Hajduk i Rijeka predvode prvoligaški preporod

U prvih devetnaest kola natjecanja s dvanaest klubova prosječan posjet po utakmici iznosio je 2.567 gledatelja, a Liga 16 je tu brojku srozala prije samo dvije godine na mizernih 1.911 ljudi

Kada su u pitanju statistički pokazatelji Udruge prvoligaša, MAXtv Prva liga ove je jeseni uknjižila značajan pomak, i to u pozitivnom smjeru. Povrh toga, uzme li se u obzir činjenica da proljetni dio sezone u pravilu donosi dodatni napredak, teško je pobjeći od zaključka da hrvatski klupski pokazuje prve znakove života nakon tri godine komatoznog stanja izazvanog projektom zvanim “Liga 16”. Ipak, prije nabrajanja svakako treba istaknuti da nezainteresirano zijevanje predstavlja jedinu reakciju koju takve brojke izazivaju u razvijenim nogometnim zemljama. No, u Hrvatskoj taj efekt budi nadu sportskih neimara koji su vjerovali da će manji broj sudionika natjecanje učiniti zanimljivijim.
Najveći dobitak netom završene nogometne jeseni definitivno predstavlja povratak gledatelja na prvoligaške stadione. Konkretno, u prvih devetnaest kola MAXtv Prve lige prosječan posjet po utakmici je iznosio 2.567 gledatelja. U neka bolja vremena elitni stupanj natjecanja u prosjeku je privlačio više od tri tisuće ljudi po utakmici, ali treba znati da je Liga 16 tu brojku srozala na mizernih 1.911 u sezoni 2010/11.
Poljud najposjećeniji
Kada se posjet podijeli po stadionima i usporedi s prijašnjim godinama, ispada da je Kantrida zamašnjak velike promjene. Preciznije, deset domaćih utakmica Rijeke ove je jeseni uživo pratilo 43.500 gledatelja. U ovom slučaju matematika nije pretjerano teška, bez posebno velikog napora lako je izračunati da se na Kantridi u prosjeku okupljalo 4.350 ljubitelja nogometa. Usporedbe radi, nije na odmet podsjetiti da je u cijeloj prošloj sezoni Rijeku kod kuće pratilo 41.150 gledatelja. Odnosno, njih 2.767 po utakmici, što će reći da ih je ove jeseni u prosjeku bilo 1.583 više.
Iako bilježi debelo najveći rast, u odnosu na prošlu sezonu, Kantrida nije najposjećeniji hrvatski stadion ove jeseni. Financijski problemi Hajduka ujedinili su navijače i iznjedrili podršku za golobradu momčad jedinoga kluba koji je, uz Zagreb i Dinamo, osvajao naslov hrvatskog prvaka. Splićane je na deset domaćih utakmica uživo pratilo 96.500 gledatelja.
Nadrealnu dimenziju ljubavi navijača prema klubu dala je akcija pod nazivom “Ako si tužan i nemo’š na Poljud doć’”, kojom su navijači motivirani da putem interneta kupe ulaznice za utakmicu s Istrom 1961, bez obzira u kojem se dijelu svijeta nalaze. Prema službenim podacima Udruge prvoligaša, taj ogled ove je jeseni označio rekord Poljuda, s okruglih 20.000 gledatelja na tribinama. K tome, navijači su ulaznice kupovali i dan nakon utakmice, kako bi simbolički pomogli klubu. Za razliku od prošle sezone, Hajduk je ove jeseni u prosjeku imao tisuću ljudi više na stadionu.
Ostali klubovi zabilježili su male promjene gledanosti, jedni u pozitivnom, drugi u negativnom svjetlu. Preciznije, Dinamo i Cibalia imaju petstotinjak gledatelja manje po domaćoj utakmici, a kod Osijeka, Splita i Slaven Belupa taj prosječni pad kreće se u rasponu od dvadeset do osamdeset ljudi.
Novi pomak
Na drugoj strani, najveći porast gledanosti, pored Rijeke i Hajduka, koji predvode prvoligaški preporod, bilježi Zagreb. Tribine stadiona u Kranjčevićevoj ove su jeseni u prosjeku primale 520 gledatelja više nego prošle sezone. Isti trend, samo u nešto manjem rasponu, od sto do dvjesto ljudi, bilježe Istra 1961, Lokomotiva, Zadar i zaprešićki Inter.
Pokazatelji vezani uz gledanost govore da MAXtv Prva liga u manjem formatu nudi veću zanimljivost. Proljetni dio sezone trebao bi donijeti novi pomak, zbog toplijeg i ugodnijeg vremena i neizvjesnosti koje nudi bitka za pozicije vrijedne nastupa u europskim klupskim natjecanjima iduće sezone. Ne treba zaboraviti da će tada elitni stupanj natjecanja biti sveden na deset klubova, što znači da bi pozitivan trend rasta broja gledatelja mogao doseći rekordne razmjere gledanosti.

Doping kontrola

Završnica jesenskog dijela prvenstva donijela je i dva pozitivna nalaza na doping kontrolama. Ivan Anton Vasilj iz Zadra bio je pozitivan nakon utakmice s Osijekom, odigrane 20. listopada, i to na kanaboide, a Igor Čagalj iz Istre 1961 nastradao je tjedan dana kasnije. Njemu je nakon ogleda sa Slaven Belupom u mokraći pronađen zabranjeni preparat deksametazon, koji je dobivao zbog bolova u leđima. Prije njih dvojice, u hrvatskom prvoligaškom nogometu zabilježena su samo dva takva slučaja. Josip Modrić iz Rijeke uzimao je efedrin u jesen 2002. godine, a lani je Predrag Šimić iz Splita bio pozitivan na kanabis.