ODE MARKO U EKOLOŠKO STOČARSTVO

– Nije dobro ni za ovce ni za koze da po ovom vremenu izlaze vani i da uzimaju zaleđenu travu i brst, kaže Marko Čulina. Njegovih 200 grla blaga uživa u prostranoj, prozračnoj i toplinski adaptabilnoj staji. Namjeru je prijavio Nadzornoj stanici i sada ispunjava upitnik za prelazak na ekološko stočarstvo. Što mu još prestoji, kako do zemljišta i financijske potpore?

Zima ove godine, počevši i prije samog starta, ne prestaje s iznenađenjima. Toplo, hladno, jugo, bura, snijeg i poledica, doista široka vremenska lepeza. Ali da imamo mogućnost izbora sigurno, nikada ne bismo izabrali takvu kombinaciju. Školarci Benkovca su zadovoljni jer ne moraju u školu, voćari i maslinari se pitaju kakve će posljedice led ostaviti na nasadima, a stočari će vrijeme provesti u toplini doma.
 Uživanje u staji
– Mi stočari imamo tu mogućnost bez obzira ima li blago što za preživanje ili su im se želuci slijepili, kaže Marko Čulina (55 ) iz Pridrage, uzgajivač dvjestotinjak grla ovaca i koza pa dodaje: – Nije dobro ni za ovce ni za koze da po ovom vremenu izlaze vani i da uzimaju zaleđenu travu i brst. Osim toga ovce se sada janje ili su pred janjenje i puno su osjetljivije pa bi bilo uputno da su u toplim stajama, čak i da nije poledica.
Marko je sasvim u pravu, ali Marko ima i uvjete, prostranu i prozračnu, a ujedno toplinski adaptabilnu staju cca 500 m četvornih s mogućnošću oblikovanja uvjeta, odnosno formiranju boksova prema potrebi i da pri tome zadovolji primjerene uvjete smještaja, odnosno 1,5 ovca/koza uz 0,35 janje/jare površinu od 2,5 m kvadratna uz 0,5 neto površine u objektu po grlu ili izvan objekta – ispust. Takve staje su doista rijetkost na obiteljskim gospodarstvima Bukovice i Ravnih kotara kao i jedan od razloga da se vrlo mali broj uzgajivača ovaca i koza upisao u Registar ekoloških proizvođača.
Prijava i upitnik
 Marko Čulina je napravio prvi korak u tom smjeru i prijavio je proizvodnju Nadzornoj stanici u ekološkoj proizvodnji. Nadzorna stanica je nakon moje prijave vrlo brzo reagirala, otkriva Marko i pojašnjava:
– Poslali su mi Upitnik koji trebam ispuniti, u kojemu se traže podrobne informacije o tipu gospodarstva, aktivnostima na gospodarstvu, motivaciji za prijelaz na ekološki način gospodarenja, a uz to trebam dostaviti: povijest gospodarstva u zadnje tri godine, izvod iz katastra za čestice zemlje koje prijavljujem, plan prostorija (skladišta, staja, gospodarskog dvorišta, itd.), te opis protoka proizvoda.
Koncesija šumskog zemljišta
– Sve mi je to jasno, ali ja posjedujem svega 1,5 ha poljoprivrednog zemljišta, a Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda propisuje da broj životinja mora biti u razmjeru s raspoloživom površinom, odnosno dopušteno je 13,3 grla (ovaca ili koza) po hektaru, dok ja trenutačno imam 200 grla, komentira Marko. Informacija da zemljište koje prijavljuje u ekološku proizvodnju ne treba biti njegovo vlasništvo ili posjed, već da može biti dobiveno na ploduživanje ili koncesiju, imala je pozitivan učinak i Marko je odmah obrazložio plan kako će i ovaj uvjet realizirati.
 Naime, kaže Marko, prvobitna mi je namjera bila kupnja ili zakup privatnog zemljišta i kada sam uspostavio kontakt s vlasnicima došao je Zakon o poljoprivrednom zemljištu po kojem vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi izvan granica građevinskog područja namjerava prodati ili dati u zakup zemljište dužan je ponudu dostaviti jedinici lokalne samouprave. Potom čekati objave na oglasnoj ploči i odluku Agencije za poljoprivredno zemljište. Sve mi se to učinilo prekomplicirano, vremenski dugo i na kraju neizvjesno jer nema jamstva da bih upravo ja bio najpovoljniji ponuditelj pa sam se odlučio na koncesiju šumskog zemljišta.
Pravilnik i financijska potpora
Informiran o najnovijim saznanjima i skoroj mogućnosti direktne kupnje ili zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta tijekom 2010. godine, Marko je bio ugodno iznenađen, s tim više što sada opet ima veći izbor. No bez obzira na koju se varijantu gospodarstvo odluči, morat će proizvodnju obavljati u skladu s odredbama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda, kojim je dopušteno držanje toliko životinja da godišnje ne proizvedu više od 170 kg dušika po grlu i hektaru poljoprivredne površine (nitratna direktiva). Gospodarstvo je dužno Nadzornoj stanici dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i podatke za obavljanje nadzora, osigurati mogućnost obavljanja nadzora ovlaštenom nadzorniku, te ostalim za to nadležnim osobama, da je proizvodnja u skladu sa «Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda» (NN 12/01) i pratećim pod zakonskim aktima.
 U slučaju otkrivanja nepravilnosti proizvođač prihvaća kaznene odredbe iz članka 66., članka 67. i 68. “Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda” .
Financijsku potporu proizvođačima koji se odluče za ekološku proizvodnju pruža Zadarska županija. Za 2010. godinu Županija je osigurala 40.000,00 kn za troškove upisa u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda u iznosu 50% ukupnih troškova, a do maksimalnog iznosa od 10.000,00 kn, kazala je Katarina Skelin iz Upravnog odjela za poljoprivredu.

 ZAKONI, PRAVILNICI I NAČELA EKOLOŠKE PROIZVODNJE

Ekološka proizvodnja je poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi koji uključuje ekološke, gospodarske i društveno opravdane metode proizvodnje, koja je regulirana zakonskim propisima i pravilnicima. Prije samog početka ekološke proizvodnje mora se upoznati sa zakonskim propisima i zadovoljiti određene normative kod samog držanja, smještaja, hranidbe životinja. Uvjeti su regulirani Zakonom o ekološkoj proizvodnji (NN 12/01) i pravilnicima (NN 91/01, NN12/01, NN 13/02, NN81/02, NN 85/02 , NN101/03, NN 11/03). Dobrobit životinja je jadan od načela ekološke poljoprivrede, stoka nije izložena stresu maksimalne proizvodnje, smještena je u što prirodnijem prostoru te su takve životinje otpornije i dugovječnije. Male preživače (ovce i koze) najbolje je držati na paši, a koze se vrlo dobro snalaze i na oskudnijim tlima. U ekološkoj poljoprivredi inzistira se na jačanju otpornosti biljke ili životinje, zato se koriste pasmine ili sorte koje su otporne na bolesti jer liječenje nije preporučljivo, a ako zaista potrebno liječiti, karence su dvostruko duže. U konvencionalnoj poljoprivredi specijalizacija proizvodnje je nužna dok su ekološka gospodarsva mješovita, stočarsko-ratarska. Stajnjak se može koristiti iz ekstenzivnog uzgoja, nije nužno da bude ekološki, zabranjeno je uzimati stajnjak s farmi.

 PRODAJA I ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Postupak prodaje i zakupa privatnoga poljoprivrednog zemljišta provodi jedinica lokalne samouprave (općine ili gradovi) u ime i za račun Agencije za poljoprivredno zemljište. Vlasnik koji namjerava poljoprivredno zemljište prodati ili dati u zakup, dužan je ponudu dostaviti jedinici lokalne samouprave (JLS). Ponuda mora sadržati: podatke o vlasništvu, podatke iz katastra, predloženu cijenu i uvjete prodaje ili zakupa. JLS je dužna objaviti ponudu u roku od 15 dana od dana primitka. Zainteresirane osobe su dužne u roku od 30 dana JLS dostaviti svoju ponudu sa potrebnom dokumentacijom. JLS je dužna prema redoslijedu prvenstvenog prava kupnje ili zakupa temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu predložiti Agenciji najpovoljnijeg ponuditelja. Agencija je dužna u roku od 15 dana od dostave izjave potvrditi je li postupak prodaje ili zakupa proveden sukladno odredbama Zakona, potvrditi najpovoljnijeg ponuditelja ili izjaviti pravo prvokupa. Upravno tijelo JLS dostavlja prodavatelju ili zakupodavatelju izjavu najpovoljnijeg ponuditelja s kojim prodavatelj sklapa ugovor. Ugovor o zakupu sklapa se na rok od 5 do 20 godina. Kupac ili zakupac poljoprivrednog zemljišta ugovor moraju dostaviti Agenciji.
U postupku kupoprodaje, zakupa ili zamjene Agencija okrupnjava polj. zemljište te se katastarske čestice ne mogu parcelacijom dijeliti, osim uz suglasnost Agencije.