OTKUPNA CIJENA MLIJEKA PALA ZA DVADESET POSTO!

– Mlijeko, za razliku od svih drugih nama poznatih prehrambenih proizvoda, nije brendirano. Ne postoji razlika između proizvoda standardne kvalitete i premium kvalitete. Potrošač je taj koji odlučuje hoće li za više novca kupiti bolju kategoriju ili nešto lošiju za nešto manje novaca, kaže Elvira Sterle, predsjednica Udruge Mliko i direktorica Vigensa. Zašto prerađivači uvoze manje kvalitetno, jeftinije mlijeko i miješaju ga s domaćim prve klase?
Prolijevanje mlijeka po  francuskim alejama,  šest stotina traktorista  u središtu Berlina,  prosvjedi proizvođača mlijeka  ispred zgrade Europskog parlamenta odraz su krize na  tržištu mlijeka koja je zahvatila Europu, a samim time i  Hrvatsku. Hrvatska proizvodnja mlijeka nalazi se u kriznim trenucima zbog sve većeg  pritiska uvoza jeftinijeg mlijeka i mliječnih prerađevina iz  zemalja u okruženju gdje je  proizvodnja jeftinija nego kod  nas, između ostalog i zbog  niže postavljenih standarda te  iz zemalja EU gdje vlade izdašno subvencioniraju izvoz.  U ovakvoj situaciji prerađivačka industrija se okreće  jeftinijim uvoznim proizvodima i konstantno vrši pritisak  na domaće proizvođače da  smanje prodajne cijene.
– Hrvatska proizvodnja mlijeka se nalazi u pubertetu. No,  pubertetlija treba postati čovjek. Mi se sada nalazimo u  jednoj nezavidnoj situaciji.  Stvorili smo nešto kvalitetno i  sada nam okolnosti ne dopuštaju da idemo do kraja,  slikovito kaže predsjednica  Udruge Mliko i direktorica  Vigens d.o.o. Elvira Sterle i  objašnjava:
Brendiranje mlijeka
– Imamo vrlo malo vremena  za sazrijevanje jer nam, realno  gledano, nije ostalo niti dvije  godine, ako uzmemo 2011.  kao godinu ulaska  u EU, da se pripremimo s količinom koja bi nama jamčila samodostatnost. Naš  strateški cilj je  proizvodnja 1,2  milijarde mlijeka,  a u zadnje četiri  godine dosegli  smo porast od 700  milijuna litara. Sada se zbog krize i  naglog obrušavanja cijena mlijeka  proizvedena količina zadržala na  toj razini.  Odražava je činjenica što su ljudi  povećali proizvodnju po jedinici grla  i što ima nekoliko  velikih sustava.  No, ako i taj segment popusti, Hrvatskoj prijeti gospodarska i nacionalna  katastrofa u smislu da svoje  potrebe za mlijekom neće pokriti iz vlastite proizvodnje.
Jedan od problema jest što  se cijena mlijeka određuje  prema udjelu mliječne masti i  bjelančevinama, dok se drugi  faktori praktično zanemaruju.  Dok domaći proizvođači moraju zadovoljiti visoke standarde proizvodnje, njihova  konkurencija iz okruženja s  time se ne suočava. Ipak ne  može se sada odmah reći kako  je mlijeko iz uvoza, konkretno  Bosne i Hercegovine i Srbije,  upitne kvalitete.
U svemu tome prerađivači  imaju jednostavnu računicu  za ostvarenje dobiti. Pomiješaju mlijeko iz prvog razreda koje kupuju od hrvatskih proizvođača s mlijekom  iz uvoza niže kvalitete i dobiju  proizvod koji kao takav može  završiti na policama trgovina.  Rješenje ovog problema vidi  se u brendiranju mlijeka.
– Mlijeko, za razliku od svih  drugih nama poznatih  prehrambenih proizvoda, nije  brendirano. Ne postoji razlika  između proizvoda standardne  kvalitete i premium kvalitete.  Potrošač je taj koji odlučuje  hoće li za više novca kupiti  bolju kategoriju ili nešto lošiju  za nešto manje novaca. No,  ovakav stav je upitan kad je u  pitanju prerađivačka industrija i trgovina, istina trgovina  manje. Razlog je što tada više  nema mogućnosti da se jedna  zbirna količina mlijeka koja u  sebi sadrži različite kategorije  mlijeka nutritivne i higijenske  kvalitete, nađe na polici u  jednakom cjenovnom razredu, kaže Sterle.
Prelevmani na uvoz
U Vrani d.o.o., koja je drugi  veliki proizvođač mlijeka na  području Zadarske županije s  proizvodnjom od tri milijuna  litara godišnje, kažu kako trenutačno nemaju problema s  otkupom mlijeka.
– Nemamo problema s otkupom s obzirom da smo veliki i značajni proizvođač za  našeg kupca pa nismo  ugroženi na način da on naše  mlijeko ne bi kupovao. No,  naš je problem, kao i svih  drugih u ovoj industriji, stalne  najave pada otkupnih cijena.  Mlijeko prvog razreda se lani  u prosincu tržilo po cijeni do  3,04 kune, koju su činili osnovna cijena od 2,36 kuna  plus tvornička premija. U  travnju je cijena otkupa bila  dvadeset posto niža i pokazuje daljnju tendenciju pada,  kaže voditelj govedarske  proizvodnje i član Uprave  Vrana d.o.o. Žarko Lovirnov.
Lovrinov kaže kako bi Hrvatska država, u svjetlu carina  koje BiH uvodi na hrvatske  proizvode i subvencija kojima  zemlje EU subvencioniraju izvoz mliječnih prerađevina,  trebala uvesti prelevmane na  uvezeno mlijeko i tim novcem  pomoći proizvođače. Također, iznosi zanimljivu činjenicu iz poslovanja prerađivača  koji vrše najveći pritisak na  smanjene otkupne cijene, ali i  o slaboj svijesti domaćih  proizvođača.
– Imamo situaciju da neki  prerađivači mlijeko prve klase  kupljeno u Hrvatskoj prodaju  u Italiju. Istovremeno oni iz  EU uvoze sireve, kondenzate,  mlijeko u prahu koje zatim  miješaju s vodom i šalju hrvatskim kupcima. Naše mlijeko je dobro za izvoz, a s  druge strane, naš potrošač nije toliko zahtjevan po pitanju  kvalitete. Volio bih da na tetrapaku mlijeka piše: “ovo je  mlijeko ekstra klase proizvedeno na hrvatskoj farmi”.

