Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

PLODOVI SLOGE, MARA I ZNANJA MILETIĆEVA IMANJA

Autor: Gordana Dragun

25.09.2009. 22:00
PLODOVI SLOGE, MARA I ZNANJA MILETIĆEVA IMANJA


U vinogradu s pet tisuća trsova prevladava babić i maraština uz debit, ugni blanc i plavinu, a u masliniku sa preko 200 stabala oblica koja daje izuzetnu kakvoću ulja. Miletići uzgajaju i razne vrste povrća, imaju ovce i mnogobrojnu perad. Gospodaru Davoru i u radu na gospodarstvu pomažu supruga, sin i nevjesta, a unuci i unuka gledaju i uče
Bila Vlaka je selo smješteno jugoistočno od Benkovca 25 km,  a sjeverozapadno od općinskog središta – Stankovaca 5 km.  Uzdignuto je iznad istoimenog polja površine 160 ha u kojem se  vrlo skromno uzgajaju vinova loza, maslina, bajam, višnja  maraska, trešnja i na malom dijelu lubenica, dinja i sezonsko  povrće. Ni na ovom polju kao ni na ostalima koja pripadaju  općini Stankovci (Morpolačko 320 ha, Velimsko 180 ha, Stankovačko 405 ha, Budačko 100 ha i Banjevačko 250 ha) nisu  provedene hidromelioracije te tijekom zime, uslijed velikih  oborina najveći dio spomenutih polja je pod vodom.
Koja ironija za 150 žitelja Bile Vlake koji ni danas u 21.  stoljeću nemaju pitku vodu, a mnogi od njih uz polje drže i  blago, najčešće ovcu.
Svega u izobilju
Unatoč poteškoćama s vodom ima poljoprivrednih gospodarstava koja imaju dobre rezultate u proizvodnji. Jedno od  njih je i poljoprivredno gospodarstvo Davora Miletića, kojemu  poljoprivreda nije dopunsko nego jedino zanimanje i izvor  egzistencije. U radu na gospodarstvu pomažu mu supruga, sin i  nevjesta, a unuci i  unuka gledaju i uče.
 Miletićev trud prepoznale su i općinske vlasti i dodijelile mu  nagradu uzornog poljoprivrednika.
Bavi se uzgojem vinove loze, masline, raznih vrsta povrća, a  drži i ovce te mnogobrojnu perad.
Na ovom gospodarstvu svega ima u izobilju i sve je besprijekorno.
Vinograd s pet tisuća trsova u kojemu prevladava babić i  maraština uz debit, ugni blanc i plavinu čeka na berbu. Dobar je  urod baš kao i zdravstveno stanje. Ove godine očekuje se berba  od 130.000 kg od čega dio ide u vinariju Šibenik, dio za preradu  u vino za vlastite potrebe, a dio u slobodnu prodaju. Šećer se u  grožđu mjeri gotovo svakodnevno i ako potraju ovako topli i  sunčani dani, očekuju početak berbe iza nedjelje.
Slador i kiselina
Naime, Davor Miletić baš kao i većina naših vinogradara  sprema se za početak berbe znajući da vrijeme berbe određuje  zrelost grožđa. Kada tijekom sazrijevanja grožđe dostigne  najveću količinu šećera, koja se ne mijenja, tada je pravo vrijeme  za berbu. Ovu zrelost većina iskusnih vinogradara određuje po  samom izgledu grozda. Naime, vanjski znakovi zrelog grožđa su  odgovarajuća boja karakteristična za sortu te više ili manje  odrvenjela peteljka, a neke sorte imaju i karakterističan miris.  No, zrelost se najčešće danas određuje mjerenjem sadržaja  šećera pomoću moštnih vaga.
Kada vidimo da se sadržaj šećera ne mijenja, vrijeme je berbe  grožđa. Nije dobra prerana berba, upravo zbog malog sadržaja  šećera, a velikog sadržaja kiselina. Naime, u nezrelom grožđu  ima previše jabučne kiseline koja vinu daje opori okus, a  oduzimanje kiseline u vinu je vrlo zahtjevan posao koji uspješno  mogu uz priručne laboratorije obaviti jedino enolozi.
Iz vinograda u maslinik
Čim završe poslovi oko berbe, prerade i prodaje grožđa,  Miletićevo poljoprivredno gospodarstvo priprema se za berbu  maslina. U njihovu masliniku sa preko 200 stabala  prevladava  sorta oblica, koja daje izuzetnu kakvoću ulja.
Oblica kao najrasprostranjenija i najomiljenija sorta na ovim  prostorima uzgaja se preko dvije tisuće godina kada je unesena  iz Izraela.
 S naših prostora u Kaliforniju ju je odavno uveo Nikola Milko  iz Dubrovnika, gdje je raširena pod nazivom obliza. Njeni  sinonimi kod nas su različiti te je s obzirom na uzgojno područje  zovu velika na Braču, bračka u okolici Supetra i Pučišća, naša,  našinka, orbula, orbulača na području Dubrovnika, orkula,  oskula, oskulača u Benkovcu i Biogradu. Na Krku je zovu  argula, debela i domaća, u okolici Makarske krupnica, a u Boki  kotorskoj grumača. Njena raširenost uvjetovana je otpornošću  na nepovoljne klimatske prilike kao što su suša, vjetrovi i  hladnoća. Ima veliki plod i konzistentno meso pa se zelena i  zrela konzervira za stolnu upotrebu. Rana je sorta, a potrebno  joj je 160 dana od cvatnje do zriobe.
 Orijentacijski početak njene berbe pada od 25. listopada do  30. studenoga. Oblica bi bila idealna sorta kada ne bi imala i do  65% sterilnih cvjetova (funkcionalno muških, bez tučka ili sa  slabo razvijenim tučkom) te se zbog slabe samooplodnosti od  100 cvjetova razvije od 0,3 do jedan plod. Randman ulja  isključivo od ove sorte je 16 do 17%.
 Na Zlarinu i kućnom pragu
Maslinovo ulje Miletići za sada prodaju na kućnom pragu, a  razne vrste sezonskog povrća od peršina, celera, krumpira,  rajčice i paprike tijekom ljetnih mjeseci nude sa svog štanda na  Zlarinu – otoku koralja, najbližem otoku šibenskog arhipelaga  domaćim i stranim gostima.
 I tako svake godine uvijek iznova – ljeto na relaciji Bila Vlaka  – Zlarin, rujan i listopad u vinogradu i podrumu, studeni i  prosinac u maslinama, a druge mjesece u planiranju i odrađivanju agrotehničkih radova. U poljoprivredi nikad nema ni mira ni  sigurnosti, a od nje uspijevaju živjeti samo oni koji radove  obavljaju  pravovremeno i stručno. Takvo je poljoprivredno  gospodarstvo Davora Miletić.


