Izgubili pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika martinazd
OD KLIMATSKIH EKSTREMA DO EUROPSKIH SVINJA
Dok je zemlja u korovima, a višegodišnji nasadi se masovno krče jer uvoz hrane porastao je za 20 posto u odnosu na godinu prije. Novac iz EU fondova slabo smo izvlačili jer očito nismo znali ili htjeli ga utrošiti, ali zato ne možemo bez europskih svinja, europskog kruha i peciva, europskog voća i povrća. Od ulaska u EU od 2012. do danas hrvatska poljoprivreda izgubila pet milijardi kuna vrijednosti proizvodnje. Istodobno su ulaganja u poljoprivredu značajno rasla
ŠTO KIŠA, ŠTO POSOLICA – Štete na breskvama bile su značajne
 Vrijeme neumorno ide. Ušli smo u Novu godinu svatko s dobrom željom da bude bolja od one prethodne. Jer kakva je bila ona prethodna, bolja ili lošija od one prije i tako se pitanja mogu protezati u prošlost u nedogled. Naravno, netko će prošlu godinu pamtiti po dobrom, ali većina onih koji su vezani uz zemlju govoriti će da je bila loša. Tako su govorili i prije godinu dana i prije dvije godina, a oni koji duže pamte prije deset i više godina. 
Jer, hrvatska poljoprivreda ne samo da dugi niz godina tapka u mjestu, već iz godine u godinu smanjuje se proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, a prehrambena industrija sve više koristi sirovine nekih drugih poljoprivrednih zemalja.

Borba protiv klimatskih ekstrema 

 Uz sve to klimatske promjene sve više ubiru danak. Klimatski ekstremi pogađaju poljoprivredna područja nanoseći neprocjenjive štete u najosjetljivijem vremenu vegetacije. Klimatski ekstremi ne pogađaju samo uži areal, već gotovo cijeli kontinent i vrijeme je da se njihov negativni utjecaj smanji, jer nemoguće ih je zaustaviti. 
    Protiv klimatskih ekstrema borba je duga i teška. Njima treba prilagoditi život ljudi, biljaka i životinja. Što to znači za poljoprivredu. Prilagoditi agrotehničke mjere novo nastalim uvjetima. Lako je to za reći, ali teško za učiniti, jer zahtjeva vrijeme, financije i znanje. Naravno, na prvom mjestu je čovjek poljoprivrednik, a njega ima svakom danom sve manje. Vidljivo je to po napuštenim selima u ravničarskim krajevima, neobrađenoj i zapuštenoj ravnokotarskoj zemlji, praznim stajama, svinjcima, a i kokošincima.

Zemlja u korovima 

Dok je zemlja u korovima, a višegodišnji nasadi se masovno krče jer uvoz hrane porastao je za 20 posto u odnosu na godinu prije. Novac iz EU fondova slabo smo izvlačili jer očito nismo znali ili htjeli ga utrošiti, ali zato ne možemo bez europskih svinja, europskog kruha i peciva, europskog voća i povrća.
   Ne samo da se nude iz uvoza poljoprivredni proizvodi za sviježu potrošnju već prerađivačka industrija često počiva na uvoznim sirovinama, a da bi se mogla osloniti u većoj mjeri na domaće proizvođače važno je povećati efikasnost proizvođača, stabilnu proizvodnju, dovoljne količine i cijenu. Za to je potrebno osigurati horizontalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača i vertikalnu suradnju u lancu. U odnosu na ostale zemlje članice EU izuzetno mali dio tržišta voća i povrća zauzimaju udruženi proizvođači kroz zadruge i proizvođačke organizacije. Poljoprivredna proizvodnja kakvu znamo i pamtimo je na izdisaju. U takvom stanju održiva je samo na okućnicama ili kao dopunska djelatnost. 

Novi tip poljoprivrednika 

Današnja robna poljoprivreda prvenstveno voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo zahtijevaju novi tip poljoprivrednika. Poljoprivredna proizvodnja je postala sofisticirana kao i sve proizvodnje. Ona  traži korištenje suvremenih tehničko tehnoloških rješenja u velikom broju segmenata više nego pojedine industrijske proizvodnje, jer je poljoprivreda proizvodnja na otvorenom i utjecaj klime i okoliša su od neprocjenjive važnosti. 
    Korištenje svih suvremenih rješenja koja dovode do konačnog rezultata, a to je kvalitetan i jeftin poljoprivredni proizvod nije nimalo jednostavan. Evo nekoliko primjera:Gnojidba na osnovi provedenih kemijskih analiza tla i biljnog materijala, Izračun količina i učestalosti obroka navodnjavanja, Očitanje praga štetnosti pojava biljnih bolesti i nametnika. Uz navedeno nimalo manjeg značaja je  korištenje suvremenih „klupskih sorata“ voća, maslina i vinove loze.

Gdje su domaći proizvodi?

Naravno kada se sve to spomene postavlja se pitanje gdje su naši „domaći“ poljoprivredni proizvodi. Što su to „domaći“ poljoprivredni proizvodi. Dali je to crvljiva jabuka, kupus izbušenog lista, kokoš koja trči po dvorištu i tuka koja se pretežno hrani crvima iz voćnjaka na kojem obitava. Takvih proizvoda uvijek treba imati, ali ih treba i platiti, ali oni koji kupuju na akcijama po trgovinskim lancima proizvode s nepoznatih destinacija najžešći su u zastupanju domaćeg. U domaće spada i ekološka proizvodnja, a svi oni koji su se okušali u takvoj proizvodnji znaju koliko je takva proizvodnja skupa, koliko traži truda i znanja koje višestruko nadmašuje znanje koje je potrebno za sadašnju konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju.

Izgubili pet milijardi 

 Hrvatska ima bogatu tradiciju i ogromne resurse, ali većina članica EU sa skromnijim resursima od nas postižu višestruko bolje rezultate poput, primjerice, Nizozemske ili skandinavskih zemlja. Zato se nikako ne možemo složiti s tvrdnjom da naša poljoprivreda ide u dobrom smjeru te da ulaganja daju rezultate.  Čak suprotno. Poljoprivreda je u razdoblju od ulaska u EU od 2012. do danas izgubila pet milijardi kuna vrijednosti proizvodnje. Istodobno su ulaganja u poljoprivredu značajno rasla. Poljoprivredni proizvođači su sve stariji i umorniji. Pretrpani raznim obećanjima, a sigurno će ih biti u godini u koju smo zakoračili još i više jer dolaze izbori vrijeme je da se s riječi krene na djela i da hrvatski seljak živi onako kao je primjereno za njegov trud i domoljublje.

Pad proizvodnje - rast uvoza 

     Domaći poljoprivredni stručnjaci ponavljaju kako hrvatska poljoprivreda u razdoblju od 2008. do 2019. godine bilježi stalni pad vrijednosti proizvodnje te sve više zaostaje za ostalim članicama Europske unije. Po svim pokazateljima poljoprivredne proizvodnje Hrvatske je uglavnom pri dnu ljestvice zemalja članica EU i gotovo u svim poljoprivrednim proizvodima ostvarujemo pad proizvodnje. 
Samodostatni smo u tek nekoliko proizvoda, iako prirodne uvjete za proizvodnju imamo u gotovo svim sektorima poljoprivrednih proizvodnji. Jedna od posljedica ovakvih trendova je kontinuirani rast uvoza poljoprivrednih proizvoda, zbog čega je važno krenuti u izradu dugoročno strategije.
Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)