ROTOR ILI SEMAFOR PITANJE JE SAD Kasap: Podržavam izgradnju kružnih tokova, no često postoje ograničenja

Slika korisnika mkvanja
Situacija na prometnicama trn u oku Zadrana
Osobno mislim da je kružni tok uvijek bolje rješenje od semaforiziranog raskrižja i podržavam izgradnju kružnih tokova, no, često postoje i neka ograničenja zbog kojih, prema mišljenju prometne struke, na pojedinim mjestima nije bolje graditi kružni tok već semafore. Tako npr., na raskrižjima gdje nema dovoljno prostora za pozicionirati kružni tok, pojašnjava pročelnik Kasap
Zvonko KUCELIN
Odlazi rotor kod Opće bolnice Zadar, koji se pokazao dobrim za zadarske vozače?

Glavobolje koje zadarskim vozačima zadaju svakodnevne  prometne gužve, posebno u ljetnim mjesecima, nisu nikakva novost.  Najveći trn u oku su im semaforizirana raskrižja, unatoč tome što su se,  kako građani smatraju, kružni tokovi pokazali učikovitijima. Posljednje  veće polemike izazvalo je postavljanje semaforiziranog raskrižja na  križanju Put Nina, Puta Bokanjca i Ulice Benka Benkovića, kao i neslužbena informacija da će se kružni tok kod Opće bolnice Zadar ukloniti  da bi se ponovno postavilo semaforizirano raskrižje.

Pitanje nadležnosti

Pitali smo zašto Darka Kasapa da nam obrazloži svoje stajalište te kako  komentira percepciju građana kako unatoč konstantnim gužvama i prometnim kolapsima, Grad bolja rješenja vidi u semaforima, a ne u  kružnim tokovima?

- Teško je ukratko obrazložiti sve dileme u cestogradnji i projektiranju  koje muče naše građane. Potrebno je razlikovati s kojim prometnicama  upravljaju Hrvatske ceste, s kojima Županijske ceste, a koje su ceste nerazvrstane, odnosno u nadležnosti Grada Zadra. Također, potrebno je  znati u prostornom planu iščitati težinu pojedine ceste (minimalnu širinu, važnost...), istaknuo je Kasap odmah u početku naglasivši da, kada  Grad planira promet, planski predviđa izgradnju i prometne tokove, sukladno prostornom planu grada, moguće nove izgradnje javnih i privatnih sadržaja te opterećenost pojedinih pravaca. Također je važno znati i  utjecaj na promet iz okolnih aglomeracija.

U posljednjih 5 godina, nastavio je Kasap, na području grada Zadra izgradilo se više kružnih tokova pa tako ih imamo na križanju Murvičke i  Ćustićeve, Domovinskog rata i S. Radića, Domovinskog rata i N. Tesle,  Hebrangove i S. Radića, na Meladi. Također, planiraju se i novi rotori na  čitavom nizu drugih budućih lokacija.

Propusna (ne)moć rotora

- Osobno mislim da je kružni tok uvijek bolje rješenje od semaforiziranog raskrižja i podržavam izgradnju kružnih tokova, no, često postoje i  neka ograničenja zbog kojih, prema mišljenju prometne struke, na pojedinim mjestima nije bolje graditi kružni tok već semafore. Tako npr., na  raskrižjima gdje nema dovoljno prostora za pozicionirati kružni tok (radijus 15 m minimum) nije moguće izgraditi rotor. Iznimka je slučaj u  Murvičkoj i Ćustićevoj gdje se izgradio rotor koji je moguće ”pregaziti”,  bez središnjeg zelenila, kako bi vozila većeg meduosovinskog razmaka  mogla prolaziti, skretati i komunicirati (autobus, kamion...), objasnio je  Kasap dodavši i kako često, zbog  geometrije raskrižja (kad se ceste ne sijeku pod pravim kutom) nije jednostavno isprojektirati rotor, a da se istovremeno zadrži središnja os prometnice u skladu sa sigurnim prometovanjem.

Nadalje, Kasap objašnjava kako rotori imaju problem u blizinama velikih javnih objekata s pješacima.

