Oporavak tek od lipnja

Slika korisnika admin
zavod_zaposljavanje
Nezaposlenost će se do kraja ožujka povećati na dramatične razmjere, nezabilježene još od 2003. godine

Gospodarski oporavak u Hrvatskoj počet će tek u prvoj polovini ove godine i bit će sporiji nego što se očekivalo, objavio je jučer Ekonomski institut iz Zagreba u redovitim kvartalnim prognozama. Stoga su stručnjaci Instituta smanjili očekivanu stopu gospodarskog rasta u 2011. godini sa 1,7 posto - koliko su prognozirali u listopadu - na 1,3 posto.

Na vrhuncu turističke sezone, u trećem lanjskom tromjesečju, činilo se da Hrvatska počinje izlaziti recesije, jer je prvi put nakon početka krize 2008. godine zaustavljen pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) i zabilježen njegov rast od 0,2 posto. Ali, to je bilo privremeno.

Novi pad BDP-a

- Procjena aktivnosti za četvrto tromjesečje 2010. ukazuje na mogući novi pad BDP-a, kažu analitičari Instituta pozivajući se na podatke o padu građevinarstva te industrijske proizvodnje, koja se prema Državnom statističkom zavodu prošle godine smanjila za 2,5 posto. Iz prognoza proizlazi da će se nezaposlenost do kraja ožujka povećati na dramatične razmjere, nezabilježene još od 2003. godine.

- Kratkoročne prognoze za tržište rada izrazito su nepovoljne. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi završiti s 340 do 350 tisuća nezaposlenih, odnosno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Iako se nakon toga očekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat će nepovolji tijekom ove godine, kaže Institut.

Povećat će se i inflacija, zbog poskupljenja sirovina i hrane na svjetskom tržištu, te zbog porasta domaćih cijena energenata, vode i komunalnih usluga. Pretpostavljajući da će tečaj kune biti stabilan, Institut procjenjuje porast inflacije s prošlogodišnjih 1,1 posto na 2,3 posto ove godine, dok bi 2012. ona iznosila 2,7 posto. Ukratko, Institut je malo poboljšao svoje procjene rezultata za prošlu godinu, u kojoj očekuje pad BDP-a od 1,3 posto, a pogoršao prognoze za ovu godinu, u kojoj ipak vidi izlazak iz recesije.

Kaskanje za susjedima

- Domaća potrošnja se oporavlja, a pozitivna kretanja su i kod investicija. Međutim, očekivanja smo smanjili zato što u Hrvatskoj ima znakova slabljenja izvoza i povratka starog obrasca gospodarskog rasta, koji se temelji na domaćoj potrošnji. Zbog visokog vanjskog zaduženja, na tom temelju više se neće moći generirati stabilan rast, objašnjava dr. Andrea Mervar, urednica časopisa "Croatian Economic Outlook" Ekonomskog instituta. Stoga, kaže, Institut u 2012. ne predviđa gospodarski rast  veći od 2,4 posto.

Slovenija, Mađarska i Srbija, prema njihovih službenim podacima, izašle su iz recesije još u prvoj polovini prošle godine. To znači da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj kasniti za susjedima najmanje godinu dana.

I u članicama eurozone BDP raste već tri tromjesečja za redom, napisali su jučer analitičari Privredne banke Zagreb u redovitim tjednim analizama. Razmjerno visoke stope rasta hrvatskog gospodarstva, koje su proteklog desetljeća iznosile 4 do 5 posto, "neće se moći ponoviti bez promjene ekonomskog modela", tvrde u PBZ-u. Podsjetimo, postojeći model ekonomskog rasta, koji je Hrvatsku doveo u krizu, počivao je na sve većem zaduživanju u inozemstvu i na zanemarivanju domaće proizvodnje.

 

POKAZATELJI RECESIJE

- pad stope gospodarskog rasta sa 1,7 na 1,3 posto

- pad građevinarstva te industrijske proizvodnje za 2,5 posto

- stopa nezaposlenosti za treće tromjesečje 20 posto

- porast inflacije  na 2,3 posto

 

Hebrang: Rast ćemo barem dva posto

Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang nije  zabrinut pesimističnijom procjenom rasta što ju  je iznjedrio Institut. "Naš će rast ove godine  sasvim sigurno biti oko dva posto. Već sada  imamo pozitivne pokazatelje o izvozu, očekujemo  odličnu turističku sezonu, osigurali smo financijsku stabilnost i sve to stvara pretpostavke za  dvopostotni rast BDP-a", ističe Hebrang.

D. C.

 

Grčić: Ne postoji uporište za veći rast

Zastupnik SDP-a Branko GRČIĆ smatra da je realno očekivati rast od oko 1,5 posto.

- Smanjenje procjene od plus, minus 0,2 posto gore ili dolje ne znači puno. Očito su i u Institutu svjesni da neki procesi kasne i da će vjerojatno rezultirati oporavkom usporenijim od onog kakvog bi svi mi željeli. Jasno je da investicijski projekti koje Vlada spominje neće donijeti većeg rezultata ove godine, osobna potrošnja neće porasti jer je strah od nezaposlenosti još uvijek velik, javna je potrošnja zacementirana, a jedino bi se izvoz mogao nešto malo oporaviti. Stoga ne postoji neko jako uporište za neki veći rast ove godine.

Z. C.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno