Zadarski hram kulture opet će živjeti punim plućima

Četvrt stoljeća je prošlo otkako je Kneževa palača teško stradala u Domovinskom ratu, nakon čega su se njena vrata polagano zatvorila za javnost. Teška su to bila oštećenja da bi se objekt mogao brzo vratiti u funkciju. Gradska knjižnica je preselila na novu lokaciju, koncertna dvorana ostala je samo u sjećanju…
U ljeto 1999. započeti su opsežni radovi na obnovi građevine, što predstavlja treću povijesnu obnovu palače. Izvedeni su istražni radovi, demontaže i čišćenja kao preduvjet za izradu projekta statičke konsolidacije. Već sljedeće godine krenulo se s radovima građevinske konsolidacije u okviru kojih je obnovljeno krovište, međukatne konstrukcije, učvršćeno ziđe palače, postavljena stolarija i izvedeni završni radovi na vanjskim fasadama. Svi dijelovi drvene konstrukcije koji su bili u dobrom stanju su sačuvani i dodatno ojačani. Izvedeni su i konzervatorsko- restauratorski radovi obnove arhitektonske kamene dekoracije i radovi na obnovi štukatura. Kako bi se postigla adekvatna rekonstrukcija koja odgovara stilu gradnje, obnova palače izvršena je metodom faksimilne rekonstrucije.
Veliki zaokret dogodio se 2014. godine, kada su Gradu Zadru dodijeljena sredstva iz europskih fondova za projekt obnove Kneževe palače. Nakon mnogo izazova, uspona i padova, projekt je uspješno priveden kraju, te će u veljači Palača ponovno zasjati u punom sjaju.
U budućnosti je Kneževoj palači, zajedno sa susjednom Providurovom palačom, namijenjena muzejska funkcija za smještaj Baštinskog muzeja/Muzeja 2 Palače, koji će na jednom mjestu okupiti sve odjele sadašnjeg Narodnog muzeja Zadar.
Prijedlog nastao 2005. godine
Godine 2005. uz potporu Grada Zadra izrađen je prijedlog idejnog plana za Baštinski muzej čiji su autori muzeolog Tomislav Šola, bivši ravnatelj muzeja Hrvoje Perica i stručni djelatnici muzeja, dok je programsku podlogu izradio arhitektonski biro „Urbane tehnike”. Na toj podlozi su 2010. godine idejni i glavni projekt izradili arhitekti Igor Pedišić i Iva Letilović iz zadarskog arhitektonskog ureda „AB forum”. Ovim projektom muzej bi konačno dobio sasvim novu dimenziju ustanove koja će djelovati po suvremenim muzejskim standardima, a ponudom muzejskog i ostalog popratnog sadržaja će u budućnosti postati pokretač kulturnog života na tom dijelu Poluotoka.
Priče o počecima obnove Kneževe palače prisjeća se Radovan Dunatov, pročelnik Grada Zadra za kulturu i šport.
– Priča o stavljanju Kneževe palače u funkciju krenula je 2000. godine, nakon što smo preselili Gradsku knjižnicu u nove prostore. Odlukom gradonačelnika Kalmete prostor je zamišljen kao Muzej grada. Također, u tom aktu je pisalo kako će tamo biti i obnovljena koncertna dvorana. Dakle, krenulo se u fazu stabilizacije što je radilo Ministarstvo. Kad je to bilo gotovo krenulo se u projekt Centra za baštinu.
Je li koncept muzeologa Šole pravi odgovor na potrebe?
– Mislim kako je Šolin koncept i dalje najbolji, no Centar ne može zaživjeti u potpunosti dok se ne pripoji i Providurova palača, ističe Dunatov.
Pogodna i za najveće izložbe
U obnovi Kneževe palače najveći problem su bile financije i kad su odobrena sredstva od EU sve je bilo lakše.
– Velika je stvar da se uspjelo obnoviti i staviti u funkciju Kneževu palaču. Dobili smo jedan moderan sadržaj i mislim da ćemo to iskoristiti. Ovo je jedna vrlo važna stvar za kulturu grada Zadra.
