Bankari ne vjeruju u Linićev gospodarski rast

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN
Kriza u eurozoni nastavit će bitno utjecati na hrvatsko gospodarstvo

Hrvatskoj ponovno prijeti recesija, ponajviše zbog krize u Europskoj Uniji, a pad gospodarstva mogao bi biti od 0,3 do 1,3 posto. Tako Hrvatsku u ovoj godini vide Ekonomski institut i analitičari šest najvećih hrvatskih banka čije je analize jučer objavila Hrvatska udruga banaka. I dok ekonomisti banaka u prosjeku predviđaju pad gospodarstva od 1,3 posto, Ekonomski je institut nešto optimističniji i očekuje ove godine pad od 0,3 posto, te rast gospodarstva u sljedećoj godini od jedan posto. Vlada je proračunske smjernice, usvojene prošli tjedan, temeljila na rastu od 0,8 posto u ovoj godini, te 1,5 posto u 2013. godini.

No, čini se da u njih sumnjaju i u vodećim bankama i na Ekonomskom institutu, koji se doduše ogradio uz opasku da je svoju analizu izradio prije Vladinih smjernica, ali da je u nju ipak ugradio dio najava o povećanju PDV-a i promjenama u porezu na dohodak. Na Institutu vjeruju da bi Vladina najava konsolidacije javnih financija mogla spriječiti pad kreditnog rejtinga Hrvatske.

Različite prognoze

Oko prognoza za ovu godinu nisu jedinstveni ni u bankarskom sektoru, pa dvojica analitičara očekuju pad od dva posto, a dvojica smatraju da će on ipak biti oko jedan posto. U kojim to bankama imaju crnji scenarij HUB ne otkriva. Nova recesija posljedica je ponajviše krize u Europskoj uniji, jer čak četiri od šest anketiranih ekonomista dužničku krizu i recesiju u Europi navodi kao glavni razlog slabljenja domaćeg BDP-a. Dvojica, pak, uzroke vide u domaćoj fiskalnoj prilagodbi.

Ekonomski Institut procjenjuje da je rast gospodarstva, prvi nakon 2008. godine, u prošloj godini ipak bio samo 0,2 posto, a da će ove godine Hrvatska opet kliziti i to za 0,3 posto. I oni vjeruju da će blagi oporavak u 2013. godini biti moguć zahvaljujući stabilizaciji ekonomija eurozone, ali i reformama u domaćem gospodarstvu.

Povećanje PDV-a, vjeruju, smanjit će osobnu potrošnju, a očekuju da se to dogodi i s državnom potrošnjom zbog konsolidacije javnih financija. Negativni bi se trend investicija trebao zaustaviti tijekom godine, ali će na razini prosjeka godine i one ostvariti pad.

- Nakon što je međunarodna razmjena oslabila krajem prošle godine, u ovoj se godini predviđa vrlo blagi oporavak. Kod izvoza bi tome trebala doprinijeti još jedna dobra turistička sezona. Oporavak ekonomske aktivnosti u eurozoni kao najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske te provođenje reformi u domaćem gospodarstvu trebali bi otvoriti perspektive za blagi oporavak u 2013. godini, stoji u analizi Ekonomskog instituta.

Rast deficita

Ministar financija Slavko Linić nije želio pretjerano polemizirati s najavama gospodarskog pada, pogotovo s analitičarima onih banaka koji procjenjuju pad gospodarstva od dva posto. Njegova je suzdržanost razumljiva obzirom da u Hrvatskoj trenutno boravi Misija MMF-a i predstavnici rejting agencija nakon čega će biti puno jasnije hoće li Hrvatska sačuvati svoju dosadašnju ocjenu. Linić ističe da je Vlada najavom investicija u energetici i prometu pokazala jasno opredjeljenje smanjenju uvoza, prvenstveno energije, i podizanju konkurentnosti domaćih poduzeća u prometu.

- Očito je riječ o analizama koje nisu uzele u obzir domaće investicije, nego se uglavnom temelje na stanju u okruženju i na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima. Mi investicijama želimo smanjiti uvoz, pogotovu u energetici, i učiniti domaće tvrtke konkurentnima, to je jedan od temelja smjernica za izradu proračuna, kazao nam je Linić.

U bankama ne vjeruju ni da će Vlada ostvariti plan o deficitu državnog proračuna od 2,7 posto BDP-a, odnosno 9,6 milijardi kuna. Vlada je uz to planirala da će deficit opće države, uključujući izvanproračunske fondove i lokalne zajednice, biti 3,2 posto BDP-a, a bankarski analitičari procjenjuju da će on biti od 4,5 do šest posto, odnosno u prosjeku 4,9 posto.

Što se tiče inflacije i nezaposlenosti bankarski sektor i Institut su puno bliže Vladinim projekcijama. Tako Vlada u ovoj godini očekuje inflaciju od 2, 5 posto, što je isto ako i prosjek kojem se nadaju u bankama, dok na Institutu vjeruju da bi inflacija mogla biti 2,6 posto. Što se, pak, deviznog tržišta tiče, banke očekuju stabilan tečaj koji bi se na kraju 2012. trebao kretati na sličnoj razini na kojoj se i sada nalazi: između 7,5 i 7,6 kuna za jedan euro.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno