Najlošiji odnos prema Romima i Albancima

Dok distanca prema Srbima opada, te je bila izraženija tijekom devedesetih godina zbog rata, prema Romima i Albancima ona je konstanta i ove manjine u Hrvatskoj su uvijek na samome vrhu po negativnom odnosu, navela je prof. Jadranka Čačić Kumpes

U Gradskoj knjižnici Zadar u četvrtak je u okviru ciklusa Javna sociologija prof. dr. sc. Jadranka Čačić Kumpes, izvanredna profesorica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru održala predavanje pod nazivom “Odnos prema kulturnoj različitosti u Hrvatskoj.” Izlaganje dr. Čačić Kumpes temeljeno je na istraživanju provedenome 2009. godine od strane Instituta za migracije i narodnosti kojim se na reprezentativnom uzorku ispitivao odnos većine prema manjini.
Dr. Čačić Kumpes u uvodnom je dijelu objasnila na koji način i kroz koje elemente je ispitivanje provedeno, te je navela kako sve češće pojam kulturna različitost zamjenjuje pojmove poput multikulturalizma i interkulturalizma odnosno kulturnih politika usmjerenih prema priznavanju kulturnih različitosti, poštivanju i potvrđivanju te različitosti.
– Kulture nisu statične i nepromjenjive, a kultura je sve više počela biti pojam oko kojega se tumači današnji svijet, kazala je dr. Čačić Kumpes, ističući kako je naglasak predavanja na etničkoj različitosti koja ljude u Hrvatskoj sve više zaokuplja, te se manjinsko-većinski odnosi stalno propituju. U tom kontekstu spomenuti su referendum o braku i referendum o ćirilici.
– Na temelju rezultata empirijskog istraživanja provedenoga na reprezentativnom uzorku punoljetnih hrvatskih građana pokazuje se da u hrvatskom društvu u velikoj mjeri postoji opterećenost etničkim predrasudama i ksenofobnim stavovima. Međutim, odgovori ispitanika na pitanja o manjinskim pravima i o važnosti zaštite tih prava upućuju donekle i na otvorenost prema prihvaćanju kulturne i etničke različitosti, kazala je dr. Čačić Kumpes, istaknuvši da se dobivene rezultate povezuje sa složenošću društvenopovijesnih prilika i diferenciranošću populacije s obzirom na neka socidemografska obilježja, izraženu religijsku samoidentifikaciju i političku orijentaciju, izražene vrijednosne orijentacije te poimanje nacionalnoga identiteta.
– Može se reći da su neke predrasude i negativni stavovi prema određenim manjinama u Hrvatskoj uvjetovani recentnim događajima, što pokazuje primjer iz 2009. godine kada je istraživanje provođeno i kada su Slovenci bili pri vrhu onih manjina koje su percipirane negativno s obzirom da je tada Slovenija blokirala Hrvatskoj pretpristupne pregovore, pa je ta činjenica stvorila otpor prema toj manjini. S druge strane, neki su negativni stavovi kod jednog dijela građana konstantni, a najizraženiji su prema Romima i Albancima. Dok distanca, primjerice, prema Srbima opada, te je bila izraženija u istraživanjima devedesetih godina zbog rata, prema Romima i Albancima ona je konstanta i oni su uvijek na samome vrhu po negativnom odnosu, navela je prof. Jadranka Čačić Kumpes, dodajući da istraživanja pokazuju kako svi ispitanici, bez obzira na nacionalnost, za najbliži odnos biraju pripadnika vlastite skupine.
– Iako se odnos prema manjinama mijenja nabolje, i dalje postoje društvene skupine u kojima je otpor još uvijek velik. Riječ je uglavnom o zatvorenim skupinama, desno orijentiranim ispitanicima ili osobama kod kojih je vjera dominantna kategorija. To se uklapa i u istraživanja u svijetu, rekla je još predavačica Kumpes, naglasivši da se na četvrtom mjestu po negativnom odnosu nalaze strani radnici iako njih, što je zanimljivo, za sada još uvijek nema u Hrvatskoj u nekom većem broju.