 PAVE JUSUP: MALI PRED BANKROTOM

– Mali proizvođači su pred bankrotom. Već ovaj mjesec sam mislio prestati s radom. Ako cijene mlijeka nastave padati ili ako se nešto ne promijeni u iduća dva mjeseca definitivno odustajem, komentar je na trenutačno mliječnu krizu Pave Jusupa, malog proizvođača mlijeka koji ima stado od dvadeset i tri krave i koji je lani proizveo 150.000 litara mlijeka.
– Osnovna cijena mlijeka je pala za pedeset lipa, isto tako i poticaji otkupljivača su manji za 30 lipa. Profit i troškovi su jednaki, dobit je na nuli. Pitanje je što ću s kravama. Lani sam ih u ovo vrijeme mogao prodati za 2.500 eura po komadu. Kako je došla kriza, mnogi mali proizvođači mlijeka su propali, počeli su prodavati stada i pale su cijene životinja. Sada bi za jednu svoju kravu dobio maksimalno 500 eura.

 SUBVENCIJOM SPAŠENI MALI PROIZVOĐAČI

Elvira Sterle ocjenjuje kao dobar potez Ministarstva poljoprivrede  da sa 40 milijuna kuna subvencionira prerađivače mlijeka i na taj  način pomogne u rješavanju tržišnog viška mlijeka:
– Korak koji je napravilo Ministarstvo ide u pravcu toga da se  preko prerade koja je odlučila raskinuti ugovore s primarnim  proizvođačima nastoji zadržati taj otkup makar dok se ne vidi  nekakav pomak u boljem pravcu. To je dobar potez jer bi prerada  otkazala od tri do četiri tisuće ugovora s malim proizvođačima, a  jednom obustavljen otkup nikad više nije uspostavljen. Da se s ovim  novcem subvencionirala primarna proizvodnja, tada nas 22.000  primarna proizvođača ne bismo dobili praktično ništa.

 SVJETSKI DAN MLIJEKA

1. lipnja je Svjetski dan mlijeka koji se u svijetu obilježava animacijom djece koja imaju problema s pretilošću, davanju prednosti mlijeku u mliječnih proizvoda nad gaziranim pićima i brzom hranom.
– Mlijeko ima utjecaj na zdravlje i gospodarstvo. Mi u Hrvatskoj ćemo morati probuditi svijest domaćih potrošača, što to znači konzumirati praktično jedini nepatvoreni proizvod na polici i što znači konzumirati mlijeko koje se proizvodi u Hrvatskoj. Na taj način čuvamo svoje zdravlje i svoje gospodarstvo, kaže Sterle.