Prepolovljena kazna Šimiću – nada i odbjeglom Glavašu

Županijski sud u Sarajevu riječkom kirurgu smanjio je kaznu s pet na 2,5 godine zatvora, a na nepravomoćnu presudu tužiteljstvo, koje bi trebalo zastupati interes hrvatske strane, nije se žalilo

Premda se činilo da će ismijavanje pravosuđa Hrvatske i BiH prestati potpisivanjem bilateralnog sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka, osuđenici na koje se primjenjuje taj sporazum i dalje imaju dovoljno dobar razlog za bijeg, jer im kazne mogu biti samo jednake ili još i manje od pravomoćno izrečenih. Taj se nedostatak sporazuma između BiH i Hrvatske pokazao već na primjeru Ognjena Šimića kojem je sarajevski sud umanjio petogodišnju zatvorsku kaznu na dvije i pol godine. A osim što je kazna umanjena, Hrvatska nema pravnih mogućnosti utjecati na odluku sarajevskog suda.
– Prema našem zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći, mogli bi uvjetovati da se kazna izvrši u trajanju određenom u Hrvatskoj, međutim, ovo je specifičan međudržavni sporazum kreiran da se premosti problem dvostrukog državljanstva. Taj je sporazum nedvojbeno jači od unutarnjeg prava pojedine države, a osim toga priječi i da kazna osuđenim osobama bude veća od izrečene u domicilnoj državi, kazao je glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.
Kaznu uskladiti s propisima
Prema bilateralnom sporazumu, nakon što Hrvatska ili BiH preuzmu izvršenje kaznenih sankcija prema nekom svom državljaninu, dužne su provesti postupak egzekvature, odnosno uvesti presudu druge države u svoj pravni sustav. To rade lokalni sudovi, koji pritom ne mogu ulaziti u činjenično stanje ili odluku o krivnji, ali svakako moraju trajanje kazne uskladiti s propisima i sudskom praksom svoje države.
Sudac zagrebačkog županijskog suda Krešimir Devčić objasnio je da je umanjenje kazne zapravo jedina mogućnost promjene sankcije. Naime, članak 14. sporazuma između BiH i Hrvatske propisuje obvezu da trajanje kazne odredi lokalni sud. A što je još važnije, propisuje i da “osuđena osoba ne smije ni u kojem slučaju biti dovedena u teži položaj nego što bi ga imala u državi presuđenja”.
– Ta formulacija zapravo znači da kazne osuđenim osobama za koje se traži izvršenje presude mogu biti samo umanjene ili jednake, kazao nam je Devčić.
Žalili se kirurgovi odvjetnici
U slučaju liječnika Ognjena Šimića, koji je u pritvoru proveo 100 dana, Županijski sarajevski sud je 23. lipnja odlučio da mu kaznu od pet godina prepolovi, uz potvrdu zabrane obavljanja liječničke prakse u periodu od pet godina, naravno, nakon izdržavanja kazne. Presuda je nepravomoćna, ali na nju se nije žalilo tužiteljstvo koje bi trebalo zastupati interes hrvatske strane, već Šimićevi odvjetnici koji su prosudili da je i kazna od 2,5 godine za primanje mita prevelika za praksu kakvu pravosuđe BiH ima prema sličnim nedjelima. Stoga je predmet prebačen na Vrhovni sud BiH. Riječki kardiokirurg pobjegao je iz Hrvatske u BiH prije nego je na riječkom županijskom sudu kažnjen s devet godina zatvora zbog primanja mita. Lani mu je hrvatski Vrhovni sud umanjio kaznu na pet godina zatvora.
Sukladno sporazumu prema kojem su Hrvatska i BiH pristale da izvršavaju presude drugih država prema vlastitim državljanima, Hrvatska je tražila od BiH da izvrši tu kaznu. Kako nam je potvrđeno u ministarstvu pravosuđa, to je prošlog tjedna zatraženo i za bivšeg saborskog zastupnika Branimira Glavaša. Glavaš je, podsjetimo, nedavno pravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, počinjenog likvidacijama osječkih Srba 1991. godine. I Glavaš je, poput Šimića, bio prisutan tijekom cijelog suđenja, ali je na koncu postupio jednako kao riječki liječnik, te se nije pojavio na izricanju presude, već je otišao u Drinovce u BiH, čije je državljanstvo prethodno pribavio.

 MINISTARSTVO BEZ KOMENTARA

U Ministarstvu pravosuđa nisu željeli komentirati odluku sarajevskog suda da kaznu liječniku Ognjenu Šimiću s pet godina smanji na dvije i pol godine. Glasnogovornica pravosudnog ministarstva Vesna Dovranić poručila nam je da Hrvatska nema nadležnost prema tom predmetu od trenutka kad je predala Bosni i Hercegovini presudu na izvršenje. Tako, naime, propisuje bilateralni sporazum Hrvatske i BiH o međusobnom izvršenju sudskih odluka.

 SPORAZUM UNATOČ NEDOSTACIMA

Premda sporazum ima navedeni nedostatak koji i dalje stimulira zloupotrebu dvojnog državljanstva, obje države pohitale su iskoristiti njegove mogućnosti. Dosad je hrvatsko pravosuđe prema Bosni i Hercegovini uputilo 27 zahtjeva za preuzimanje provedbe pravomoćnih zatvorskih kazni, a BiH pravosuđe od Hrvatske je zatražilo izvršenje kazni prema 29 pravomoćno osuđenih osoba.
Pravosudno ministarstvo BiH smatra da se u Hrvatskoj trenutno nalazi 110 osoba pravomoćno osuđenih u BiH.