U KRIZNOJ 2009. RIBARSTVO NAJVITALNIJA PROIZVODNA GRANA

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
ostrea_stankovci
Ivan JAMIČIĆ
OSTREA U STANKOVCIMA - U jednom škuru posoljeno 1000 tona inćuna, a rekordnim brojkama mogu se pohvaliti i druge tvornice

Kraj jedne i početak nove ribarske godine prigoda je za inventuru svega što se u proteklih 12 mjeseci događalo.

Prvi dio godine je poznat kao zatišje u ulovu plave ribe. Ulov inćuna počinje oko Uskrsa, a od ožujka do travnja ponajviše se love srdela i miješana riba. Siječanj, veljača i ožujak su poznati po lošem i vjetrovitom vremenu kad se ulovi znatno smanje zbog manjeg broja radnih dana.

U znaku inćuna

Početkom 2009. godine povremeno su se bilježili solidni ulovi srdele i miješane ribe. Situacija je bila bolja nego prijašnjih godina kad smo primjerice tijekom veljače imali svega 3 ulovna dana.

Ulovi inćuna obično počinju u ožujku, a prava ulovna sezona počinje iza Uskrsa. U prvom dijelu godine love se najveći inćuni. Ulovi tijekom druge polovice travnja znaju biti količinski itekako izdašni. U sezonu ulova inćuna ušlo se s velikim očekivanjima. Ribarska flota u odnosu na prijašnju sezonu je povećana za desetak novih plivaričara, a otkupne cijene inćuna su dostigle svoj maksimum. Za ekstra klasu inćuna pecature oko 30, moglo se dobiti i do 17 kuna.

S druge strane, 2008. godina donijela je brojne nestabilnosti u ulovu. Ulov inćuna je u 2008. značajno kasnio, a velike ribe koje se mnogo love početkom ulovne sezone, bilo je vrlo malo. Tijekom cijele 2008. znatno je pala veličina ulovljenih inćuna. U odnosu na 2006. i prijašnje godine, ulovna veličina riba je pala skoro za dvije klase. Ponajviše zbog toga u 2009. znatno je povećana otkupna cijena najvećeg inćuna.

Ulov inćuna u 2009. je počeo jako loše. Tijekom ožujka inćuna gotovo da nije bilo, a tijekom travnja lovljene su male količine inćuna i to manje nego prijašnjih godina.

Situacija je bila vrlo loša i zabrinjavajuća.

Muke riboprerađivača

Naime, riboprerađivači djelatnike na preradi inćuna zapošljavaju uglavnom sezonski. Nužno je prije početka turističke sezone primiti djelatnike u radni odnos. Kako je sezona inćuna kasnila, tvornice nisu imale potrebe za radnom snagom i mnogi su zbog toga u preostalom dijelu sezone tražili radnika više. Tijekom ožujka i travnja ulov inćuna je potpuno podbacio i krajem travanjskog škura samo su najveći prerađivači slane ribe uspjeli posoliti i izvesti prvi šleper robe. U odnosu na 2008. pad ulova inćuna iznosio je 20-30%, a u odnosu na razdoblje od 2005. do 2007. pad je bio i do 3-4 puta. Ipak, pad ulova inćuna nije uzrokovan nedostatkom ribe već izuzetno nepovoljnim vremenskim prilikama. Tijekom cijelog ožujka i travnja gotovo da nije bilo tri dana lijepog vremena u nizu.

Slična situacija je u ulovu inćuna bila i na drugim mediteranskim lovištima pa je time potražnja za inćunom bila velika. Bez obzira na ekonomsku krizu riboprerađivači su do kraja 2008. izvezli gotovo svu slanu ribu proizvedenu u 2008. Čekalo se da se smire vremenske prilike i da se cijeli ulovno prerađivački lanac ponovno pokrene.

Ostrea u Stankovcima

Svibanj je napokon donio smirivanje vremena i pune mreže inćuna. Svi su se naši riboprerađivači napunili svježim inćunima i započeli proizvodnju punim kapacitetom. Izdašni ulovi su donijeli prva ograničenja i zabrane ulova. Najveća količina ribe se kao i dosadašnjih godina prerađivala na zadarskom području, pa se u nekoliko riboprerađivača solilo oko 150 tona ribe dnevno. Spomenimo da se u ovom škuru, naš najveći prerađivač inćuna "benkovačka" Ostrea, preselila u nove proizvodne pogone u Stankovcima. Osim Ostree, na našem području su još: Adria, gračački Noclerius, saljski Mardešić, Tajer na Bokanjcu, Feral na Viru, Sloga iz Kali, te par manjih pogona.

