UNESCO kao moderni svjetski turistički vodič

Gospodarski aspekt mogućeg uvrštenja sakralnog kompleksa i ostataka zadarskog Foruma na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine imat ćemo kroz turizam u kojem, u poplavi mjesta koja valja vidjeti, ovaj popis postaje nezaobilazan

Nova hrvatska nominacija za UNESCO-ov Popis svjetske baštine je Sakralni sklop na ostacima Rimskog foruma u Zadru, izvijestili su u petak iz Ministarstva kulture RH, a nakon što se posljednjih desetak dana o tome aktivno govorilo i u Zadru.
Priča o traženju načina uvrštenja zadarskog povijesnog blaga, odnosno naslijeđa u UNESCO-vu listu stara je koliko i vaš novinar zna za sebe. Pitanje je za ovu našu rubriku koliko je to i gospodarska činjenica.
Turizam i “turistički vodiči”
Odgovor je jednostavan. Zadarskoj županiji turizam je najvažnija djelatnost, mnogi bi rekli nažalost. UNESCO-ov popis postao je za mnoge turiste, posebice one na kružnim putovanjima – svjetski turistički vodič. Vrijednost “turističkog vodiča” posebice svjetski prihvaćenog neizmjerna je. Najbolje svjetske turističke vodiče nisu napisali turistički djelatnici niti propagandisti. William Shakespeare autor je jednog od iznimno važnih, što najbolje vidite u Veroni kojima Romeo i Julija donose milijarde. Slijepi Homer milijarde je donio Troji i Mikeni. Tri najznačajnija hodočasnička puta – Jeruzalem i okružje, Rim i Sveti Jakov u Santiago de Composteli donose milijarde tamošnjim odredištima. Po nekim izračunima vatikanski muzeji donose sami godišnje više novca nego Hrvatska od turizma zaradi. Takve bismo priče mogli nabrajati unedogled.
Činjenica je da sam i sam s nekim našim turističkim djelatnicima koristio UNESCO kao turistički vodič. Jer me on odvukao iz Venecije u, recimo, Veronu ili iz Verone u Sirmione. Od Genove do Cinque Terra. Na putu od Bordouxa k Marseillesu na svraćanje na Carcassonne i Arles, odnosno Kanal Midi. Iz Bresta je bio grijeh ne obići Mount St. Michele i Saint Malo…
  UNESCO-ove ture
UNESCO-ov popis ima dvojako značenje. Gosti nekog kraja koji dolaze bez njega bit će u krugu od par stotina kilometara motivirani obvezno posjetiti upravo objekt ili kompleks pod UNESCO-om. No gosti na kružnim putovanjima koji u sedam dana obiđu deset i više lokacija često će upravo prema UNESCO-u odrediti turu. Pa će sletjevši zrakoplovom u Dubrovnik obići zidne, potom svratiti u Dioklecijanovu palaču, katedralu Svetog Jakova u Šibeniku i preko Velebita otići di Plitvičkih jezera. Imamo sreću da je vrijednost zadarske baštine ljudima koji rade itinerare poznata pa, recimo, japanski turisti koji krstare Hrvatskom (ne zaboravimo da makar marginalno i ovi koji dolaze k nama vrlo često u programu imaju i Sloveniju, odnosno Italiju ili Austriju ovisno od zračne luke slijetanja i uzlijetanja) svraćaju u Zadar. Kada je tura “nategnutija” obuhvati više zemalja kod odluka o eliminaciji uz ostale faktore – faktor UNESCO-a uzima se u obzir kao vrlo važan.
Zbog toga se valja iznimno radovati i nadati da će ova nominacija uspjeti.
Nominacijski dosje
Stručnjaci Ministarstva kulture RH, na čelu s glavnim konzervatorom Miljenikom Domijanom, završili su izradbu nominacijskog dosjea Sakralnog sklopa na ostacima Rimskog foruma u Zadru za njihov Popis svjetske baštine.
Ovo se naše kulturno dobro niz godina nalazi na tentativnoj listi Ministarstva kulture RH, koju verificira Povjerenstvo za UNESCO, a koje je na prijedlog Stručnog kolegija Ministarstva kulture RH potvrdilo i navedenu nominaciju, navodi Ministarstvo.
Stručni elaborat za nominaciju izradili su stručnjaci Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine i konzervatorskog odjela u Zadru, na čelu sa glavnim konzervatorom Miljenkom Domijanom i viši savjetnikom Brunom Diklićem.
Izdvojeni dio dokumentacije za nominaciju sačinjava i Plan upravljanja dobrom (management plan) koji se posebno prilaže kandidaturi, a izradila ga je Anastazija Magaš Mesić, pročelnica Konzervatorskog odjela Zadar.
Elaborat je izrađen na način koji je određen UNESCO-ovim obrascem za upis na Popis svjetske baštine, a podatci su prikazani na 250 stranica, ilustrirani geografskim aktualnim i povijesnim kartama, katastarskim planovima, arhitektonskim snimcima cijelog sklopa i pojedinačnih spomenika s oko 100 fotografija.
Arhitektonska dokumentacija pohranjena je u planoteci Konzervatorskog odjela u Zadru. Osnovnom elaboratu prilažu se arhitektonski snimci spomenika nominiranog dobra (nacrti, tlocrti, presjeci itd.) u izvornim mjerilima.
Univerzalna vrijednost
U “Izjavi o univerzalnoj vrijednosti predloženog dobra – Sakralnog sklopa na ostacima Rimskog foruma u Zadru” navodi se kako su “dva tisućljeća neprekidnog intenzivnog javnog, kultnog i kulturnog života u Zadru, ostvarili na ostacima rimskog foruma impresivan graditeljski sklop različitih stilskih oblika – od rimske, ranokršćanske, predromaničke, romaničke, gotičke, barokne, neoklasične i neostilske umjetnosti”.
Ovaj se sklop sastoji od više sakralnih građevina, biskupske palače, zgrade sjemeništa i jednog samostana te je od izuzetnog graditeljskog, povijesnog, kultnog i kulturnog značaja.
Sačuvani dijelovi antičkog foruma, primjerice pločnik otvorenog dijela i nekada natkrivenog portikata, ostaci taberni i bazilike te dijelovi kapitolija konzervirani su i na odgovarajući način prezentirani u svakidašnjoj novoj javnoj urbanoj funkciji te su rijedak primjer takve revitalizacije.
Visoka kvaliteta graditeljskih elemenata katedrale sv. Anastazije, u kojoj su više ili manje sačuvani svi slojevi njenog postojanja – od kasno antičkih i ranokršćanskih vremena, preko značajno izraženog romaničkog sloja i u unutrašnjosti i na pročelju – čine je najznačajnijom romaničkom sakralnom građevinom na istočnoj obali Jadranskog mora.
Prvi prostor održavanja kršćanskog kulta ostvaren je na originalan način pregradnjom forumskih taberni u prostoru današnje sakristije katedrale, koji je, unatoč gotičkoj pregradnji, jedini u Europi gotovo u cijelosti sačuvani katekumeneion iz 5. st., čiji sadržaj slikovito potvrđuje sačuvani podni mozaik ranokršćanskog ikonografskog određenja.
Uz Katedralu se nalazi krstionica izuzetnog značaja za rano kršćansko graditeljstvo 5. st. koja je u svom osebujnom arhitektonskim oblikovanju (prožimanju dviju šesterostranih prizmi i šesterolisne unutrašnjosti) bez prave predmetne usporedbe.
Zvonik katedrale koji je do vijenca I. kata sagrađen sredinom 15. st. dovršen je neostilskim projektom anglosaksonskog arhitekta T.G. Jacksona kao jedinstvena takva građevina na ovim prostorima.
-“Svaka od ovih emanacija imala je svoju bitnu društvenu, pa i političku potku, koje su u pravilu nadilazile lokalne okvire i bile poveznicom dvaju velikih europskih civilizacija istoka i zapada te na taj način postale zalog univerzalnih kulturnih vrijednosti, ističe u priopćenju glasnogovornica Ministarstva kulture Ivana Krušec.
Nominacija Sakralnog sklopa na ostacima Rimskog foruma u Zadru je u redovitu proceduru predana u predviđenom roku u sjedištu UNESCO-a u Parizu, čime je učinjen prvi korak u višegodišnjem procesu upisa toga hrvatskoga kulturnog dobra na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Videofilm