- Kod semaforiziranog raskrižja, svjetlosnim signalima se regulira pravo prelaska. Kod rotora, pješaci su na zebri u prednosti, i samim tim rotor gubi propusnu moć, kazao je dodavši kako se pješački prijelazi moraju projektirati dalje od središta samog rotora kako bi minimalno jedan  automobil mogao izići iz rotora i ne zaustavljati prometovanje rotorom.  U tom slučaju, pješacima je udaljeniji prijelaz ceste.

- Kada su u pitanju višetračni rotori, kod njih je u značajnoj mjeri smanjena sigurnost prometovanja.

Vrlo često imamo situaciju da na pojedinim raskrižjima postoje dominantni pravci, te u takvim situacijama bi se iz sporednih pravaca teško  moglo uključiti u rotor, kazao je Kasap.

Opet je netko od "struke" odlučio da rotor ode!

Osim pročelnika, saslušali smo i građane, uglavnom nezadovoljne postojećim stanjem na zadarskim prometnicama, ali i ljude od struke, koji  su nam također pojasnili prednosti i nedostatke kružnih, odnosno semaforiziranih raskrižja.

Jere Bilan, diplomirani inženjer strojarstva i profesor u Pomorskoj školi Zadar, ogorčen je informacijom da će se ukloniti kružni tok koji se još  uvijek nalazi kod OB Zadar te umjesto njega postaviti semaforizirano  raskrižje.

"Rotor ili semafor, pitanje je sad. U Zadru je križanje kod bolnice bilo  riješeno pomoću rotora. Odlučili su ga semaforizirati. Opet je netko od  'struke' odlučio da rotor ode", napisao je Bilan na svom profilu na Facebooku i potaknuo mnoštvo komentara.

Iz komentara se može iščitati kako su Bilanovi sugrađani uvelike protiv semaforiziranih raskrižja jer su se, kako kažu, do sada samo pokazali  kao razlozi još većih gužvi i zastoja, pogotovo u ljetnim mjesecima, a  smeta ih, kako navode, i očito “pranje novca” na istima.

"Rotor je super. Točno je sve kako kažete. Svugdje, a pogotovo u Italiji,  stavljaju rotore, a kod nas je samo bitno kako će tko oprati novac", jedan  je od komentara na Bilanovu objavu.

"Rotor! Da su ga u Žmirićima već napravili, ne bi više bilo onog litnjeg  cirkusa od gužvi", također je jedan od komentara. Navest ćemo još nekoliko komentara u kojima se građani slažu s Bilanom.

"Što bi bilo jednostavno kada može komplicirano. Dođe ti plakati. A  poslije će ponovno vraćati rotor..."

"To je krasna struka, ali je očito odrađuju nesposobni. Užas. Čekam  dan kad će neka inteligentnija ruka (glava) riješiti mnoge nelogičnosti u  prometu ovog grada..."

"Rotor je jeftiniji, ne iziskuje održavanje, ne troši električnu energiju.."  To su samo neki od komentara ispod objave Jere Bilana koje smo izdvojili.

Prometno zagušen Zadar

U razgovoru nam je Bilan naglasio i kako je žalosno da se kružni tok  još uvijek nije postavio na Žmirićima.

- Rotor kod OB Zadar, koji se za zadarske vozače pokazao odličnim i  uvelike služi svrsi, Grad je odlučio maknuti. Također, žalosna je činjenica  da na Žmirićima još uvijek nema kružnog toka, kao i činjenica da transverzala Bulevar - Put Nina nije u cjelosti izvedena kružnim tokovima  već je djelomično semaforizirana čime se znatno usporava protočnost  prometa, objasnio je Bilan koji smatra da kružni tok ima značajne prednosti u odnosu na semaforizirano raskrižje, pogotovo u prometno zagušenom Zadru.

- Kao prvo, vozač je prije kružnog toka primoran smanjiti brzinu, dok  je u Zadru praksa da se na žuto svjetlo ne stišće papučica kočnice već gasa. Drugo, nema čekanja na zeleno svjetlo tri minute, a i protočnost je  veća zbog čega ih mnogi europski gradovi sve više uzimaju kao bolje  prometno rješenje, kazao je Bilan.