Veliki ulovi inćuna zabilježeni tijekom svibnja, ipak nisu predstavljali ništa neuobičajeno. Veliki ulovi su se bilježili zbog porasta ribolovne flote. Ulov inćuna po brodu u odnosu na prijašnje godine bio je u laganom padu, a pala je i veličina ulovljenih inćuna. Veliki ulovi inćuna u Jadranu su se poklopili s velikim ulovima inćuna na mediteranskim lovištima što je rezultiralo s prvim padom otkupne cijene inćuna.

Dobri ulovi inćuna su se nastavili i u sljedećim ljetnim škurovima. S dosta kašnjenja riboprerađivači su došli na svoje, te su pojedine tvornice bilježile rekordne rezultate. Na zadarskom području, prerada inćuna se podigla na 200 tona dnevno, a otkup i ulov su bili i veći. U Ostrei je primjerice u jednom škuru posoljeno 1000 tona inćuna, a i druge se tvornice mogu pohvaliti rekordnim brojkama. Nažalost, veliki ulovi inćuna su donijeli novi pad otkupnih cijena. S novim padom cijena, cijena pojedinih klasa manjeg inćuna je smanjena i do 30%., a u ulovu je prevladavala manja riba koja se na tržištu manje traži i koju je bilo znatno teže plasirati.

Ribarima je to donijelo daljnje problema. Iako je ukupan ulov inćuna u 2009. u odnosu na 2008. bilježio rast, ulov po ribarskom brodu je zabilježio pad. Osim toga pad otkupne cijene inćuna i pad ulovnih veličina inćuna dodatno su smanjili prihode ribara.

Izdašni ulovi srdela

S rujanskim škurom ulov inćuna polako počinje padati, te kreću izdašni ulovi srdela.

Početak rujanskog škura je obilježilo loše vrijeme, koje ribarima nije omogućilo izlazak na more prvih par dana škura. Čim se vrijeme smirilo krenuli su izdašni ulovi. Prema dugogodišnjoj praksi srdela je preplavila sve istarske luke, a dobri ulovi srdele i miješane ribe su se bilježili i na našem području.

Na srednjodalmatinskim otocima se lovio inćun ekstra i prve klase.

Nažalost kako to već godinama biva, nakon nekoliko izdašnih ulovnih dana svi su ribopreradivači srdela i uzgajivači tuna duž obale bili blokirani s ribom. Krenule su obustave i ograničenja ulova. Duž obale dnevno se lovilo i po 1000 tona srdele, inćuna i miješane ribe. Tražila se svaka slobodna ribarska kašeta i još poneko paletno mjesto u hladnjačama.

Rujanski škur je uistinu bio odličan - najbolji u cijeloj godini. Srdela se otkupljivala po cijenama od oko 3 kune po kilogramu. Na južnom Jadranu lovila se ekstra klasa inćuna po cijeni od oko 15 kuna. Možemo procijeniti da se tijekom rujanskog škura ulovilo 10-ak tisuća tona male plave ribe. Za usporedbu, navedimo da se u rekornim godinama 1983. i 1987. ukupno godišnje lovilo oko 40 000 tona male plave ribe.

Bogati rujanski škur

Rujanski škur je donio mnogo dobroga u cijeloj ulovnoj i riboprerađivačkoj industriji, ali i pokazao slabosti cijelog lanca. Naime, ribarska flota je nadrasla riboprerađivačke kapacitete koji nisu u stanju prihvatiti velike ulove duže od 2-3 dana. Vrlo uspješan Vladin program izgradnje i modernizacije ribarske flote zajedno s jačanjem ribarske flote u zadnjih nekoliko godina udvostručio je naše ulovne kapacitete. S druge strane zadnjih desetak godina izgrađeno je svega nekoliko velikih objekata za preradu ribe. Krajem ljeta u Čaporicama kod Trilja, tvrtka Conex trade izgradila je veliku hladnjaču za zamrzavanje i prihvat ribe, što je zajedno s Ostreom najvažnija investicija u našem ribarstvu u zadnjih 10-ak godina. Značajne kapacitete je prije nekoliko godina izgradila i firma Arbacommerce kod Labina, a krajem godine je i zadarska Adrija proširila svoju proizvodnju s novim pogonom u Benkovcu. Rujanski škur je ipak pokazao da su nam potrebni znatno veći kapaciteti zamrzavanja i sigurno je da bi ulov rujanskog škura bio znatno veći da nije bilo ulovnih ograničenja i zabrana.

