Braniteljska zadruga “Maraška” iz Tinja još čeka zemlju

Na kraju smo doznali da je za nas stigla odbijenica zato što za našu katastarsku općinu ne postoje zemljišne knjige. Postoje drugi dokumenti kojima se rješava ovaj nedostatak. Po meni predmet je blokiran iz bizarnog razloga. Grad Benkovac je nositelj cijelog projekta. Ne mogu se oteti dojmu da nije puno napravljeno da se situacija riješi, kaže upravitelj PZ Tinj Milenko Vrkić

Na primjeru braniteljske Poljoprivredne zadruge  “Maraška” iz Tinja najbolje se vidi kaos  koji još uvijek vlada u hrvatskoj poljoprivredi što je  razlog zašto se ona ne razvija bržom dinamikom i  postiže konkurentsku snagu kojom će moći sutra  parirati poljoprivrednim  tržišnim takmacima kad  uđemo u EU. Zadruga koja  je još 2006. godine dobila  državno poljoprivredno zemljište na koncesiju na rok  od 25 godina, sada ima  problem da isto otkupi jer u  Agenciji za poljoprivredno  zemljište sumnjaju kako se  radi o državnom zemljištu.  Da apsurd cijelog slučaja  bude veći ova braniteljska  zadruga iz jednog ministarstva dobiva novčane  potpore za razvoj, a iz  drugog taj isti usporavaju.
Nezainteresirani Grad  Benkovac!?
Stara je to priča na hrvatski način. Tinjani su dobili višegodišnji koncesiju  na državno poljoprivredno  zemljište na području katastarske općine Tinj pozicije Bušine, ukupne površine trideset hektara na  kojoj su podigli nasad maraške. Uspješni proizvođači  sirovine, koju su uredno  otkupljivali u zadarskoj  Maraski i Doni iz Donje  Stubice, odlučili su napraviti korak dalje: otvoriti  distribucijski centar i otvoriti pogon gdje bi pravili  druge proizvode od višnje  maraške. Međutim, za realizirati ambiciozan plan treba novac, točnije kredit od  banke. U Hrvatskoj još ne  postoji praksa da se krediti  odobravaju na račun dobrog projekta već treba  nešto staviti u zalog. Kada  bi uspjeli otkupiti zemljište  tinjski zadrugari imali bi  vlastitu imovinu što bi uvelike olakšalo razgovore s  bankom. Mogućnost za  kupnju zemljišta dobivena  je. Gradsko vijeće Grada  Benkovca početkom studenog 2011. donijelo je odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu  Republike Hrvatske na području grada Benkovca za  katastarske općine Biljane  Donje, Biljane Gornje,  Smilčić i Tinj. Nedavno je  gradonačelnik Branko Kutija potpisao ugovore za  prodaju poljoprivrednog  zemljišta u vlasništvu RH  na području grada Benkovca za katastarske  općine Smilčić, Biljane Donje i Biljane Gornje sa 38  poljoprivrednih proizvođača.
– Uvjeti na natječaju su  bili odlični. Za hektar bi  trebali platiti oko 8.000  kuna po hektaru. To je  odlična cijena za nas. Uredno smo se javili na natječaj i prikupili potrebnu  dokumentaciju za što smo  potrošili 50.000 kuna. Prije  nekih dva tjedna vidjeli  smo da je odrađena prodaja  poljoprivrednog zemljišta u  Smilčiću i Biljanima. Gradonačelnik Benkovca  Branko Kutija i pročelnik  Upravnog odjela za gospodarstvo i društvene djelatnosti Grada Benkovca  Željko Katuša kažu da u  sljedećoj fazi ide Nadin.  Tinj nitko ne spominje,  kaže upravitelj PZ Maraška Milenko Vrkić i nastavlja:
– Na kraju smo doznali  da je za nas stigla odbijenica iz razloga što za  našu katastarsku općinu ne  postoje zemljišne knjige.  One nisu novi i nepremostivi problem. Postoje  drugi dokumenti kojim se  rješava ovaj nedostatak. Po  meni predmet je blokiran iz  bizarnog razloga. Grad  Benkovac je nositelj cijelog  projekta. Ne mogu se oteti  dojmu da nije puno napravljeno da se situacija  riješi.
Katuša: Ministarstvo  sporo i nespretno
Pročelnik Katuša odbacuje takve sumnje i tvrdi da  nema potrebe za nikakve  špekulacije. Katuša iznosi  kronologiju cijelog slučaja i  pokazuje kako je Grad pronašao rješenje cijelog problema i krenuo s njegovim  provođenjem.
– Mi smo lani 3. siječnja  poslali odluku o prodaji  poljoprivrednog zemljišta u  vlasništvu države na području Grada Benkovca u  Ministarstvo poljoprivrede.  Krajem srpnja iste godine  dobivamo dopis u kojem se  odbiva suglasnost na našu  odluku. Odmah smo uputili dopis Ministarstvu i  zatražili ponovnu analizu  cijelog slučaja. Konačno 5.  studenog dobivamo djelomičnu suglasnost na našu  odluku. Prodaja se stopira  za dvije čestice u katastarskoj općini Biljane Donje i za sve čestice katastarske općine Tinj uz  obrazloženje da ne postoje  zemljišne knjige, kaže Katuša.
Katuša također smatra  da ovo nije razlog za odbijanje suglasnosti te kako  su u Gradu Benkovcu zatražili sastanak s ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište.
– Očekujemo ga ovih dana, a moramo biti strpljivi  jer smo uvidjeli da ovom  Ministarstvu sve ide jako  sporo, a često i vrlo nespretno, govori Katuša.
Radi rješavanja problema  iz Grada je upućen zahtjev  Općinskom sudu u Benkovcu za izdavanje potvrda  o pologu isprava za predmetne zemljišne čestice koje služe kao dokaz vlasništva.
Izgubljeno vrijeme i  novac
– Kod slanje naše odluke  na dobivanje suglasnosti istih nije bilo. U međuvremenu je Državno odvjetništvo izvršilo polog isprava za dio predmetnih čestica, a kada dobijemo podatke Općinskog suda znat  ćemo za koliko čestica je to  potrebno još napraviti, objašnjava Katuša.
Sada možemo rezimirati  kompletan apsurd. Tinjani  su još prije sedam godina  dobili državno zemljište u  zakup i Državno odvjetništvo amenovalo je taj  ugovor. Međutim sada treba dokazivati još jednom  da su oni u zakup dobili  državno zemljište. Poseban  dodatak u cijeloj priči jest  da su oni platili parcelacijski elaborat što je inače  obaveza vlasnika, u ovom  slučaju države.
Nije ni čudo što nam se  poljoprivreda nalazi na niskim granama u usporedbi s  mogućnostima. Onaj tko  pokaže inicijativu i želju za  napretkom mora bespotrebno gubiti vrijeme i novac zbog lošeg sustava. I  onda dolazimo do priče o  bespovratnim sredstvima iz  pretpristupnih fondova EU.  Oštro se komentira kako  kroz prste cure euri koje  dariva Europa, a nitko ne  gleda dva koraka dalje  zašto je tome tako. Prvo  treba uložiti vlastiti novac,  a onda tek računati na  povrat i to ako se zadovolje  svi kriteriji. Hrvatski seljak  nema sredstava da pokrene  kapitalno investiranje i onda računa na primamljive  povrate poput onog iz  IPARD programa. Kada  hoće dignuti kredit muče  ga najčešće što nema što  staviti pod hipoteku, a kada mu se omogući prilika  da dođe povoljno do zemljišta, onda se najčešće  nađe u situaciji kao Tinjani. Ode vrijeme i novac,  pa sad ti otvaraj tvornicu  pod otvorenim nebom.

Otkup iz Škabrnje preselili u Tinj

Poljoprivredna zadruga Tinj jedna je od rijetkih uspješnih zadruga na prostoru Zadarske županije. Uz njih kao svijetli primjer mogle bi se još izdvojiti ribarske zadruge koje su formirali Kaljani.
 Dok su neke zadruge dobile plodnu državnu zemlju na korištenje na duži niz godina i nisu se pomakli s mjesta, Tinjani su podigli nasad i pokrenuli proizvodnju. Lani su ubrali 55 tona višnje maraške koje su prodali zadarskoj Marasci i manju količinu Badelu. Njihov nasad je drugi po veličini u Zadarskoj županiji, odmah iza Maraskinog na Vlaćinama. Vještim pregovaranjem tinjski zadrugari su lani isposlovali da se otkup višnje maraške obavlja u Tinju, a ne u Škabrnji. Također, nabavili su i strojeve za branje ploda čime su maksimalno olakšali cijeli proces berbe.