Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Hrvatska ne štedi, nego naprosto nema novca

Autor: Dražen Ciglenečki

31.12.2012. 23:00
Hrvatska ne štedi, nego naprosto nema novca

Foto: PIXELL



Štednja ne može samoj sebi biti svrha, nema u Hrvatskoj štednje nego se radi fiskalna konsolidacija. Mi ne štedimo nego naprosto nemamo novac za dodatna prava zaposlenih u javnim službama. Nismo bili socijalno rigorozniji jer smo procijenili da bi to bilo štetno jer bi drastičnija štednja i odricanja zaustavili kotač koji ionako ide usporeno


Vlada Zorana Milanovića trenutačno je sukobljena sa Crkvom, poduzetnicima i sindikatima, dok unutar većinske koalicije također postoje ozbiljne napetosti između SDP-a i IDS-a, a prilično su nedefinirani odnosi između SDP-a i HNS-a. To je rezime prve godine mandata ove Vlade. Premijer se, međutim ne slaže s takvim opisom.
– Od svega priznajem jedino da ima određenih nesporazuma s dijelom crkvenih velikodostojnika, ali ne mislim da je to naša krivnja.
Pa krenimo onda sa Crkvom.
– Nemam što dodati onome što sam rekao neki dan u intervjuu HTV-u. Mi smo jasno najavili što mislimo napraviti i po pitanju medicinski potpomognute oplodnje i po pitanju zdravstvenog odgoja i za to smo dobili povjerenje. Ovo nije svjetonazorsko pitanje, sve što se radi je zbog djece i zbog zdravlja i o tome više nemam što dodati.
Hm, možda ima naših čitatelja koji nisu gledali taj intervju.
– Može ga se besplatno pogledati na internetu, neću se ponavljati. Tu su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za odgoj i obrazovanje i oni se time bave.
Ministar Željko Jovanović i Agencija imaju vašu punu potporu?
– Nego što.
U toj situaciji sa Crkvom zanimljiva je epizoda s najvećim hrvatskim poduzetnikom Ivicom Todorićem koji je u nekim svojim trgovinama distribuirao njihove letke protiv zdravstvenog odgoja. Je li vam to jako zasmetalo?
– Iskreno, čuo sam nešto o tome u medijima, ali nisam išao dalje provjeravati. Ne zanima me.
Vjera i matematika
Postoje i poduzetnici s kojima ste u dobrim odnosima, primjerice s Emilom Tedeschijem, ali Hrvatska udruga poslodavaca generalno je ove godine bila dosta kritična prema vašoj Vladi. S tim da neki ministri nisu ostali ni njima dužni.
– I Tedeschi je jedan od Vladinih javnih kritičara. Što se, pak, tiče HUP-a, razlikujem prave poduzetnike od korporativnih namještenika. Mislim da su moji odnosi s vodećim poduzetnicima solidni i konstruktivni. A gospodarstvo odnosno poduzetništvo je ove godine porezno rasterećeno i to je mjerljiva činjenica.
Poduzetnici u to ne vjeruju, neprestano se žale da ih opstruirate nametanjem novih poreza.
– To nije stvar vjere nego matematike. Građani su ti koji kroz povećani PDV sada plaćaju nešto veću cijenu krize i zahvalan sam im stoga na njihovom strpljenju.
Prepreke ulaganjima
Godinama slušamo o sada već mitskim preprekama ulaganjima. Svaka vlada obećava da će ih ukloniti, no to se ne događa. Ne radi li se tu o tome da pretežiti dio narod jednostavno ne želi kapitalizam, da s nelagodom gleda kako se netko bogati i da je to korijen svih tih prepreka?
– Mislim da ne postoji jedinstven stav građana, naši se ljudi tu međusobno dosta razlikuju i po tome smo možda atipična nacija kao politička zajednica. Međutim, prepreka ulaganjima ima sve manje. Cijelo ih vrijeme zakonskim intervencijama pokušavamo ukloniti, pojednostaviti proceduru i raznim poticajima privući ulagače.
Što su to prepreke ulaganjima?
– Sve pomalo. Prepreka su mnogo papirologije za razne dozvole, rokovi u kojima se rješavaju, često su to i nerješeni imovinsko-pravni odnosi koji se rješavaju godinama, ponekad su prepreka i pošteni, ali inertni službenici, a ponekad i korumpirani lokalni dužnosnik, korumpirani dužnosnik u nekom ministarstvu ili državnom uredu. Široka je paleta prepreka i pravi poduzetnici će instinktivno osjetiti takve stvari kad dođu u neku zemlju.
Cilj je jasan, put nije
Jedan od ekonomskih analitičara koji su stalno u medijima, nedavno je izjavio da ćemo tek kad narod izađe na ulice znati da su počele strukturne reforme.
– To je zgodna figura, ali ne i nužno točna.
Ako se narod ne buni, znači da nema nikakvih bitnijih promjena.
– Građani se sigurno ne mogu buniti protiv uvođenja reda u gruntovnicu, transparentnijeg sustava strateških ulaganja… A ako se pod strukturnim reformama misli na potpuno ogoljavanje Zakona o radu i prava zaposlenika, onda mogu reći da je već sada taj sustav u Hrvatskoj relativno liberalan i da nema prostora za značajnije promjene. Postoji i ideja da se naša konkurentnost poveća devalvacijom kune, ali to bi nas tek dovelo do katastrofe. Konkurentnost se može jačati samo većom efikasnošću, produktivnošću i inovacijama. Ne možemo pojeftiniti kunu kako bismo lakše izvozili trupce i stolice jer što kad valuta opet poskupi? A stabla smo sva posjekli. To nije pravi put, konkurentnost se ne može povećavati monetarnim trikovima kao prije dvadesetak godina. Tada je država mogla postati konkurentnija ako devalvira liru ili drahmu, ali toga više nema.
