Tradicionalna Hitna gasi se kroz pet godina

Dok sadašnja HMP djeluje u sklopu Doma zdravlja, Zavod za hitnu medicinu bit će zasebna ustanova što bi trebalo donijeti mnoge prednosti. Među konačnim ciljevima reorganizacije je skratiti vrijeme dolaska tima HMP na mjesto intervencije na oko 10 minuta u urbanim područjima (sada prosječno prođe 17 minuta) te 20 minuta u ruralnim područjima (sadašnje prosječno vrijeme je 60 minuta) u 80 posto slučajeva, navodi dr. Kraljić

Ovih je dana župan Stipe Zrilić podržao prijedlog da se za privremenu ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije osnovanog krajem prošle godine imenuje pročelnica Upravnog odjela za pravne i zajedničke poslove Milena Ikić.
Zadatak privremene ravnateljice je da pod nadzorom osnivača obavi pripreme za početak rada ustanove, što podrazumijeva pribavljanje potrebnih dozvola za početak rada te podnošenje prijave za upis u sudski registar ustanove.
U osnivanje Zavoda za hitnu medicinu, čijim će se konstituiranjem ugasiti sadašnja hitna medicinska pomoć, išlo se sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (čl. 210.) prema kojemu se zavodi za hitnu medicinu moraju osnovati u roku od tri godine od dana stupanja na snagu navedenog zakona.
Neujednačena organizacija HMP-a
– Dok sadašnja HMP djeluje u sklopu Doma zdravlja, Zavod za hitnu medicinu bit će posebna ustanova što bi trebalo donijeti mnoge prednosti. Konačni cilj reorganizacije je skratiti vrijeme dolaska tima HMP na mjesto intervencije na oko 10 minuta u urbanim područjima (sada prosječno prođe 17 minuta) te 20 minuta u ruralnim područjima (sadašnje prosječne vrijeme je 60 minuta) u 80 posto slučajeva, te skratiti vrijeme od poziva do dolaska u hitni bolnički prijem sa sadašnjih 110 minuta na 60 minuta u 80 posto slučajeva, pojasnio je pročelnik Županijskog upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Josip Kraljić, napomenuvši da će prijelazno razdoblje reorganizacije trajati barem pet godina.
Zavod će preuzeti sadašnje aktivnosti hitne medicinske pomoći kao i njihove zaposlenike.
Dr. Kraljić kao najveće nedostatke sadašnje hitne medicinske pomoći, zbog kojih se ide u osnivanje županijskih zavoda, navodi neujednačenu organizaciju HMP-a po županijama, nedostatak kriterija hitnosti, nepostojanje specijalizacije iz hitne (ona je tek sada uvedena), neujednačenost trajne edukacije, nestandardiziranu opremu i nedovoljan broj ljudi.
Kako doznajemo od našeg sugovornika, među djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu spadat će i organiziranje i osiguravanje popunjavanja mreža timova na području županije.
 Kontinuirana edukacija
– Prezentacija prijedloga mreže hitne medicine za Zadarsku županiju je u Zagrebu 2. veljače, a održat će je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu sa suradnicima prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. spec. Iz Zadarske županije prezentaciji će nazočiti privremena ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Ikić, ja kao pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb sa svojom savjetnicom te odgovorne osobe iz Doma zdravlja Zadarske županije. Ovu prezentaciju vidimo i kao priliku da damo vlastiti doprinos kreiranju buduće mreže, napominje dr. Kraljić koji je nabrojio i ostale djelatnosti budućeg Zavoda za hitnu medicinu.
Zavod će tako provoditi mjere hitne medicine na području županije (dijagnostika i liječenje teških akutnih i hitnim medicinskih stanja), provoditi aktivnosti radi uspostave informatizacije u suradnji s HZHM (Hrvatski zavod za hitnu medicinu), osiguravat će provedbu utvrđenih standarda opreme i vozila (sukladno europskim standardima – respiratori, defibrilatori, komunikacijska oprema itd.), zatim će standarde hitnog prijevoza cestom, zrakom i vodom usklađivati s HZHM, vodit će registar iz područja hitne medicine te raditi na obrazovanju stanovništva iz područja hitne medicine (raditi s javnošću, senzibilizirati stanovništvo), a sudjelovat će i u planiranju i provedbi izobrazbe (program usklađen s europskim programom). Specijalistička izobrazba trajat će 60 mjeseci (najduža edukacija na internoj medicini od 13 mjeseci, zatim izobrazba iz izvanbolničke hitne medicine od 11 mjeseci itd). Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan završiti specijalistički studij i pohađati program trajnog stručnog usavršavanja.
– Postoji i program dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne za medicinske sestre – tehničare. Sustav edukacije odvijat će se kroz kontinuirano obnavljanje znanja i vještina te usvajanje najnovijih spoznaja iz hitne medicine, istaknuo je dr. Kraljić.