Znatan prilog ukupnoj dokumentaciji je i kratki videofilm o ovom jedinstvenom  kulturnom dobru, režisera Edija Mudronje i scenarista Miljenka Domijana. Autori  fotografija u elaboratu su: Miljenko Domijan, Goran Vranić, Sergio Gobbo i Zvonko  Kucelin.

Forum

Zadar, tj. antički rimski Iader, bio je, poslije prijestolnice Salone, drugi grad po  značenju u rimskoj provinciji Dalmaciji. Središte civilnog i kultnog života u gradu bio  je forum, monumentalni graditeljski sklop, najveći na istočnoj obali Jadrana, nastao u  rasponu od 1. do 3. stoljeća poslije Krista.
Na tom se mjestu već u 4. stoljeću podiže kršćanski centar koji kontinuirano traje  i razvija se gotovo dvije tisuće godina kao središte religioznog i kulturnog života grada.  Unutar tog sklopa postoje jedinstvene i izuzetne građevine univerzalne vrijednosti.

Sveti Donat

Crkva Sv. Donata iz početka 9. stoljeća predstavlja jedinstven primjer  ranosrednjovjekovnog graditeljstva, zbog veličine, specifičnosti gradnje i arhitektonske  artikulacije i bez neposredne je usporedbe u europskom graditeljstvu. Osebujnost  njezinih oblika rezultat je amalgamiranja utjecaja bizantskog graditeljstva 6. st. i  suvremene karolinške sakralne arhitekture. Izuzetna prostorna i tehnička rješenja čine  ovu građevinu unikatnim spomenikom, koji je imao veliki utjecaj na buduće  graditeljstvo cijele istočne Jadranske obale.

Sveta Marija

Povijesna slojevitost, s veoma jasno sačuvanim glavnim karakteristikama pojedinih  graditeljskih faza, sačuvana je i na proto romaničkoj trobrodnoj bazilici Sv. Marije.  Kapitularna dvorana i zvonik ovog samostana izuzetno su važni za opću graditeljsku i  političku povijest Hrvatske i regije, zbog rane primjene određenih stilskih, tehničkih i  konstruktivnih rješenja novog zrelog romaničkog stila. Križno rebrasti svod u prostoriji  prvog kata zvonika najraniji je datirani primjer u europskom graditeljstvu. Zvonik je i  prvorazredan diplomatički spomenik zahvaljujući uklesanom donatorskom natpisu  Kolomana, prvog kralja ugarsko-hrvatske personalne unije.
Restauratorski zahvat, tijekom kojeg je u prvoj polovini 15. stoljeća izvedena  faksimilska obnova gornjeg dijela ovog zvonika, prvi je dokumentirani takav zahvat  cjelokupnoj povijesti zaštite graditeljskog naslijeđa.