Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Rak je opasniji od terorističkih napada

Autor: Katarina Belić

28.02.2009. 23:00
Rak je opasniji od terorističkih napada

Foto: Vedran SITNICA



Od 27. veljače  do 6. ožujka u prostorima crkvice Sv. Petra i Andrije postavljena je izložba o pet najčešćih oboljenja od raka kod čovjeka, koja je sastavni dio akcije “Zajedno protiv raka-Zajedno za život”.
Premijera ove izložbe koja obuhvaća prikaze raka pluća, dojke, debelog crijeva, bubrega i tzv. limfom, je već premijerno prikazana u Zagrebu. Ovakve vrste edukacija i prevencija se provode svakodnevno kako bi se smanjila stopa smrtnosti, te se bolest otkrila i izliječila u njezinom ranom stadiju, o čemu je i govorio zadarski kirurg dr. Josip Bubičić.
– Pomoću ovih izrađenih lutaka koje zorno pokazuju bolesti može se lakše shvatiti kako bolesti djeluju na ljudsko tijelo te kako ih spriječiti i liječiti, jer rak nije samo problem pojedinca već čitave zajednice o čemu govori i činjenica da je svaki treći stanovnik zemaljske kugle kandidat da oboli od raka, kazao je Bubičić.
Iako prema statistici od bolesti raka na svijetu umre čak 7 milijuna ljudi godišnje, ankete i istraživanja su pokazala kako se ljudi više boje terorističkih napada, trovanja hranom i primjerice napada morskog psa nego oboljenja od raka. S druge strane strah od bolesti raka je realniji i vjerojatniji o čemu svjedoče brojke koje su zastrašujuće –  10 milijuna oboljelih godišnje u svijetu, 406 oboljelih na 100.000 stanovnika u Europi ili pak preko 20.000 novodijagnosticiranih karcinoma, ne uključujući rak kože, u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2005. preko 12 tisuća ih je umrlo.
Što se tiče Zadra i Zadarske županije, prema podacima iz te iste godine, najviše oboljelih ima od raka bronha i pluća, te od raka debelog crijeva, dok je 2006. Bilo čak 90 novootkrivenih slučajeva karcinoma pluća. Jedan od glavnih uzročnika ne samo raka već i drugih brojnih bolesti je pušenje.
– Među čimbenike oboljenja od raka ubrajaju se pušenje kao i loša prehrana sa čak 30 posto, dok nasljedni čimbenici zauzimaju 15 posto. Tu su još i alkohol, pretilost i nedostatak tjelovježbe, zagađenja i zaraze. Ako pogledamo podatke prema kulturarnoj precepciji uloge prehrane, vidjet ćemo da se na Zapadu ona svodi na unošenje kalorija i vitamina u organizam, dakle na preživljavanje dok na Istoku zemlje imaju za prioritet zdravstvenu dobrobit i prevenciju bolesti, zbog čega su i razlike po broju oboljenja vrlo očite, kazao je dr. Josip Bubičić te zaključio kako čovjekov način života i njegova prehrana kao i svakodnevne aktivnosti, te stil života igraju odlučujuću ulogu vezanu uz njegovo zdravlje.
Neki od načina da se smanje ove “zastrašujuće” brojke umrlih u svijetu i kod nas su povećanje dostupnosti skupih lijekova, povećanje broja mamografa, redovit samopregled kod raka dojke u žena, zatim zdravstveno prosvjećivanje u školama, češća predavanja lječnika, brošure, letci i dr.