Koncerti, izložbe, radionice i brojna druga događanja u ovako reprezentativnom objektu trebala bi oplemeniti kulturnu ponudu grada u godinama koje slijede… Može li Kneževa palača biti zadarska “tvornica” kulture?
– Prije svega, ovo je izvanredan izložbeni prostor, kako je i muzeolog Šola bio predvidio. Možemo dovoditi najveće izložbe koje zahtijevaju mikroklimatske uvjete. U gornjem dijelu bi bio Odjel muzej grada Zadra, te tri prostorije su zamišljene kao jedan ambijentalni dio.
Uz Kneževu palaču prijavljena je na natječaj za EU sredstva i Providurova palača. Što bi obnova Providurove značila za Zadar i dali bi Zadar obnovom dviju palača i stavljanjem u funkciju Muzeja dvije palače postao u punom smislu riječi grad kulture?
– Obnovom Providurove palače bi to bio veliki muzejski prostor, nešto fantastično za Zadar. Već ovo sada je jedna vrlo važna stvar za grad Zadar, a cijelim projektom bi Zadar uistinu bio grad kulture, zaključuje Dunatov.
Građevinski izazovi
Šime Erlić, pročelnik za EU fondove imao je izuzetno važnu ulogu u obnovi Kneževe palače.
– Projekt obnove Kneževe palače jedan je od prvih 15 kapitalnih projekata u Hrvatskoj financiranih iz Strukturnih fondova EU, i ujedno najveće pojedinačno ulaganje u kulturnu baštinu iz EU fondova do sada. Za Grad Zadar i stručne službe, ali i sve ostale sudionike u provedbi projekta: partnere, izvođače, projektante, nadzor, itd., projekt predstavlja značajno iskustvo i referencu za sve buduće kapitalne EU projekte, ističe Erlić.
– Kada se projekt pokretao, znali smo koliko izazova je pred nama, pa mogu čak reći da smo se pribojavali, jer smo bili svjesni činjenice kako je jako teško s fiksnim i objektivno kratkim rokom od 20-ak mjeseci završiti ovako kompleksan objekt kulturne baštine, a koji podliježe konzervatorskim uvjetima i sadrži cijeli niz nepoznanica i iznenađenja. Na to su nas upozoravali i stručnjaci, inženjeri i projektanti, međutim vjerovali smo i trudili se doslovno uštedjeti i predvidjeti svaki dan provedbe projekta… Najteže je bilo provoditi dugotrajne i vremenski fiksne procedure, posebno kod javne nabave i odabira izvođača, a paralelno gledati «prazno» gradilište i čekati izvođača da krene s radovima. Ipak, procedure su ispoštovane, rokovi maksimalno skraćeni i projekt se uspio nakon teških okolnosti vratiti na dobar put, uhvatiti dinamiku i na kraju, nikad bržim tempom završiti sve radove i potrošiti sva EU sredstva na zadovoljstvo svih sudionika projekta. To ne bi bilo moguće da nije bilo maksimalnog angažmana svih gradskih odjela, partnera, svih sudionika gradnje, pa i svih pojedinaca i javnosti koji su davali podršku projektu. Na tome im svima veliko hvala!
Europski novac
Koji su sljedeći koraci po pitanju EU fondova?
– Siguran sam kako će nam iskustvo Kneževe pomoći ubrzo i kod provedbe drugih kapitalnih EU projekata. Mnoge projekte smo već prijavili i čekamo rezultate, a paralelno pripremamo i druge projekte i čekamo raspise natječaja za prijavu. Primjerice, projekt Providurove palače i projekt uređenja gradskih bedema su u fazi evaluacije, a priprema se još i projekt uređenja perivoja bastiona Citadele. Uz malo sreće, očekujemo skoru realizaciju ovih projekata. Smatram da bi ulaganjima u ove uistinu reprezentativne javne prostore značajne povijesne i kulturne vrijednosti, Zadar u kratkom vremenu napravio veliki iskorak u kulturi i razvoju imidža Zadra kao grada originalnosti i kulture.
