Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Kruzerski turizam eksploatira lokalne resurse i šteti okolišu

Autor: Nives Rogoznica

31.01.2013. 23:00
Kruzerski turizam eksploatira lokalne resurse i šteti okolišu

Foto: Vedran SITNICA



Jedno pristajanje kruzera sa 3.000 ljudi zagađuje ispušnim plinovima koliko i 2.000 automobila, a u more se izbacuje 20 do 40 litara fekalnih voda po putniku dnevno, upozorio je Petrić, napominjući kako je po izračunu stručnjaka Hrvatska 2010. od kruzera prihodila 53 milijuna kuna, dok će sanacija ekonomske štete iznositi 338 milijuna


U Hrvatskoj, gdje je još uvijek nedovoljno prepoznato kolika je kulturna i urbana vrijednost prostora na kojima imamo privilegij živjeti, važno je, pred ulazak u Europsku Uniju, i posebice u svjetlu donošenja Zakona o strateškim investicijama, upozoriti građane kako nam prijeti opasnost od ponavljanja španjolskog primjera devastacije prostora. Istaknuo je to dr. sc. Mirko Petrić, viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, na javnom predavanju nazvanom “Povijesne jezgre dalmatinskih gradova u svjetlu novih urbanih procesa”.
Obala prva na udaru
– U Španjolskoj se dogodio proces koji je kod nas upravo na djelu. Imali smo Zakon o golfu, a sada ćemo imati Zakon o strateškim investicijama koji se među ostalim temelji na davanju prednosti privatnom vlasništvu u privatizaciji društvenih resursa. U Španjolskoj je tijekom 20 godina dnevno betonizirana površina 8 nogometnih igrališta. Betonizirano je 510 kilometara obale. Riječ je o 44% teritorija na kojem živi samo 7% stanovništva. Učinjena je devastacija područja 2 kilometra od obalne crte, uključujući i ekološke rezervate. Ovo je dobar primjer onoga od čega trebamo strahovati. Osim devastacije, vidljiv je i jaz između financijske ekonomije i realne ekonomije pri čemu je realna ekonomija na terenu karakterizirana nepovoljnom strukturom lokalne privrede i rastom nezaposlenosti. Donošenjem Zakona o strateškim investicijama, po procjeni stručnjaka, na udaru će biti poljoprivredne površine, dakle Slavonija, zatim vode, a najviše obala koja je najzanimljivija ovakvoj vrsti spekulativnog kapitala, istaknuo je Petrić dodajući kako je dosadašnja zakonska regulativa, naslijeđena iz socijalističkog razdoblja, bila prepreka devastaciji prostora, te kako buduću devastaciju mogu odgoditi ili spriječiti jedino organizirani građani, primjer čega su inicijative “Pravo na gard” i “Srđ je naš”.
Na dobiti tri korporacije
– Kruzerski turizam primjer je ekonomske eksploatacije u turizmu. Stopa rasta kruzerskog turizma je dvostruko veća od stope rasta turizma u cjelini. Tri korporacije kontroliraju 75% ukupnog tržišta turizma na brodovima za kružna putovanja. Kruzerski turizam uzima lokalne atrakcije, a zauzvrat nema čak ni socijalističkog plaćanja noćenja. Položaj radne snage na kruzerima je katastrofalan, a što se tiče ekološkog učinka treba reći da  nema stručnih studija o konkretnom učinku kruzera na Jadran, ali je Institut za turizam pokušao izračunati taj učinak prema dostupnim podacima i zaključak je da kruzerski turizam ugrožava biološku raznolikost i predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. Jedno pristajanje kruzera sa 3.000 ljudi zagađuje ispušnim plinovima koliko i 2.000 automobila, a u more se izbacuje 20 do 40 litara fekalnih voda po putniku dnevno, upozorio je Petrić napominjući kako je po izračunu stručnjaka Hrvatska 2010. od kruzera prihodila 53 milijuna kuna, dok će sanacija ekonomske štete iznositi 338 milijuna.
– Dubrovnik koji ima četrdesetak tisuća stanovnika ima milijun turista s brodova za kružna putovanja godišnje. Kalifornija je s dosizanjem 650.000 kruzerskih turista godišnje uvela posebne mjere zaštite okoliša. Potiče se potrošnja na brodu, a u okolišu ostaju problemi. Eksploatiraju se resursi lokalne zajednice kojoj ne ostaje nikakva vrijednost. Uz to se infrastruktura za prihvat kruzera gradi  novcem poreznih obveznika, dodao je Petrić navodeći kako na gubitak funkcije gradskih jezgri osobito utječe prenamjena putničkih luka u središtima gadova u pristaništa za kruzere zbog čega se putnički promet premješta u luke na periferijama gradova.