Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Regija koja je bila živući organizam pretvorila se u prostor napuštenih i mrtvih naselja

30.01.2014. 23:00
Regija koja je bila živući organizam pretvorila se u prostor napuštenih i mrtvih naselja


“Zadarski procesjun – oživljavanje Zadarskog urboarhipelaga”, naslov je predavanja kojeg je Petar Kozina održao u srijedu na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru. Cilj njegova predavanja je bio, kako je i najavljeno, pronalaženje sustava povezivanja postojećih i novih sadržaja kulturnog i prirodnog krajolika zadarske regije u obliku suvremenih urbano-regionalnih kretanja. Dinamika povijesnih previranja prošlih stoljeća, a osobito prethodnog jasno se ocrtala na prostoru zadarske regije.
Prostor napuštenih i mrtvih naselja
– Događa se demografski diskontinuitet. Socijalizam i industrijalizacija bio je određen kao jedan prostorni destruktivan element. Socijalizam dovodi seljake u grad i zapošljava ih. Kad je o Zadru riječ nije bilo velikog ekonomskog razvoja. Kad su drugi gradovi cvali, Zadar je bio nepoželjan. ’90-ih godina prošlog stoljeća imamo odjednom masu velikih praznih prostora, bilo vojnih, bilo industrijskih. Kroz te nove elemente prostora imamo mogućnost popunjavanja prostora. Dobijamo jedan provincijski grad koji možemo nazvati urboarhipelag, istaknuo je Kozina napomenuvši kako je tipično prostranstvo Zadra jedinstveno za istočnu obalu Jadrana. Od regije koja je bila živući organizam, pretvorila se u prostor napuštenih i mrtvih naselja, zapuštenih kulturnih krajolika, ispražnjenih industrijskih i vojnih područja, ugroženih prirodnih krajolika te zaboravljenih putova.
Svrha sustava je održanje života svakog mikrokozmosa Zadarskog urboarhipelaga – živućeg organizma kojeg čine arhipelaški izolirani prostorni entiteti (naselja na otocima i naselja na kopnu) i veze između njih. Poštujući razvijenu problematiku prostora (postojeću infrastrukturu, razvojne smjerove prostora, kulturu življenja na kopnu i na otocima itd.), a ujedno uzimajući u obzir razvoj komunikacijske/prometne tehnologije, Kozina pronalazi u prostoru urboarhipelaga moguće procesjune. Oni s međupostajama, koje su isprepletene kroz različite scenarije korištenja, od kojih su danas najznačajniji atrakcija, edukacija i proizvodnja, čine prostorno – programsku studiju za izradu suvremenih prostornih planova otočnog, obalnog, priobalnog i zaobalnog područja. Procesjuni su mentalni sustav koji upotpunjuje mrežu veza zadarske regije stvarajući od nje živi organizam urboarhipelaga.
Sedam prostornih podcjelina
– Trebamo nešto što će voditi razvoju prostora, no prostorni planovi općina i gradova ne sudjeluju u razvoju prostora. Nelogičnost političke podjele općina je veliki uzrok tome, istaknuo je Kozina. On, dakle, traži prostorne planove koji će uvažavati prostor, modele koji će ga oživjeti. Zbog toga je podijelio zadarsku regiju na sedam prostornih podcjelina: Bukovica, Podvelebitski kanal, Ravni kotari, Otok Pag, Zadarsko-biogradski urbani priobalni dio, otoci uz obalu i pučinski otoci. Zanimljivi su bili komentari i pitanja iz publike po završetku predavanja, a među ostalim je bila zamjerka neuvrštavanja još jednog principa, a riječ je o stanovništvu, na što je Kozina odgovorio kako je samo sadržaj onaj koji može privući stanovništvo.
 
 
— Slika
Petar Kozina
Vedran SITNICA
 
— Slika