Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Lokalna inicijativa – plan B izlaska iz krize

18.08.2010. 22:00
Lokalna inicijativa – plan B izlaska iz krize


Malo se piše o tome što “lokalci” širom svijeta rade, a postoji čitava paleta inicijativa izgradnje otpornih zajednica. Postoje i lokalne valute. To je ono što, kad zakažu globalni sustavi, omogućuje da se vrši razmjena. Svaka nevladina institucija trebala bi razmisliti kako to pokrenuti, možda će nam trebati uskoro
Za izlazak iz krize potreban nam je “plan B”, jer rješenje neće doći kao rezultat onoga što čine hrvatska i druge vlade, a niti od ekonomskih timova, tvrdi Zoran Skala, viši savjetnik za razvojne i međunarodne projekte u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije koji je, u organizaciji udruge “Eko-Zadar” nedavno gostovao na javnoj tribini u Zadru.
Skala je iznio mnoge uznemirujuće podatke o kretanjima u svjetskom gospodarstvu.
– Korupcija nije samo hrvatski problem kako nam to žele predstaviti. 10 posto svjetskog BDP-a odlazi na korupciju. 11.500 milijardi dolara nalazi se na offshore računima bogatih pojedinaca. I to nikome ne smeta, a ambijenti koji su stvorili okvir za liberalizaciju tržišta koja je generirala krizu; Svjetska trgovinska organizacija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka sada bi trebali biti liječnici te iste krize, kazao je Skala upozorivši nadalje da je svaki šesti stanovnik svijeta gladan, a za rješenje tog problema su zemlje, članice G-8, umjesto obećanih dvadeset, izdvojile samo tri milijarde dolara, a razlog je, naravno, svjetska gospodarska kriza. Zoran Skala je ovako definira:
Povećanje potrošnje nije rješenje
– Gospodarska kriza o kojoj mi slušamo samo je simptom kraja rasta. 20. stoljeće ne može se ponoviti. Dvadeseto stoljeće je poremećaj u povijesti čovječanstva koje dovelo do enormne upotrebe resursa. Potrošnja fosilnih goriva porasla je 50 puta i ta energija je omogućila razvoj, ali uz visoku cijenu; pola svjetskih šuma je uništeno, pola bioraznolikosti. To se čak ni teorijski ne može ponoviti. Povećanje potrošnje, koje je izvuklo svijet iz krize 30-ih godina prošlog stoljeća, danas nije rješenje, ističe Skala dodajući kako do kraja gospodarskog rasta mora doći jer jeftine nafte više neće biti.
– Cijena nafte od jednog dolara za barel, kakva je bila nakon II. svjetskog rata, nešto je što se više neće ponoviti, a zbog klimatskih promjena i ne smije. Curenje platforme u Meksičkom zaljevu imat će za posljedicu rast cijene nafte. Ono što slijedi je kriza prehrane, jer je industrijska proizvodnja hrane vezana uz naftu. Industrijska poljoprivreda ulazi u krizu iz koje se ne može oporaviti, ustvrdio je Skala koji upozorava da su prvi put u povijesti cijene nafte povezane s cijenama žitarica. Istodobno, pretjerana uporaba pesticida dovodi do dosad najveće erozije tla koju je uzrokovao čovjek. No, bez obzira na to, potrebe za hranom i dalje rastu i to u globalnim razmjerima, iznosi Skala prema čijem mišljenju ishod toga može biti samo jedan:
– Slijedi glad u prvoj polovini ovog stoljeća, a Hrvatska uvozi pola energije i, prema podacima Energetskog instituta, dvije trećine hrane. Ako nemate suverenitet u hrani, postavlja se pitanje kakav uopće imate? Ukoliko ne shvatimo da je naša lokalna poljoprivreda naš nacionalni prioritet slijedi grubo buđenje, upozorava Skala, koji se osvrnuo i na mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju za prevladavanje ovog alarmantnog stanja.
Zadar u prednosti
– Izlazak iz krize i dugoročni opstanak moguć je samo ako usvojimo održivi stil življenja. Rješenje krize neće doći kao rezultat onoga što čine hrvatska i druge vlade. Od ekonomskih timova rješenja nećemo dobiti, jer oni svi ipak očekuju da će se kriza riješiti novim rastom. Koji je plan B? Njega ne možemo očekivati od nadnacionalnih institucija kakve su Europska unija ili Svjetska banka. Preostaje uhvatiti se stvari na lokalnoj razini. Imamo mnogo ljudi bez posla, a nemamo ni vlastitu energiju, ni hranu, ni socijalnu sigurnost. Možemo li s onim što imamo, riješiti ono što nemamo, pita se riječki stručnjak i nudi zanimljivo rješenje kakvo se rijetko može čuti od drugih analitičara:
– Odgovor je – da. U bilo kakvoj krizi, ako imate krov nad glavom, ako niste gladni, ako imate vodu i energetski minimum i dobro organiziranu lokalnu zajednicu, a sve to možemo imati, nitko u toj zajednici neće biti egzistencijalno ugrožen. To se dobiva izgradnjom samodostatnosti. Malo se piše o tome što “lokalci” širom svijeta na tome rade, a postoji čitava paleta inicijativa izgradnje otpornih zajednica. Postoje i lokalne valute. To je ono što, kad zakažu globalni sustavi, omogućuje da se vrši razmjena. Svaka nevladina institucija trebala bi razmisliti kako to pokrenuti, možda će nam trebati uskoro, uvjeren je Skala.
Scenarij na prvi pogled ne izgleda ohrabrujuće, ali zanimljivo je što Zoran Skala misli o zadarskim mogućnostima u tim novim obličjima organizacije proizvodnje i drugih procesa.
– Plan B znači pripremiti se za višednevne nestanke struje, pojavu masovne nezaposlenosti, ekstremne vremenske nepogode i nestašicu hrane. Zadar je lijepo lociran i u uvjetima krize ima izrazite prednosti u odnosu na druga hrvatska područja. Zadar ima jako ruralno područje i vi ne morate biti gladni, zaključio je Zoran Skala dodavši da se sve ovo može preslikati i na pojedinca kojem bi poruka bila: učini ono što možeš s onim što imaš, tamo gdje jesi.


