Razboljeti se i bankrotirati?

Slika korisnika admin
bolnica
S karticom dopunskog osiguranja sve zdravstvene usluge i pregledi, osim lijekova, bit će besplatni

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ovih dana na kućne adrese osiguranika šalje ponude za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju koje će pokrivati sve participacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama što se u okviru zdravstvene reforme uvode od 1. siječnja. Podsjetimo, s karticom dopunskog osiguranja sve zdravstvene usluge i pregledi, osim lijekova, bit će besplatni. Mjesečna cijena police dopunskog osiguranja bit će između 80 i 130 kuna, ovisno o visini plaće ili mirovine. Za ratne vojne invalide, nezaposlene i osobe s primanjima manjima od 1.800 kuna, dopunsko osiguranje plaćat će država.

Pacijenti koji sada nisu dopunski osigurani, a obiteljskom liječniku odu u prvim tjednima siječnja, dakle, nakon Nove godine, ipak će morati platiti participaciju od 15 kuna te još toliko za svaki recept i uputnicu, a platit će i skuplju participaciju u bolnicama. Polica dopunskog osiguranja, naime, nakon zaključenja počinje vrijediti tek za 15 dana. Osobe koje već plaćaju dopunsko osiguranje neće imati takvih problema jer će njihove police vrijediti do kraja siječnja. Nakon 1. ožujka, na aktiviranje sklopljene police čekat će se 30 dana.

(Bez)bolna reforma

Nova reforma zdravstva u javnosti je predstavljena kao socijalna - reforma koja služi samo u korist pacijenata. Vlast i oporba složili su se kako je takva zdravstvena reforma potrebna jer trenutačno milijun i pol zaposlenih u zemlji financira zdravstvo za četiri i pol milijuna hrvatskih građana, a takvo stanje ne može dugo potrajati. Reforma jest neizbježna, ali i nije i bezbolna. Strah od plaćanja skupih pretraga i bolničkog liječenja moći će se izbjeći jedino uplatom police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Stoga, cilj reforme je i više nego očit, da se u dopunsko zdravstveno osiguranje uključi, umjesto sadašnjih 30, čak 90 posto stanovništva čime bi se od osiguranja i participacija namaknulo pet i pol milijardi kuna na godinu.

Buru negativnih reakcija izazvao je premali rok prilagodbe na novi zakon. Naime, kako polica osiguranja, nakon sklapanja počinje važiti nakon 15 dana, u tom peridu, građani neće biti osigurani te ako se razbole sami će plaćati troškove liječenja. Nezadovoljstvo je izrazila i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) smatrajući kako se reformom uništavaju vrijednosti obiteljskog liječnika. Uz to KoHOM smatra kako se treba promijeniti odnos financiranja i ulaganja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer obiteljski liječnici obavljaju 80 posto usluga u zdravstvu, a novom reformom im se oduzima 20 posto novca.

Koordinacija je nedavno na inicijativnom sastanku u nazočnosti oko 200 liječnika iz cijele zemlje prihvatila Deklaraciju KoHOM-a te počela potpisivati peticiju kojom obiteljski liječnici traže odgodu primjene reforme zdravstva, odnosno njezinu doradu u suradnji s Koordinacijom i drugim legitimnim predstavnicima medicinske struke.

Dopunsko osiguranje

I zadarski liječnik obiteljske medicine dr. Miljenko Ljoka vjeruje kako bi najbolje rješenje u ovakvoj situaciji bila odgoda primjene nove reforme zdravstva, budući da liječnici još uvijek nisu dobili materijale za provedbu nove zdravstvene reforme.

- O novoj zdravstvenoj reformi, točnije dopunskom zdravstvenom osiguranju, znamo tek okvirno, ono što piše na papiru. Ono što je u svemu tome najvažnije, način na koji će se reforma provoditi, o tome još ništa ne znamo jer upute, akte za provedbu nismo još dobili. Ako reforma kreće od 1. siječnja zar već ne bismo trebali znati kako ćemo je provoditi, kaže dr. Ljoka, dodajući kako bi u ovakvoj nejasnoj situaciji najbolje bilo pričekati s primjenom nove zdravstvene reforme, odnosno odgoditi je još neko vrijeme dok stvari ne budu jasno definirane.

Kako nova zdravstvena reforma donosi i nove cijene polica dopunskog osiguranja dr. Ljoka navodi, kako njihov raspon, iako jest velik i navodno prilagođen primanjima, za građane znači nova izdvajanja. Koliko god ta izdvajanja iznosila, dr. Ljoka, smatra kako će dodatno ugroziti, ionako nizak standard hrvatskih građana.

- Dopunsko zdravstveno osiguranje trebalo bi biti na dobrovoljnoj bazi, no u situaciji kakva jest, u Hrvatskoj se čini da je ono obvezno, gotovo prisilno. Kakva je druga opcija, razboljeti se i bankrotirati, to bi tek bilo katastrofa. Ovako osiguranje jest na papiru dobrovoljno, no u stvarosti građanima i nije ostavljen nekakav izbor jer tko danas više može snositi troškove liječenja, što bi u ovom slučaju trebala biti nekakva solucija, zaključio je dr. Ljoka.

 SOCIJALNA KOMPONENTA

Dr. Dubravka Finka, predsjednica zadarske Županijske podružnice Udruge za promicanje prava pacijenata, komentirajući novu reformu zdravstva istaknula je kako je ista donosena u korist pacijenata zbog čega ima socijalnu komponentu.

- Prema novoj zdravstvenoj reformi, država će plaćati dopunsko osiguranje najugroženijim skupinama građana što govori u prilog o socijalnoj komponenti reforme koja će se, kako je najavljeno, početi primjenjivati od 1. siječnja. U svakom slučaju promjene nisu velike, no kako je uvažena socijalna komponenta, nemam mjesta za prigovore, govori dr. Dubravka Finka, dodajući kako će se nakon 1. siječnja vidjeti kako će sve to funkcionirati u stvarnosti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno