Srbijanskim turistima Hrvatska preskupa

U Srbiji je upravo aktualan i pad tečaja dinara prema euru, na do sada najnižu razinu, pa Srbi biraju jeftinije destinacije
Gosti iz Srbije sigurno neće spasiti ovogodišnju turističku sezonu. Kao što nisu ni turističku 2009. Naime, u Hrvatsku dolazi relativno mali broj srpskih turista, lani ih je stiglo oko 90 tisuća, odnosno tek jedan posto posto više nego prethodne godine. No, ostvareno je oko 440 tisuća noćenja ili čak 14 posto više u odnosu na godinu ranije. Postoci rasta noćenja još su veći primjerice na Kvarneru gdje je srpskih noćenja bilo za preko 20 posto više nego 2008. Realno, hrvatski turizam i dalje će stajati na četiri nosiva stupa – njemačkom, slovenskom, talijanskom i austrijskom tržištu, s kojih se ostvaruje najveći dio turističkog prometa i s kojih se i najmanji poremećaj itekako osjeti. Reklo bi se “kad ova tržišta kihnu – hrvatski turizam dobije gripu”. No, upravo je prošla turistička godina pokazala koliko su bitna i druga, pomalo zanemarena turistička tržišta. Pouka prošle turističke godine, kada je iznenadio rast poljskih noćenja, bila je da ni jedan gost nije manje važan.
Srbijanskog tržište, konkretno, potencijal je od 7 milijuna stanovnika, od čega nešto manje od polovice živi u glavnom gradu Beogradu. Prosječna plaća je 300 eura, a prva zemlja u koju se ide na ljetovanje je Grčka. Uz Grčku prolaze i Tunis te Turska, a Hrvatska im je realno – skupa. U ovoj je zemlji upravo aktualan i pad tečaja dinara prema euru, na do sada najnižu razinu. S druge strane primjerice, beogradski Međunarodni sajam turizma IFT jedan je od rijetkih koji su posljednjih godina imali rast, a i sama posjećenost je na posljednjem koji je završio jučer bila vrlo velika. Sajam je okupio oko 850 izlagača iz čak 41 zemlje, a među kojima je bio primjerice i Brazil. Hrvatski promidžbeni iskorak na ovom sajmu je izazvao puno interesa, a i nešto bure (Slovenija je kao zemlja partner na sajmu bila nezadovoljna većim zanimanjem srpskih medija za hrvatsku turističku ponudu, a i činjenicom da je srbijanski ministar ekonomije i potpredsjednik vlade Mlađan Dinkić posjetio hrvatski, a ne slovenski štand). Očito je da je na srbijanskom tržištu vrlo velik broj ljudi koji su redovito ljetovali na hrvatskoj obali, i žele se vratiti. U opatijskim Milenij hotelima, koji su među prvima, prije tri godine, krenuli s promocijom na ovom tržištu, kažu kako interesa najviše imaju za hotele s 4, a nešto i s 5 zvjezdica. Mnogi isto tako ističu kako se često zaboravlja činjenica kako su ovi gosti na odmoru “široke ruke”. No, ratni period je stvorio i određeni generacijski jaz. Dok starije generacije u pravilu na hrvatsku obalu vuče nostalgija, mlađa generacija dobrim dijelom ne poznaje hrvatsku turističku ponudu. A to znači, bez njenog približavanja ovim gostima u sadašnjem trenutku, potencijalno manje gostiju u budućnosti.
Još je jedna činjenica vrlo bitna u kontekstu trenutka hrvatskog iskoraka na srpskom tržištu. Naime, upravo krajem prošle godine Srbija je ušla u režim takozvanog bijelog schengena. Riječ je o odluci EU prema kojoj se građanima Srbije, kao i Crne Gore te Makedonije od 19. prosinca 2009. ukidaju vize za putovanja u zemlje schengenskog prostora EU, osim za Veliku Britaniju i Irsku. Dakle, dok Grčka i dalje traži vize za ulazak srpskih državljana, srpskim se turistima otvaraju kao lakše dostupne destinacije za odmor i Italija, Španjolska…
Prednost Hrvatske i dalje je – najmanja udaljenost. Do Opatije, koja im je najbliže more, potrebno je tek 5 sati vožnje no turistički sektor i s jedne i s druge strane pokazuje interes za avio-vezama. Zračna povezanost stoga je bila jedna od tema na sastanku hrvatskog ministra turizma Damira Bajsa te srpskog ministra ekonomije Dinkića. Kako se doznaje, srbijanskoj su strani interesantne veze Beograda s Pulom, Zagrebom, potencijalno s Dubrovnikom, a sve će ovisti o ekonomskoj računici avio prijevoznika. No, prije toga srbijanskoj strani još ostaje ratificirati Sporazum o režimu zračnog prometa čime bi se omogućilo i otvaranje redovnih avio-linija između dviju zemalja.

U Srbiji 15 posto više hrvatskih turista

Srbija je lani imala oko 6 i pol milijuna noćenja (Hrvatska 57 milijuna), odnosno 7 posto manje u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Turističke organizacije Srbije. Od toga oko 5 milijuna otpada ma domaće turiste, a manji dio na strance kod kojih je ipak zabilježen rast. Sveukupno su lani imali oko 2 milijuna turista (Hrvatska 11 milijuna). Zanimljivo je istaknuti kako najviše stranih noćenja i dalje otpada na državljane BiH te Crne Gore dok su na trećem mjestu Slovenci. I to s rastom od čak 20 posto. Hrvatska su noćenja u porastu za 15 posto (74 tisuće u 2009 godini).