 MOŠTNE VAGE I EKSLEOV MOŠTOMJER


Najpoznatije moštne vage su klosternojburška ili Bobova te Eksleov moštomjer. Prva pokazuje utezne postotke šećera u moštu, odnosno koliko kilograma šećera ima u 100 kg mošta. Na klosternojburškoj ili Bobovoj vagi  naznačena je temperatura, kod koje treba očitati postotak. Ako očitani postotak šećera pomnožimo sa 0,6 dobijemo volumne postotke alkohola. Eksleov moštomjer pokazuje nam specifičnu težinu mošta na 17,5 °C ili na 15°C. Skala je obično podijeljena od 50 do 140, a ti brojevi zapravo znače 1,050 do 1,140. Sadržaj šećera korigiranih Eksleovih stupnjeva može se računski dobiti ako Eksleove stupnjeve podijelimo sa 4 i dobivenom broju oduzmemo 3. Na primjer: 80:4=20, odnosno 20-3 = 17, što znači da u tom moštu ima 17 kg šećera u 100 litara mošta. Korigirane Eksleove stupnjeve možemo dalje dijeliti s brojem 8 kako bismo dobili volumne postotke alkohola. Npr. 80:8=10. Vino će imati u tom slučaju 10 vol. %. No, najjednostavnije je odrediti danas sadržaj šećera pomoću refraktometra za koji nam je dovoljna samo jedna jedina kap soka. Njegov način rada  zasniva se na lomu svjetla. Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te tekućine. Ako broj očitan na refraktometru pomnožimo sa 4,25, dobijemo približno Ekselove stupnjeve, a ako ga pomnožimo sa 0,85, dobiti ćemo stupnjeve po Klosternojbergu.