Križarska opsada Zadra ukoričena u romanu Frane Herende

Roman “1202.” u izdanju izdavačke kuće Profil bit će premijerno predstavljen na ovogodišnjem izdanju Kalibar bestivala, 17. rujna u 18.30 sati

Najtragičnije dane u novijoj povijesti Zadra, bombardiranje grada u II. svjetskom ratu, opisao je u svom romanu “Zimsko ljetovanje” Zadranin Vladan Desnica. Jedan drugi Zadranin, Frane Herenda, 66 godina poslije Desnice i 814 godina od tog događaja, opisao je jedan drugi tragičan dan u povijesti Zadra – križarsku opsadu Zadra iz 1202. godine i pad grada od strane kršćanske vojske.
Roman “1202.” u izdanju izdavačke kuće Profil bit će premijerno predstavljen na ovogodišnjem izdanju Kalibar bestivala, 17. rujna u 18.30 sati. Inače, Kalibar bestival, festival umjetnosti i književnosti u svom četvrtom izdanju ove se godine održava od 15. do 17. rujna na Poljani Branka Stojakovića.
Istiniti događaji
Ovaj zadarski povijesni roman opisuje dane koji su prethodili križarskoj opsadi Zadra 1202. godine i neposredno nakon pada grada. Utemeljen je na stvarnim događajima iz doba Četvrtog križarskog pohoda, kada je papa Inocent III. 1198. godine pozvao vojsku u pohod na Svetu Zemlju, no sakupio je svega trećinu potrebnih sredstava. Mletačka Republika obvezala se tada Križarima osigurati prijevoz brodovima do Egipta, a neuspješni ishod križarskog pohoda izravno je prijetio bankrotom i propašću Republike. Mlečani su stoga vidjeli svoju priliku za opsadu i pljačku bogatog Zadra koji je, zahvaljujući svom usponu u srednjem vijeku, postao smetnja ambicijama moćne Venecije na istočnoj obali Jadrana. Gotovo slijepi osamdesetogodišnji mletački dužd Enrico Dandolo križarima je ponudio prijedlog da, zbog toga što nisu u mogućnosti plaćanja, pomognu Veneciji pri zauzimanju Zadra.
Križarska je vojska stigla pred dobro utvrđen Zadar 11. studenog 1202., kada kroničar Geoffroie de Villehardouin zapisuje da je to »grad zatvoren visokim zidovima i visokim tornjevima i da bi uzalud tražili ljepši i bogatiji grad«. Iako su Zadrani izvjesili na zidove i križeve, a poslanstvo hrvatsko-ugarskog kralja Emerika je, kao i Papin izaslanik, molilo križare da ne diraju grad, ništa nije zaustavilo duždevu želju za osvajanjem Zadra. Nakon dva tjedna opsade, križarska rulja provalila je u kršćanski grad 18. studenog i počela sa strašnim pokoljem i pljačkom.
Deset godina rada
– Roman je nastajao čitavo jedno desetljeće, a iza njega su godine istraživanja po arhivima i drugim dostupnim izvorima te konzultacije i razgovori sa zadarskim znanstvenicima Mirisom Katić, dr. Šimom Peričićem, dr. Zlatkom Begonjom, dr. Patrikom Levačićem i Robertom Leljakom. Radnja je bazirana na stvarnim svjedočanstvima Francuza koji su sudjelovali u opsadi Zadra, koji su o tome napisali kronike, rekao je mladi autor Frane Herenda, precizirajući kako je roman kombinacija fikcije i stvarnih povijesnih zapisa iz tog vremena.
– Roman je to o ratovanju, diplomaciji, špijuniranju, intrigama, bitkama i vitezovima. Vjerujem da se radi o jednom o najbitnijih i najtragičnijih događaja iz zadarske povijesti, koji je samo čekao da ga se napiše, zaključio je Herenda.
Prije “1202.” Frane Herenda je s dvije priče sudjelovao u zajedničkom izdanju kratkih proza “Ponoćni tulum u školi” te je objavio samostalnu zbirku poezije “Daleki vrhovi”, a inače je magistar farmacije po struci. Na predstavljanju romana govorit će Mirisa Katić, Mirko Jamnicki Dojmi i urednica Profila Adriana Piteša.