Mons. Mustać: Želimo služiti ovoj Crkvi i raditi u poniznosti i poslušnosti!

Ponosni smo na dva velika događaja u proteklom desetljeću u našem gradu Zadru. To su dolazak pape Ivana Pavla II., 2003. godine u Zadar i Susret hrvatske katoličke mladeži 2010. godine. Oni koji su nosili ove susrete bili crkveni pokreti, zajednice, udruge, bratovštine, suradnici i volonteri, kazao je mons. Mustać

Crkva je na Drugom vatikanskom saboru opisana kao “sjeme Božjeg kraljevstva”, “otajstvo spasenja” koje je Bog odvijeka predvidio, a hrani se “kruhom koji je s neba sišao”. Euharistija, dakle, koja stvara Crkvu, izvor je milosti za pojedince i za čitavu zajednicu. Ona je njezino “središte i vrhunac života”. Apostoli su to shvatili pa su “svaki dan jednodušno i postojano hrlili u hram, lomili kruh, te hvalili Boga i uživali naklonost svega naroda.” U tom vidu vrlo je važna župna zajednica. Preko nje se čovjek utjelovljuje u tijelo Crkve. Čovjek, naime, ne može biti beskućnikom. Potrebno mu je gnijezdo za dušu i za tijelo, za njega i za obitelj. Potreban mu je vjerski dom, domaća vjernička obitelj. Župa tako postaje mjestom zajedništva, njegovim utočištem i uporištem, rekao je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić na susretu članova crkvenih pokreta, zajednica i udruga djelatnih u Zadarskoj nadbiskupiji, održanom na blagdan Marije Majke Crkve u katedrali Sv. Stošije u Zadru.
Dva velika događaja u Zadru
Susret je započeo pjesmom “Uđite s hvalama”. Potom je crkvene pokrete i zajednice predstavio mons. Ivan Mustać, katedralni župnik te nadbiskupijski povjerenik za crkvene pokrete. Pjevanje su tijekom susreta animirali mladi iz raznih župa uz bogatstvo instrumenata te Katedralni zbor sv. Stošije.
Kako saznajemo od mons. Mustaća, papa Ivan Pavao II. je prvi put 1998. godine na Duhove na Trgu sv. Petra okupio sve crkvene, pokrete, zajednice i udruge u Crkvi. Prvi takav susret je održan malo poslije ovog događaja, u crkvi na Puntamici.
– Ponosni smo na dva velika događaja u proteklom desetljeću u našem gradu Zadru. To su dolazak pape Ivana Pavla II., 2003. godine u Zadar i Susret hrvatske katoličke mladeži 2010. godine. Vrijedno je izdvojiti da su oni koji su nosili ove susrete bili crkveni pokreti, zajednice, udruge, bratovštine, suradnici i volonteri. Pred nama je Godina vjere. U noti s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere kardinal William Levada kaže: “Crkvene grupe i pokreti su pozvani promicati posebne inicijative koje će, kroz doprinos njihove karizme i u suradnji s mjesnim pastirima, pridonijeti tome da veliki događaj Godine vjere naiđe na što širi odjek. Nove zajednice i crkveni pokreti će, na kreativan i velikodušan način znati iznaći najprikladnije načine da pruže svoje svjedočanstvo vjere u služenju Crkvi.” Želimo služiti ovoj Crkvi i raditi u poniznosti i poslušnosti, živjeti i umrijeti u jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi, zaključio je katedralni župnik.
Godina vjere
– Apostolskim pismom “Porta fidei” papa Benedikt XVI. je odlučio proglasiti Godinu vjere koja će započeti 11. listopada 2012. na pedesetu obljetnicu otvorenja Drugog vatikanskog koncila. Istog dana obilježit će se i dvadeseta obljetnica objavljivanja Katekizma Katoličke crkve. Godina vjere završit će na svetkovinu Krista Kralja, 24. studenog 2013. godine. Bit će to dobra prilika da crkvena zajednica razmišlja i ponovno otkriva značenje i svjetlo vjere te da je još više “oživi, pročisti, potvrdi i ispovijeda”. Sol, naime, ne smije postati bljutava, a svjetlo skriveno. Pitanje iz Isusovog vremena “Što nam je činiti da bismo radili djela Božja?”, aktualno je i danas. Papa se nada i želi da Godina vjere bude dobra prigoda za “intenzivnije slavljenje vjere u liturgiji, na osobit način u euharistiji, koja je vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve i ujedno vrelo iz kojega struji sva njezina snaga.” On istodobno želi da ljudi iznova “otkrivaju sadržaj vjere koju ispovijedaju i slave”. Katekizam Katoličke crkve u kojem je sabrana i obrazložena naša vjera, jedan je od najvažnijih plodova Drugog vatikanskog koncila. Papa je stoga zadužio Kongregaciju za nauk vjere da izradi smjernice kako bi se to razdoblje “proživjelo djelotvornije u službi vjerovanja i evangelizacije”, govorio je nadbiskup Puljić u propovijedi. Predstavio je i smjernice za Godinu vjere na razini opće Crkve, biskupske konferencije, biskupije i župe.
– Hranimo se, dakle, Božjom Riječju i euharistijom. Proučavajmo bogatu ostavštinu Drugog vatikanskog sabora. Studirajmo u ovoj Godini vjere sadržaj Katekizma Katoličke crkve i družimo se trajno s Isusom kako bi rasla naša župna i crkvena svijest i odgovornost koju nam je Bog povjerio po krštenju. I pružajmo jedni drugima svjedočanstvo da je Isus jedini otkupitelj čovjeka, ističe se u porukama mons. Puljića.

U Zadru 20-ak pokreta i zajednica

Mons. Ivan Mustać na početku susreta pozdravio je članove svih prisutnih pokreta i zajednica i to redom: Marijina legija, svjetski marijanski pokret Cenacolo, Schoenstatt pokret, Djelo Marijino – Fokolarini, Mali tečaj kršćanstva – Kursiljo, Neokatekumenski put, Serra club, Franjevačka mladež, Franjevački svjetovni red, Salezijanska mladež, Vjera i svjetlo, Hrvatska zajednica bračnih susreta, Molitvena zajednica Krvi Kristove, Pro vita, Zajednica obitelji s četvero i više djece, Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara, Hrvatsko katoličko liječničko društvo, animatori i svi članovi molitvenih zajednica na razini župa.

Svjedočanstva bračnih parova

O tome kako se živi vjera u Crkvi i obitelji posvjedočili su bračni par Hrvoje i Antonija Marcelić iz Marijine legije te bračni par Šime i Katarina Ćurko iz Neokatekumenskog puta. Izražena je i potreba za katoličkom osnovnom školom u Zadru.