Međutim sredstva iz EU su dostupna za ulaganja i u razna druga područja od interesa za grad. Trenutno su nam najvažnija sredstva namijenjena urbanome razvoju, a iz kojih se Gradu stavlja na raspolaganje 35 milijuna EUR za kapitalne projekte u području prometa, poslovne infrastrukture, brownfielda i kulturne baštine. Za svako od tih područja užurbano pripremamo, ali imamo i već spremne projekte koje možemo početi realizirati u ovoj godini. Za sada čekamo formalni potpis Ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, nakon čega i službeno možemo krenuti sa provedbom, kaže Erlić.
Kabinet čuda, Chagall, Brkan…
Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar, oživjela je Kneževu palaču još četiri godine prije početka njene obnove, kroz poznate “krletke”, koje su u najvećoj mjeri bile ispunjene programima Narodnog muzeja. Ravnateljicu Peroš pitali smo što obnovljena Kneževa palača kao dom Muzeja grada i izložbeni prostor znači za Grad, te hoće li ponuditi novi pristup prezentaciji povijesti Zadra i umjetnosti općenito?
– Kneževa palača, kao i budući Muzej 2 palače, riješit će sadašnje nedopustivo stanje u kojem se nalazi Narodni muzej i svi njegovi odjeli, a ujedno će pridoniijeti gospodarskoj, socijalnoj i turističkoj valorizaciji kulturne i prirodne baštine Zadarske županije. Budući muzej dat će sasvim novu dimenziju Zadru kao kulturnom odredištu, te će svojim primjerom pridonijeti širem socijalnom optimizmu i samopouzdanju, koje će se kao takvo preliti na gospodarstvo, pomažući Gradu da uđe u novi razvojni ciklus, ističe Peroš.
Sprema se otvorenje koje će se uskoro i prezentirati javnosti, no što dalje?
– Prva izložba koju ćemo imati je Kabinet čuda u prizemlju Kneževe palače. Na prvom katu će biti izložba šest salonskih priča koje su povijesni ambijenti iz fundusa Narodnog muzeja Zadar, sastavljeni od namještaja i starog slikarstva, gdje će biti prikazane atrakcije poput ciklusa slika obitelji Nassi – šest slika, zatim Ifigenija i dva Salghettija (Mojsije i Sloga), kaže Peroš
Nakon Uskrsa bit će postavljena izložba radnog naziva Poslijeratna obnova Zadra, koju organiziraju Državni arhiv Zadar i Hrvatski muzej arhitekture HAZU u suradnji s NMZ. Autorice su Antonija Mlikota i Dubravka Kišić. Od 15. lipnja do 15. rujna u prizemlju će biti postavljena izložba Chagall, dok na jesen slijedi izložba u suradnju s Foto klubom Zagreb o fotografijama Ante Brkana.
– Također, pripremamo i filmove o Narodnom muzeju i o Zadru u povijesti na 16 monitora. No, ovo nije sve, pripremamo još puno toga, najavljuje Peroš.
Muzej unutar Kneževe palače, ističe Peroš, bit će inovativan, moderan, komunikativan, atraktivan i poduzetan. Kneževa palača sa svojim atraktivnim i bogatim, a opet jednostavnim i čitkim postavom, s istom lakoćom se obraća profesionalcu i “običnom” posjetitelju.
– Ovaj projekt predstavlja konceptualni skok međunarodnoga dosega, koji bi lako mogao privući međunarodnu pozornost i međunarodne nagrade. Izniman i neponovljiv prostor će poslužiti i za županijski i gradski protokol, te za raznovrsne gospodarske i kulturne aktivnosti, velike prijeme, manifestacije, prezentacije, promocije, kazališne predstave, koncerte, filmske festivale itd. Kao jedinstveno sjecište prirodne i kulturne baštine, dnevnog života grada, znanosti, lokalne uprave, gospodarstva i turističke ponude, doprinos Kneževe palače bit će sve prije nego simboličan, kaže Peroš.