Marušić: Kružni tokovi nisu uvijek bolje rješenje

Prometni stručnjak i profesor na Prometnom fakultetu u Zagrebu,  Željko Marušić, objasnio nam je kako kružni tokovi nisu uvijek bolje  rješenje, iako se na prvu čine kao takvo.

- Kružna raskrižja su se pokazala kao dobra rješenja jer osiguravaju  dovoljnu protočnost i smanjuju prometne nesreće, no za njih su opet  potrebni i prostorni uvjeti. U Zadru je problem što već postoji stanje urbanističke zagušenosti pa je retroaktivno postavljanje kružnog toka vrlo  kompleksno, objasnio je Marušić dodavši kako je kod “pretvaranja” semaforiziranih raskrižja u kružna vrlo čest problem i imovinskopravne  prirode. Tada sama izvedba kružnog toka može biti skuplja ukoliko je  potreban otkup zemljišta jer kružni tok zahtijeva veću površinu. Ali, ukoliko se izuzme taj segment, istina je da je semaforizirano križanje u izvedbi skuplje za cca 20 %, procijenio je Marušić.

No, ono oko čega se slaže je da Zadru svakako treba sustavno rasterećenje prometa.

- S obzirom na postojeću prometnu zagušenost, mislim da kružni tokovi, nažalost, ne bi puno pomogli jer oni se prije svega postavljaju radi  povećanja sigurnosti, ne protočnosti, kazao je Marušić.

Ono što bi Grad Zadar svakako trebao je tamo gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, svakako forsirati kružne tokove, ali paralelno s  tim i iznaći načina kako smanjiti broj vozila u samom centru, odnosno  ljude poticati da više koriste javni prijevoz ili bicikle, pogotovo preko ljeta.

Proširenje zaobilaznice

S Hrvatskim cestama se pregovara oko proširenja zaobilaznice, Ulice Hrvatskog  sabora, otkriva Kasap dodajući kako je uu konačnici cilj dobiti četiri paralele koje  spajaju istok i zapad grada.

- Dovršetkom uređenja Ulica N. Tesle i Puta Stanova slijedi uređenje Murvičke ulice, te će tada biti rekonstruirana cjelokupna mreža glavnih prometnica na području  grada Zadra, kazao je Kasap dodavši kako je za očekivati da će, uz povećanje prometa, za desetak godina “netko hrabar” sve te pravce pretvoriti u jednosmjerne ulice.

- Dovršetkom ITS (inteligentnog prometnog sustava), a čija se realizacija očekuje  2020.godine, imat ćemo upravljive semafore iz upravljačke kontrolne sobe, i moći  ćemo upravljati cjelokupnim prometom na području grada, istaknuo je Kasap.

Obnovljena prometna kralježnica 50  milijuna kn

Ulica Ante Starčevića, Nikole Šubića Zrinskoga (između Poliklinike i Opće bolnice), Marka Marulića, Obala kralja Tomislava, Liburnska obala, Franje Tuđmana u  kojima se trenutno odvijaju radovi u nadležnosti su Hrvatskih cesta koje financiraju  projekt u cijelosti, sa svom ostalom infrastrukturom, objašnjava Kasap. Naglašava  kako će dovršenjem ovih rekonstrukcija, čija je cijena oko 50 milijuna kuna, Grad  dobiti obnovljenu prometnu kralježnicu, sigurnije prometovanje i bolju infrastrukturu. Na tom projektu projektanti i nadležna uprava su definirali prometna rješenja, a  u njihovoj je nadležnosti i raskrižje na Žmirićima.

- Cilj svih naših napora posljednjih godina je da, prije početka velikog projekta  Aglomeracije Zadar-Kožino -Petrčane kojim će biti obuhvaćeno preko 300 ulica, obnovimo glavne prometne pravce na području grada i pripremimo ih za sezonu. Sustavnim pristupom na području grada, od izgradnje kolektora visoke zone ulicama  Put Bokanjca, B. Benkovića, Domovinskog rata, Hrvoja Ćustića, Petra Skoka i Marina Getaldića, nastala je nova spojna prometnica od istoka do zapada grada, objasnio je Kasap dodavši kako nakon uređene Bihaćke ulice slijedi nastavak uređenja  Cezanove te sve do Žmirića.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)