Zadarska skakaonica zasluženo dobila svoj suvenir

Odavno mi je bila želja da Zadar dobije jedan suvenir koji bi promovirao našu skakaonicu koja, zajedno s našim skakačima, predstavlja veliku vrijednost, pravi simbol grada. Prije 15-ak godina napravio sam jedan gipsani odljev skakaonice, dijelili smo ga u raznim prigodama, ali nisam baš bio zadovoljan. Ovaj novi stakleni, vrlo je prikladan, napravili smo ga u Cisti Provo gdje se vlasnik grafičkoga studija gosp. Šitum uistinu potrudio da suvenir bude atraktivan i prikladan. Želja mi je da na 60. godišnjicu skakaonice svaki sportaš koji je skakao za klub dobije po jedan primjerak. Inače mislim da ta naša skakaonica uopće nije iskorištena kao jedan od prepoznatljivih simbola Zadra. Pored Morskih orgulja, mi već 60 godina imamo još jedne "orgulje" na Kolovarama, a to je ovaj objekt – priča ne krijući emocije Velimir Friganović, počasni predsjednik zadarskog Kluba za skokove u vodu (KSV) i predsjednik Hrvatskog saveza za skokove u vodu.

U istom ulazu s Ratkom Rudićem
Od 1959, kada je kao 11-godišnji dječak počeo dolaziti na bazen u Kolovarama, Friganović je sve do danas dušom i tijelom ostao vezan za skakaonicu i vodene sportove. U Kovačkoj ulici u zadarskoj Varoši, sjeća se dobro, živio je u istome ulazu s dasnašnjim velikanom vaterpola Ratkom Rudićem. Ušao je u vodene sportove kao plivač ali se nakon nekog vremena prebacio na skokove. Skako je aktivno za svoj klub desetak godina, sve do 1975., a već 1976. izabran je za predsjednika SD Jadran koji je u ono vrijeme objedinjavao plivače, vaterpoliste i skakače. Odradio je na čelu Jedinstva jedan mandat, do 1980. kada se to sportsko društvo razdvaja na tri zasebna dijela pa skakači dobivaju svoj zasebni klub.
– Naša je skakaonica jedinstvena jer se s nje skače u more, toga nema nigdje. Inače, zna se da nije isto skakati u more i u bazenu jer pri udarcu u površinu vode, tijelo različito reagira na morsku i slatku vodu, pojašnjava nam počasni predsjednik KSV Zadar. Kad su svojedobno naši skakači Šime Perić i Jure Kurjak s trenerom Arnom Longinom išli u Miami, ponijeli su video kasetu da ljudi tamo vide kako i gdje skačemno. Oni su ostali zapanjeni činjenicom da naši dečki skaču u more, prisjeća se Friganović te nastavlja:
– Cijenim to što je na bazenu Višnjik napravljena 5-metarska skakaonica, ali da je bilo malo više sluha, mogli smo imati 10-metarsku kao što je i ova na Kolovarama. To nam je kao skakačima uskraćeno i moram, kao predsjednik HSSV-a istaknuti da mi je zbog toga žao.
Iako danas skakaonica na Kolovarama služi samo za kupače, a za neuke može biti i opasna, mislim da ju ne bi trebalo rušiti sve dok se na budućem olimpijskom bazenu ne izgradi prava skakaonica s razinama tri, pet, sedam i po i deset metara, smatra Friganović.

Od Edite do Marcele
Za nedavnu proslavu 60. obljetnice izgradnje skakaonice, kaže da je njome zadovoljan. Bilo je jako lijepo, došlo je puno svita, vladalo je oduševljenje, prijateljski smo se družili, došlo je puno skakača, a nažalost bila je spriječena naša olimpijka Marcela Marić koja je s trenerom Šimom Perićem taj dan boravila na SP u Budimpešti.
Zahvaljujući upravo ovoj legendarnoj skakaonici, Zadar je dao brojna poznata imena u skokovima u vodu. Negdje u vrijeme kada je ona izgrađena, glavne su skakačke zvijezde bili Luka Bezić i Edita Gatara, a 60- ih godina smo imali slavnu Zlatu Dunatov i Alda Stošića. Nakon njih istaknuli su se Valter Sutlović i Dragan Dumić. Njih dvojica su na Prvom svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima 1973. u Beogradu, predstavljali bivšu državu u skokovima u vodu. Nakon njih, na scenu pomalo dolazi čuveni Arno Longin, a u 90-im godinama slavnoga Arna nasljeđuju Jure Kurjak i Šime Perić. Danas je vodeće zadarsko ime skokova u vodu naša Marcela Marić koja se uspjela plasiratri na Olimpijadu u Riju..
– Moj veliki cilj, opsesija uvijek je bila Olimpijada! Borili smo se silno za ulazak na te igre. Najprije su 2004. Jure Kurjak i Šime Perić išli na kvalifikacije, ali nažalost nisu se plasirali. Zatim sam Šimu 2008.poslao u Orlando na šest mjeseci kako bi tamo trenirao za kvalifikacije, ali nismo uspjeli. Tada sam baš posustao duhom, jer propao nam je golemi trud koji smo uložili. A onda, 2012. došla je Marcela, ali te godine na kvalifiklacijama u Londonu nije se ni ona uspjela plasirati na Olimpijadu. Ostala nam je zadnja šansa -Rio 2016.! Marcela je uspjela, plasirala se i to je zadarskim skokovima dalo jedan ogroman poticaj, bio je to na neki način sam vrh našeg 50-godišnjeg rada i truda. To je prvi put da je Hrvatska imala sudionicu Olimpijade u skokovima u vodu. A sve nam je to dala ova naša skakaonica čiji smo 60. rođendan nedavno proslavili, kaže Friganović ispunjen snažnim emocijama kada govori o povijesti ovoga sporta u Zadru.

Nagrada Franjo Bučar
– Prvi Hrvat na jednom međunarodnom natjecanju u ovoj disciplini bio je naš Tomislav Fabijan koji ju sudjelovao na Balkanijadi održanoj u Šibeniku. Druga medalja zbog koje je na međunarodnom natjecanju svirana hrvatska himna osvojena je na mediteranskom kupu u Beogradu, a osvojio ju je Maro Marić, brat od Marcele. A prvu europsku medalju osvojila je u Beogradu upravo Marcela Marić, koja će kasnije postati i prvi hrvatski skakač u vodu kojega je Hrvatska imala na Olimpijadi (Rio 2016.). Ona je, dakako, i prva članica jednog zadarskog kluba vodenih sportova koja je bila na Olimpijadi. Ona je prvi olimpijac s Višnjika! Zaslužuje da se tamo u to ime postavi jedan veliki pano – poručuje počasni predsjednik KSV.
Dodajmo na kraju i to da je Klub za skokove u vodu Zadar 2009. zasluženo dobio najvišu državnu sportsku nagradu Franjo Bučar, a 2015. tu je nagradu dobio i Arno Longin, jedan od najpoznatijih i najuspješnjih zadarskih skakača toga kluba.

Šimatić, Petravić, Troskot…
Zadarska skakaonica uz bazen na Kolovarama otvorena je 13. srpnja 1957. godine. Projektant je bio Slavko Šimatić, a statiku objekta radio je Boris Petravić. Radove je izvodilo tadašnje Građevinsko poduzeće Jadran, a Neven Troskot bio je jedan od glavnih rukovoditelja građenja.