Kreditne agencije nemaju dvojbi, za njih je jedino rješenje štednja.
– Neću reći da su one jednodimenzionalne, ali zanima ih svega nekoliko kategorija. Sindikati gledaju drukčije, no kad bi sve to bilo tako jednostavno onda bi se države, kao što sam rekao, moglo voditi autopilotom. Cilj je jasan, ali put baš i nije. Nije nam sve zadano.
Građani, međutim misle da im je Vlada dužna dati jasne odgovore, iako njih nema.
– Građani su u pravu kad misle da im je Vlada dužna reći što namjerava i u kojem roku, ali jednako tako mislim da je važno građanima govoriti i što je realno, a što nije. Kakva je situacija u okruženju, što smo točno zatekli, kako to i zašto moramo mijenjati, kao i ponavljati da instant rješenja nema.
Snižavanje kreditnog rejtinga zapravo je išlo na ruku Vladi.  Postalo je jasno da Vlada nije baš toliko socijalno neosjetljiva i da se od nje traže puno veći rezovi, otpuštanja i smanjivanje plaća i mirovina, nego što ih je ona poduzela.
– Još će netko insinuirati da postoji zavjera između Vlade i kreditne agencije, a nje naravno nema.
Ali, agencije su očekivale od vas da budete socijalno rigorozniji.
– Nismo to bili jer smo procijenili da bi to bilo štetno za Hrvatsku jer bi drastičnija štednja i odricanja u potpunosti zaustavili kotač koji ionako ide usporeno. Štednja ne može samoj sebi biti svrha, a, ponavljam po deseti put, nema u Hrvatskoj štednje nego se radi fiskalna konsolidacija. Mi ne štedimo nego naprosto nemamo novac za dodatna prava zaposlenih u javnim službama.
Ljevičar i liberal
Smatrate se socijalno osjetljivom Vladom?
– Odgovornom.
Primarno odgovornom?
– Da. Odgovorni smo i racionalni, s tim da sam svjestan da racio u politici ima svoja ograničenja.
Zanimljivo je da kad javno govorite o sebi kao ljevičaru uvijek dodajete i da ste liberal.
– Kad je ekonomija u pitanju tu sam pragmatist, a svjetonazorski sam prije svega liberal. Ne vjerujem u objavljene istine, skeptik sam.
Ne znam koliko često, recimo, njemački SPD-ovci sebe definiraju kao ljevičare i liberale.
– To je zato što su njihova povijest i politička kultura drukčije nego hrvatska. SDP obuhvaća i onaj tradicionalan socijaldemokratski, ljevičarski, ali i građansko-liberalan korpus. To u Hrvatskoj nije nespojivo. Biti liberal u Hrvatskoj ne znači biti neoliberal i bešćutan pobornik darvinizma tržišta. Ja to nisam, naš liberalizam su zaštita slabijih, manjina, pa i kvotna politika koja po prirodi nije liberalna jer se liberalizam više temelji na pojedincu.
SDP, znači, pokriva i liberalni dio hrvatskog političkog spektra?
– Zadnjih godina to svjesno činimo i to se vidi po našim izbornim rezultatima.
Rezultat, između ostalog, toga je i pojava Hrvatskih laburista.
– Oni su rezultat ovog vremena. SDP je jaka stranka, u ovom trenutku vjerojatno najjača i najjasnija u Hrvatskoj, a laburisti su stranka krize i protesta. Oni nemaju koncepciju, samo protest. Logična mi je njihova pojava i ako već postoji protestna stranka drago mi je da ona nije nekakva ekstremno desna nego ipak lijevija i civilizirana. Ali, definitivno su bez koncepcije i stoga ipak osuđeni na irelevantnost u politici.
U kom smislu irelevatni?
– Laburisti nemaju nikakav koncept vođenja zemlje, dapače bježe od toga. To nije odgovornost.
Njihov predsjednik Dragutin Lesar napravio je nešto doista nesvakidašnje, podnio je kaznenu prijavu protiv vas. No, svejedno kaže da to nije prepreka suradnji sa SDP-om. Predstavlja li za vas to prepreku?
– Neuobičajeno je da političari jedni protiv drugih podnose kaznene prijave za nešto što nema baš nikakve veze s bilo kakvim kriminalom, ali to puno govori o našim karakterima i odgoju. A bizarno je predsjednika Vlade prijaviti za kazneno djelo “nesavjesnog rada u službi u pokušaju”.
CIJELI INTERVJU PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU
 


Pitanja bez odgovora




* Priželjkujete li da Čačić što prije ode u zatvor da se tako smanji njegov utjecaj na HNS i Vladu?
– Osobnu tragediju ne želim vezati uz dnevnu politiku. To je prije svega nepristojno.
* A ako kad izađe i zatvora dođe u Banske dvore i kaže da bi se vratio u Vladu, hoćete li na to pristati? Iz HNS-a dolaze dvosmislene poruke s tim u vezi.
– Nije trenutak da o tome razgovaramo.
* Ne možete rezolutno otkloniti mogućnost Čačićevog povratka u Vladu u ovom mandatu?
– To su previše hipotetska pitanja da bih na njih mogao odgovarati.
* Iz ovog mogu jedino zaključiti da nije isključeno da se Čačić nakon zatvora vrati u Vladu.
– To je vaš zaključak, a ja mogu samo ponoviti da na hipotetska pitanja ne odgovaram.