Ograničenja i zabrane

Listopad je donio loše ulove, dok je studeni u mnogome podsjećao na odličan rujanski škur. Dnevno se duž obale opet lovilo i do 1000 tona srdele, a tvornice se davale ograničenja i zabrane ulova. Većina riboprerađivača i uzgajivača tune je kraj škura dočekala s punim hladnjačama. Krajem studenog lagano je završila ulovna sezona. Nekoliko radnih dana prosinačkog škura donijeli su manje ulove srdela, a na krajnjem jugu ulovljen je i poneki veliki inćun.

Zaključna razmatranja

U 2009. na zadarskom području je posoljeno oko 7500 tona inćuna. To je brojka na razini rekordne 2006. Ukupan ulov inćuna je u odnosu na 2008. narastao za nekoliko posto, te će iznositi rekordnih oko 14000 tona. Ipak i u ovoj godini, tek se krajem ulovne sezone inćuna u većim količinama počeo loviti inćun ekstra klase. Ulov inćuna po ribarskom brodu je u 2009. smanjen za oko 10%, a ukupna vrijednost ulova za 20-ak posto. S druge strane ulov srdele i miješane ribe bilježi jači rast. Ulovne brojke bliže se rekordnima, koji su se bilježili 80-ih godina. Pojedini ribarski brodovi bilježe rast ulova srdele i miješane ribe, te ukupnog ulova i nekoliko desetaka posto. Ulov nekolicine plivaričara se približio brojci od 1000 tona. Koliki je to rast najbolje ćemo vidjeti, ako to usporedimo s natječajem Zadarskog lista otprije 4 godine za najuspješnijeg plivaričara, kad su najbolji ribarski bodovi na našem području ulovili nešto manje od 500 tona ribe.

Naša predviđanja porasta ulova morskih organizama do 2010. koji smo dali prije par godina su se već u 2009. - obistinila. Ukupan ulov morskih organizama u 2009. je prešao 50 000 tona, a ulov male plave ribe je prešao 40 000 tona.

Za riboprerađivače je 2009. bila solidna godina. Dobre ulove inćuna je pratila loša veličina ulovljene ribe. Unatoč recesiji i krizi, već je do Božića većina riboprerađivača prodala skoru svu posoljenu ribu. Pad prodajnih cijena slane ribe je ipak ograničio zarade riboprerađivača. Prerada srdele je također u porastu, ali se na preradi srdele ostvaraju manje zarade nego na preradi inćuna.

Plivaričarima je 2009. bila godina solidnih ulova, u kojoj su smanjenje otkupne cijene inćuna. To je godina u kojoj se lovio manji inćun s nižom otkupnom cijenom. Kraj godine i dobri ulovi srdele su znatno popravili "krvnu" sliku ribarima. Dio plivaričara koji je već duže u poslu je znatno ulagao u svoje ribarske brodove i opremu jer su imali vrlo uspješnu 2009. S druge strane, stariji i lošije opremljeni plivaričari i dio novih brodova su u 2009. loše poslovali.

Uz sve navedene probleme ribarstvo se pokazalo kao jedna od najvitalnijih domaćih privrednih grana. Malo se koja domaća privredna grana može pohvaliti s pozitivnom uvozno-izvoznom bilancom. Brojni su riboprerađivači i ribarski brodovi u 2009. godini zabilježili porast prihoda i izvoza, te pokrenuli ili završili kapitalne investicije. Krizna 2009. je pokazala da je morsko ribarstvo, najsnažnija proizvodna i izvozna grana u cijelom našem priobalju. Prepozna li naša Vlada rezultate koje domaće ribarstvo bilježi u kriznim vremenima i podrži li brojne kapitalne ribarske investicije, domaće ribarstvo čeka daljnji rast.

 GODINA PADA PLASMANA, KVOTA I CIJENA TUNE

Uzgajivačima tuna 2009. neće ostati u lijepom sjećanju. Bilo je problema u plasmanu tune, a otkupne cijene tuna su bilježile pad. Krajem godine, prepolovljena je i ulovna kvota za tune. Smanjivanje ulovne kvote za tune je glavni razlog što ribarskoj 2009. godini ne možemo dati bolju ocjenu. Osim toga, prepolavljanje kvote za ulov tune može biti izvor nestabilnosti na ulovnom tržištu i otežanog plasmana srdele i miješane ribe u sljedećoj godini.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno