Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Ribari i školjkari žele loviti u zdravom moru

Autor: Branko Šuljić

30.01.2013. 23:00
Ribari i školjkari žele loviti u zdravom moru

Foto: Zvonko KUCELIN



Za prosperitet ribarstva neophodno je da nova politika zaustavi neodrživ ribolov i stavi zanatske ribare u središte europskog ribarstva u budućnosti u kojoj će biti manje ribolova, ali boljeg ribolova


Čvrsto vjerujemo da  budućnost europskog ribarstva leži  u održivom priobalnom ribolovu niskog utjecaja na okoliš, kakav mi  prakticiramo. U zajedničkoj  deklaraciji usvojenoj na  zasjedanju u Bruxellesu,  ovo ističu europski zanatski  ribari, te ribari i školjkari  niskog utjecaja na okoliš.  Na pragu skorog ulaska  naše zemlje u Europsku uniju, u radu te organizacije  prvi put je sudjelovao predstavnik hrvatskih ribara koji rade s malim alatima, Ivo  Škunca iz ribarske udruge  Velebit.
– Zanatski ribari jaka su  snaga u ribarstvu EU, ne  količinom ulova, veličinom  brodova i alatima velikog  ribolovnog intenziteta, nego brojem sudionika. U EU  na zanatske ribare otpada  80 posto ribarske flote, u  nekim zemljama, poput  Grčke i Danske, i više. I u  nas tako, s malim alatima  radi oko 3.000 ribara, a to je  80 posto ukupnog broja hrvatskih ribara, objašnjava  Ivo Škunca.
Dobri gospodari
U deklaraciji upućenoj  europskim ribarskim vlastima, a nadasve onima koji  kreiraju novu zajedničku ribarsku politiku EU, zanatski ribari, između ostaloga,  ističu: Čvrsto vjerujemo da  je za prosperitet europskog  ribarstva neophodno da nova zajednička ribarska politika (CFP) zaustavi neodrživ ribolov i stavi zanatske ribare i ribare niskog  utjecaja na okoliš u središte  europskog ribarstva u budućnosti. Naši poslovi i izvori prihoda uvijek su ovisili o ribljem fondu lokalnih  ribolovnih područja. Za razliku od vlasnika velikih  brodova, mi se ne možemo  prebaciti na nova područja  kad su naša izlovljena. Danas je naš rad ugrožen ljudskim pritiskom na priobalna  područja, uključujući neodrživ ribolov i promjenu  morskih ekosistema. Mi  smo dobri gospodari okoliša  u kojem radimo kroz stoljeća prilagođavajući ribolovne aktivnosti stanju ribljeg fonda, kako bismo  sačuvali svoj posao i način  života. Uvijek imamo na  umu specifičnosti našeg ribolovnog područja –  prilagođavamo tehnike, ciljamo  različite vrste i vodimo  računa o sezonskim biološkim obrascima ribe. Naš  rad ima relativno nizak utjecaj na morska staništa i  proizvodi tek neznate količine bačene ribe. Mi koristimo selektivne ribolovne  alate, s malim utjecajem na  okoliš.
Neslektivan alat
Neke od stavova iznesenih u deklaraciji, pojasnio  nam je Ivo Škunca. Na skupu u Bruxellesu, rekao nam  je on, iznesen je nevjerojatan podatak –  svake godine s europskih brodova u  sjeverni Atlantik baci se 1,3  milijuna tona ribe. Riječ je  prvenstveno o nedorasloj ribi, ponešto i onoj koja nema  tržišne vrijednosti, a njen  ulov rezultat je neselektivnosti alata. Zato se traži da  reformirana zajednička ribarska politika sadrži jasne  korake prema postizanju cilja “nulte količine bačene  ribe”. To će omogućiti stroga  pravila o selektivnosti, veličini i težini alata, u prvom  redu koća, dredža i ostalih  pokretnih alata.
Govorilo se i o onome što  je za hrvatsko ribarstvo iznimno važno, što su naši  ribari tražili za trajanja pregovora s EU o poglavlju “ribarstvo”. Od onih koji upravljaju europskim ribarstvom zatraženo je da  uvažavaju različitosti lokalnih i regionalnih prilika.  Zahtijevaju, također, da se  sektor zanatskog ribarstva  stavi u središte ribarske politike, te da se ono gradi na  temelju iskustava i vještina  ljudi koji su s ribarstvom  izravno povezani. Njihovo  znanje i iskustvo mora se  vrednovati i koristiti kroz  veću suradnju sa znanstvenicima, savjetodavnim odborima i ostalim sudionicima, posebno pri izradi  scenarija održiva upravljanja. U sklopu nove ribarske  politike treba značajno pojačati istraživanja o stanju  ribljeg fonda i mjerama za  njegov oporavak, uz veća  izdvajanja za tu namjenu iz  ribarstvenih fondova.
Smanjenje napora
Moglo bi se zaključiti: Europa ne nudi ništa novog!  Iste, ili slične zahtjeve  slušamo godinama od naših  ribara. Pa se žale jedni i  drugi da su ribolovna mora  prelovljena, da treba zaustaviti nekontrolirani izlov.  Sa susreta naših ribara, i  sličnih skupova, umjesto u  Zagreb, takvi će se zahtjevi  ubuduće slati u Bruxelles.
Smanjenje ribolovnog napora, a što se prvenstveno  postiže smanjenjem flote,  priča je što u EU traje već  desetak godina, otprilike od  donošenja postojeće zajedničke ribarske politike što je  na isteku. Na skupu zanatskih ribara ocijenjeno je da  u mnogim slučajevima ribarske flote članica EU mogu napraviti pritisak na riblji fond dva do tri puta veći  od razine izdrživosti. Zato  se traži detaljni inventar  prekapacitiranosti što će biti izrađen u skladu sa stanjem ribljeg fonda u  određenim ribolovnim  pdručjima. Mjerenje ribolovnog kapaciteta mora  uzeti u obzir stvarnu sposobnost plovila za izlov ribe,  a ne samo njihov broj, veličinu ili snagu motora. Od  članica EU traži se hitno  donošenje akcijskih planova za smanjenje ribarskih  kapaciteta, tamo gdje postoji problem prekapacitiranosti, te da se kapaciteti  usmjeravaju na ribolovne  metode niskog utjecaja na  okoliš bez prekoračenja  održive razine.
U zaključku deklaracije  zanatski ribari poručuju:  želimo ostaviti u nasljeđe  zdrava mora i oceane u svijetu u kojemu će biti manje  ribolova, ali boljeg ribolova.  Želimo da naši sinovi i kćeri  love u zdravim morima s  nenarušenim ribljim fondom i da jedu kvalitetniju  ribu od one koju danas jede  većina ljudi. Mi, većina ribara, dobri gospodari morskog okoliša, tražimo da se  čuje naš zajednički glas prije nego što bude prekasno.