Gravitacija jača od namjere


– Financijska kriza nije najteže što će nas uskoro pogoditi budući da slijede: energetska kriza povezana s nestankom fosilnih goriva, zatim klimatsko-ekološka kriza kao rezultat devastacije prirodnih sustava o kojima ovisi život, prehrambena kriza s obzirom da većina hrane dolazi iz industrijske poljoprivrede usko povezane s iskorištavanjem fosilnih goriva, pa čak i socijalna kriza kao refleksija čovjekova rastućeg nezadovoljstva situacijom u kojoj se našao. Prema tome, ukoliko se obnovljivi izvori energije i održiva poljoprivreda ne svrstaju u nacionalne i lokalne prioritete mogao bi se ostvariti scenarij koji se smatrao jako dalekim, ističe Skala koji ne voli kad se njegova izlaganja nazivaju “katastrofičarskim”, što pojašnjava primjerom da “biti katastrofičar ne znači ako nekoga tko se popeo na drugi kat i želi kroz prozor ići još gore, upozorite da postoje i bolji načini i da je sila gravitacije puno jača od njegove namjere da ide tim putom”.




Političke elite i globalni dom


– Svaki put kad je trebalo zaustaviti nešto što je poticalo rast, to je bilo nemoguće provesti. I to je bilo bez obzira koja je politička elita na vlasti. Politika uvijek nešto drugo stavlja u prvi plan, ali ako ne očuvamo naš globalni dom – sve drugo je manje bitno.


Ova kriza je epohalna


-Ova gospodarska i financijska kriza o kojoj dnevno slušamo u medijima, ona je samo simptom kraja rasta. Razdoblje rasta trajalo je dvije stotine godina i to je povijesni izuzetak, a ne normalno stanje stvari. Povratak u normalu i izlazak iz sadašnje krize, mogući su ukoliko se dogodi usklađivanje čovjekovih aktivnosti s prirodnim ograničenjima. Stoga je ova kriza epohalna i ona traži promjenu načina življenja. Ona je istovremeno i financijska, klimatska, energetska i kriza hrane i ostalih resursa.


Seljaci u gradu zbog EU politike


– Mi prelazimo na europsku poljoprivrednu politiku koja je znala do 500 tisuća seljaka potjerati iz sela u grad. A upravo će nam ti ljudi trebati u obnovi organske proizvodnje. No, to ne znači da treba ići u Bruxelles i tamo se buniti, nego izgraditi novi model koji će postupno zamijeniti ovaj zastarjeli. Postoji već čitava paleta inicijativa koja se rađa “odozdo”, iz lokalne zajednice i to je jedino što može donijeti pozitivne pomake. Uključivši i lokalne valute, jer to je ono što omogućuje razmjenu na lokalnoj razini kad zataje veliki sustavi.