Kao što su dan ranije tužitelji punih devet i pol sati Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača u svojoj završnoj riječi teretili za najgnusnije zločine, optužujući ih za udruživanje u udruženi zločinački pothvat i zločine po individualnoj odgovornosti, obrane trojice hrvatskih optuženika danas su u svojim završnim riječima na vatru uzvratili vatrom.
"Kada bi tvrdnje tužiteljstva o generalu Anti Gotovini bile istinite, bila bi to zavjera stoljeća, djelo đavolskog genija, zločinačka politika koja se prožimala s politikom hrvatske države, od koje nije ostalo nikakvog traga. Međutim, istina je da je general Gotovina proveo pet godina u pritvoru pod optužbama koje su potpuno neosnovane", kazao je Gotovinin odvjetnik Payam Akhavan, naglasivši da je Gotovina "častan vojnik" koji zaslužuje "poštovanje cijelog svijeta i zahvalnost Haškog sada", jer je porazio one koji su odgovorni za ratne zločine i genocid, a pod sobom je imao 30 tisuća vojnika, na dvije bojišnice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Dalekosežne posljedice
Pozivajući sudsko vijeće da ga proglasi nevinim po svim točkama optužnice, Akhavan je upozorio haške suce na dalekosežne posljedice odluke u ovom predmetu. Hoće li sutra NATO snagama u Afganistanu biti zabranjena upotreba topništva u svim mjestima gdje ima civila, retorički je zapitao Akhavan, inače profesor međunarodnog prava, uvjeravajući kako bi osudom Gotovine osudili i svakog vojnog zapovjednika diljem svijeta, što bi pak onemogućilo "pravično vođenje rata", rezultirajući nečim što bi bilo u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Teze tužiteljstva Akhavan je nazvao "nevjerojatnim". Tužiteljstvo, po njegovim riječima, "rasteže" pravila, norme i pravne standarde, samo kako bi konstruiralo Gotovininu krivnju. "Dokazi optužbe za protupravno granatiranje toliko su promašeni da nam nije jasno kako je tužiteljstvo uopće moglo izaći s tim pred sudsko vijeće! Tužiteljstvo je danas zazivalo Staljingrad i Drugi svjetski rat, no gdje su ta razaranja, gdje su ti mrtvi?", zapitao je Akhavan, tvrdeći kako je tužiteljstvo promašilo granicu između ratnih zločina i nesretnih okolnosti koje se događaju u svakom ratu.
Odvjetnik Luka Mišetić nastavio je ukazivati na proturječnosti u tužiteljskim tezama, optuživši tužiteljstvo da je u završnim riječima iznijelo niz novih teza protiv Gotovine, koje u dosadašnjem postupku nije ni spomenulo, niti dokazalo.
Usred održavanja završnih riječi Gotovinina obrana poslala je sudskom vijeću pomalo neuobičajen podnesak kojim od njega traži da požuri s usmenom objavom presude, i prije nego što završi pisanje pismenog obrazloženja, ako će presuda rezultirati trenutačnim puštanjem Gotovine iz pritvora. Statut Haškoga suda, naime, dopušta objavljivanje usmene, a naknadno i pismene presude, pri čemu se Gotovinini branitelji pozivaju na slučaj Aleksovski, kada je optuženi upravitelj zatvora HVO-a u Kaoniku osuđen na dvoipolgodišnju kaznu, manju od vremena što ga je već bio proveo u pritvoru, zbog čega je odmah po usmenoj objavi presude pušten na slobodu.
Usmena objava
Ako bi tako bilo i u njegovom slučaju, Gotovina zahtijeva od sudskog vijeća da iskoristi svoje pravo i odmah, bez čekanja, usmeno objavi takvu presudu, dok bi pisano obrazloženje presude sudsko vijeće objavilo naknadno. Obrane hrvatskih optuženika očekuju presudu do kraja godine, a sudeći prema ovom podnesku, Gotovinina je obrana još jednom pokazala da joj u očekivanju presude ne manjka optimizma.
Branitelj generala Čermaka Steven Kay tvrdio je u završnoj riječi za svog branjenika da je optužen samo zato jer su tužiteljstvu trebala tri generala, te da se zatekao na pogrešnom mjestu, u pogrešno vrijeme, ali da nije učinio ništa pogrešno. Dok za Čermaka tužiteljstvo tvrdi da je bio podmukli član udruženog zločinačkog pothvata, odgovoran za prikrivanje zločina i obmanjivanje međunarodne zajednice, Kay uvjerava kako je Čermak kao zapovjednik Zbornog mjesta Knin bio zadužen isključivo za normalizaciju života u tom gradu, te za pomoć predstavnicima međunarodne zajednice - i ni za što drugo.
Čermak, kako uvjerava njegov branitelj, nije zapovijedao divizijama, niti je bio nadređen policiji - čak nije smio bez dopuštenja naručiti ni pršut - a javno i privatno osuđivao je zločine.
Odvjetnik Tomislav Kuzmanović u završnoj riječi generala Markača, čiju je postrojbu specijalne policije kojom je Markač zapovijedao u Oluji tužiteljstvo opisalo kao odred ubojica, optužio je tužiteljstvo za ishitrene i nedokazane optužbe, prešavši odmah na početku na najtežu optužbu protiv njegova branjenika. Naravno, riječ je o Gruborima, jer tužiteljstvo u svom završnom podnesku tvrdi da je Markač naredio ubojstvo u Gruborima, ne nudeći za svoju tvrdnju nikakav dokaz. "Markača nikada nitko nije obavijestio da se u Gruborima dogodio zločin. Ovdje nedostaje veza između zločina i propusta zapovjednika", tvrdi Kuzmanović, pozivajući sudsko vijeće da oslobodi njegova branjenika.
|
Hrvatska je, kako naglašava Akhavan, po međunarodnom pravu imala pravo prognati "neprijateljske strane državljane", koji su odbili hrvatsko državljanstvo i bili lojalni RSK i SRJ, a niti jedna država na svijetu ne bi dopustila njihov masovan povratak dok traje oružani sukob, pa to nije bila dužna učiniti ni Hrvatska. |



Komentiranje više nije dostupno

