Vi ste ovdje
Početna › Kultura › PRIKAZ Dijalektološko djelo namijenjeno stručnjacima, ali i benkovačkom pukuPRIKAZ Dijalektološko djelo namijenjeno stručnjacima, ali i benkovačkom puku


Protekloga tjedna u zadarskom Ogranku Matice hrvatske javnosti je predstavljen „Rječnik novoštokavske ikavice benkovačkog kraja“ autora braće Alojza i Eduarda Pavlovića. Obojica su rodom iz Korlata, mjesta na pola puta od Smilčića do Benkovca. Alojz je završio studij brodogradnje i kibernetike, a Eduard Medicinski fakultet u Zagrebu i studij likovnih umjetnosti u Rijeci. Upravo promovirani Rječnik veoma je obimno dijalektološko djelo, ima 670 stranica koje je ispunilo oko 13 tisuća osnovnih riječi - glavnih natuknica i rječničkih članaka.
Korisni izvor spoznaja
Ovo golemo leksikografsko djelo zauzima centralno mjesto u jednom od najvećih hrvatskih dijalekata i bit će izvanredno korisno kao izvor spoznaje ne samo za jezikoslovce nego i za druge znanstvenike, kako je na predstavljanju Rječnika istaknuo sveučilišni profesor dr. Josip Lisac, jedan od vodećih hrvatskih dijalektologa.
Drugi prikazivač djela dvojice braće Pavlović, dijalektologinja dr. sc. Vesna Jakić-Cestarić, u svojem je osvrtu na Rječnik i uz njega bogat govor u tekstovima, rekla kako autori vrlo dobro predstavljaju novoštokavski ikavski govor benkovačkoga kraja.
Ovakva ocjena ovo dvoje hrvatskih dijalektologa služi na čast Alojzu i Eduardu Pavlović, tim više što oni po stručnom pozivu nisu lingvisti, ali su se odlučili uhvatiti u koštac s tim poslovima, kao autohtoni izvornici lokalnoga govora, na kojim su poslovima mukotrpno radili i sakupljali građu punih deset godina.
U posljednje vrijeme, a nadasve nakon Domovinskoga rata, pitaju se autori, da li danas standardi jezik postupno gubi snagu kulturnoga prestiža, simbol obrazovanosti i urbanosti – pripadnost višem i kulturnijem društvenom sloju. Tada su se standardni jezik i kultura smatrali neodvojivima. Danas se pak postavlja pitanje hoće li ta kultura i standardi jezici preživjeti ili će se utopiti u globalističku kulturu i multikulturnost, te nestati. Zato je opravdano vraćanje idiomu kao nečemu materinskom. U posljednje se vrijeme prorijedio govor novoštokavske ikavice izmiješane s arhaičnom, predkačićevskom ikavicom na području benkovačkog kraja, ali i šire. Seoski živalj se smanjuje, nedavni nemili progoni, iseljavanje preko granica, starija populacija umire…
Priložena zemljopisna karta
Ovaj Rječnik namijenjen je, kako lingvistima i drugim stručnjacima, tako i puku benkovačkog kraja, pa u knjizi možemo naći razne toponime, nazive za biljke i životinje, antroponime – imena i prezimena, nadimaka, nazive iz običaja, kulture, igara, nazive oružja i njegovih sklopova, nazive iz lovstva itd. Upisani su gotov svi talijanizmi, grecizmi, turcizmi, germanizmi i drugi izmi. Uzmimo za primjer samo prezime Alavanja (što potječe od turske riječi u značenju «neuljudna osoba») ili Atlija (konjanik) itd.
Rječniku je priložena i zemljopisna karta benkovačkog područja u izradbi Tome Marelića sa zadarskoga Sveučilišta, a autori donose i kraći opis 28 naselja od (abecednim redom navedeni) Benkovca do Zapužana. Za sva mjesta navedeni su glavni podaci – naziv, povijesne crtice, naseljenost, vjerska opredijeljenost i slično. Na kraju, Rječnik braće Pavlović donosi i nekoliko kraćih literarnih zapisa na govoru novoštokavske ikavice benkovačkoga kraja.
- Prijavite se ili registrirajte za slanje komentara
- 946 čitanja
Prižmić: Radimo već tri godine u Zatonu Obrovačkom i nikad nije bilo problema
Aras: Po Tuđmanovom nalogu štitio sam kuću Budimira Lončara!
Ministarstvo zaštite okoliša odobrilo izgradnju pogona u Zatonu Obrovačkom
Rekorder "Vikenda" 48-godišnjak koji je s 1,88 promila alkohola u krvi skrivio prometnu te sletio u provaliju u sklopu ŠC Višnjik