Stabla znače život, a u Zadru ih je sve manje

Slika korisnika admin
Autor: 
stabla
Ivan JAMIČIĆ
Zadar je jedan od pošumljenijih gradova u Hrvatskoj, no sječa stabala u centru grada gura ga prema dnu ljestvice

U našoj maloj zajednici, oku lako vidljivim promjenama klime i sve češćim negodovanjima građana o pretjeranoj sječi zelenog fonda postoji bojazan kreiranja grada u betonsku i asfaltnu pustoš. Kritika građana upućena nadležnim institucijama o pretjeranoj betonizaciji, kamenizaciji i asfaltizaciji uvelike je opravdana. Postoji i veliki problem izostanka komunikacije između nadležnih institucija i građana. U periodu kada se svijet okreće održivom razvoju, ozeljenjavanju, pošumljavanju, obnovljivim izvorima energije, poticanju biciklističkog i pješačkog prometa, mi se kao zajednica spotičemo i stagniramo. Građevinski lobi ruši, siječe i gazi, u negativnostima prednjači a izostankom kritike gradskih vlasti te kontrolom postupaka građevinskog lobija stvara se negativno okružje u kojem se može naslutiti da Grad Zadar pogoduje interesima istog.

U razgovoru s diplomiranim inženjerom vrtlarstva i oblikovanja pejzaža, gospodinom Goranom Vitanovićem razgovarali smo u prostorijama firme za koju radi. Tijekom članka nećemo spominjati ime firme kako je ne bi reklamirali.

Goran Vitanović gostovao je kao nezavisni stručnjak ovog tjedna na tribini u organizaciji Eko - Zadra "Pretjerana sječa stabala u Zadru". Povod organiziranja tribine bio je veliki broj poziva građana upućenih na Zeleni telefon, vezanih uz zelenilo grada. Trenutačno postoji velika negativna javna kritika zbog sječe stabala u ulici Stjepana Radića. Nakon TIZ -a i Vruljice stigao je na red i jedan od najljepših i najfunkcionalnijih, kada je hlad u pitanju, drvoreda u gradu.

Najčešća primjedba građana je na izostanak komunikacije između nadležnih subjekata odgovornih za pokretanje i vršenje akcije sječe stabala i sugrađana.

Nadležne institucije za održavanje zelenila u gradu nisu se dosjetile da projekt poprate javnom prezentacijom i kvalitetnim objašnjenjem. Poznato je da su građani već poprilično nervozni jer radovi na uređenju zelenih gradskih zona najčešće počinju bez ikakve obavijesti, ili su obavijesti nejasne i stručno upitne. Prezentacije ovakvih akcija trebaju se događati bez pritiska medija i organizacija civilnog društva. Cilj moderne demokracije je razvijanje kvalitetnog civilnog društva i transparentno vođenje javnih resursa i javnog interesa. Struka urbanističkog, prostornog i hortikulturnog uređenja kaže da bi svaka stablo koje se nalazi na područuju grada te je na zemljištu u vlasništvu grada trebalo biti popisano i kategorizirano, svako stablo treba uvesti u posebnu evidenciju te uz priloženu fotografiju numerirati, opisati i kategorizirati. S time želim reći da se treba voditi stručna briga, evidencija, plan i skrb za ama baš svako stablo. To su pravila i zahtjevi europskih krajobraznih uređenja. Zato se ne smijemo olako, površno i sebično odnositi prema tim krasnim bićima - našim gradskim stablima.

Asfaltna i betonska pustoš

Mnogi su gradovi danas tužna slika. Nezaposlenost, siromaštvo, beskućništvo, zagađenost, dosada, porast kriminala i zloporaba droga i alkohola samo su neke od tužnih stvari. Poznato je da se diljem svijeta javljaju inicijative o tradicionalnim, ali i o kreativnim promjenama koje jedan grad može učiniti da postane zeleniji, socijalno osviješteniji i sigurniji. Kakav je suživot u gradu Zadru kad je ekologija u pitanju?

Ekologija je nauka o povezanosti i zajedništvu svih organizama. Ukoliko želimo zdrav život u gradu, dajmo povezanost i osjetimo povezanost sa stablima. Nema suživota bez povezanosti sa biljakama. Smatram da su posljedice orezivanja i prekomjerne sječe štetne za sve građane. Zelenilo stabala ističe ljepotu naših ulica i građevina (naravno ako se redovito i stručno vrši oblikovanje krošnji), apsorbira ugljični dioksid i ostale nepovoljne plinove i tako čisti zrak u gradu. Nestaju i krošnje koje stvaraju hlad i zaklon te ljeti sprječavaju zagrijavanje asfalta i olakšavaju pješačenje. Uz to, nestaju i staništa ptica koje sve rjeđe možemo čuti u naseljima. Bojim se da će Zadar, ako se nastavi s ovakvim radovima, postati prava asfaltna i betonska pustoš.

O zelenom gradskom bogatstvu se ne vodi računa na primjereni način. Svi ljudi, svi žitelji grada, trebaju biti svjesni vrijednosti stabala, ali i ovisnosti o biljnom zelenilu, te spriječiti devastaciju prostora. Kakav prostor stvaramo i održavamo prije ili poslije odrazit će nam se na punoću kvalitete življenja i na naše psihofizičko zdravlje. Potrebe za prirodom i zelenilom u neposrednoj blizini mjesta boravka su neophodne za normalne životne aktivnosti čovjeka, i to je znanstvena biološka i urbanistička činjenica! Ova problematika i tema nam daje i bolji mogući eko doprinos izgradnji boljeg turističkog okruženja grada jer čuvanjem i kvalitetnom njegom zelenila čuvamo i razvijamo turistički kapacitet grada. Ova tema otvara pitanja potrebnih servisa za kvalitetno upravljanje gradskim prostorom, jer na ovakav način, bez promjena, ne može se dalje upravljati i voditi njega biljnog i urbanog prostora u našem gradu. Znamo li i umijemo li se kao grad držati oplemenjivanja i ovladavanja prostorom, kao javnom zelenom površinom na principu maksimalnog iskorištavanja već postojećeg zelenila ili još više na principima samoodrživosti? Po mom uvidu još nismo dorasli tome! Kao grad još ne zadovoljavamo četiri osnovne funkcije u planiranju i podizanju zelenih površina u navedenoj ulici (a još takvih primjer lako bi mogao naći na nekim drugim lokacijama): sanitarno-higijenska, dekorativno-estetska, kulturno-prosvjetna i kompozicijsko regulacijska.

U ulici koja je u posljednje vrijeme izazvala najviše polemika, onoj Stjepana Radića, raste crnika koja pruža dobar hlad. Koliko je potrebno da takav drvored naraste i koje su njegove prednosti?

Crnika (lat. Quercus ilex) je stablo koje ima važnost jer je autohtono mediteransko, dobro podnosi sušu i gradske uvjete, nema velike zahtjeve prema tlu, daje veliku hladovinu zbog guste krošnje i zeleno je tijekom cijele godine. Spada u plemenita stabla - uostalom, to je vrsta hrasta, a svaki hrast smatra se kvalitetnijom vrstom drveta. Stabla crnike iz sjemena dožive do 1000 godina. Zbog posječenih stabala promijenit će se mikroklima u spomenutoj ulici. Lako je srušiti stabla, ali čekati da ona izrastu i pokažu svu svoju ljepotu i estetsku raskoš i daju nam toliko korisnih funkcija, je ipak je nešto sasvim drugo jer - crnika sporo raste. Očuvanje gole egzistencije crnike u navedenoj ulici svakako bi poboljšalo navedene korisne funkcije zelenila. Trebamo svi kao zajednica ublažiti posljedice negativnog djelovanja toksičnih plinova prouzrokovanih izrazito gustim prometom na području navedene ulice, te smanjiti ili zaustaviti daljnje devastacije prostora što se ogleda u: smanjenju nivoa buke, nestajanju prirodnije strukture i sastava zemljišta, nestajanju povoljne mikro-klime, nezadržavanju prašine ili dima, ometanju pravilne areacije i isparavanja, nepozitivnom djelovanju na psihičko stanje čovjeka, nepoticanju kulturno-prosvjetnih aktivnosti - blizina prostora gradske knjižnice koji se uklapa sa zelenilom crnike u estetski lijep hortikulturno uređenom prostor.

Građevinski lobi ispred svega

Imamo li kao grad snažno opredjeljenje za kapitalno ulaganje u okoliš i uređenje lokaliteta u skladu sa zakonom i interesima građana? Kakvi su primjeri u EU? Znam da je uobičajna praksa da u kreiranju javnog prostora sudjeluju svi, i mladi i stari. U Bruxsellesu sam sudjelovala u akciji koju je njihov mjesni odbor organizirao na trgu koji se trebao uređivati. Sugrađani su crtali kakav trg žele. Bilo je zaista zanimljivih radova - puno zelenila, klupa, hlada, mali amfiteatar, dio za skejtere...

Na osnovi broja kritika preko Zelenog telefona Eko - Zadra u vezi ove teme, ali i sličnih, odgovor je svakako - ne, ne dovoljno! Zaštita okoliša jedno je od najvažnijih poglavlja u pregovorima s EU-om. Intencija naših ministarstava je da se jedinice lokalne samouprave ojačaju na tom pitanju, te da se surađuje i prave mostovi između civilnog društva preko punog partnerstva u suradnji sa zajednicom, a naročito sa školskim, vladinim i nevladinim institucijama (učenici, studenti, eko-volonteri, "obični građani"...).

Nadalje, bilo bi pozitivno, korisno i kreativno da se o budućim sječama stabala u navedenoj gradskoj ulici realizira dobra javna i transparentna suradnja sa vladinim i nevladinim sektorom, lokalnim stanovništvom, edukacijskim institucijama, običnim žiteljima našeg grada. Potrebno je stvoriti demokratsko i komunikacijski otvoreno, pozitivno ozračje, a time i isto takvo društvo. Trebamo se naučiti dogovarati i razgovarati jer o javnim temama ili interesima trebaju svi elementi zajednice ili društva dati svoje mišljenje. Javna ili državna uprava grada treba znati slušati svoje građane i pokazati suradnju i kooperativnost prema građanima koji također imaju i svoje mišljenje o navedenom problemu. Ovakve javne tribine mogu biti uvjetovane ili usmjerene razvojem partnerstva, radi osiguranja potrebnih materijalnih i tehničkih uvjeta za što kraći period realizacije kvalitetnog rješenja trenutno gorućeg eko-problema, te daljnjim kontinuiranim informiranjem i suradnjom sa lokalnom zajednicom.

"A što više imaju sići?"

Razlog sječe drvoreda u ulici Stjepana Radića je loša rasvjeta. Kako su nam iz Grada Zadra rekli, svjetlo uličnih lampi ne prodire kroz krošnje te je u toj ulici mrak. Je li sječa stabala jedino rješenje ili je ipak riječ o lijenosti i neinovativnosti Gradskih vlasti?

Ulična rasvjeta koja se trenutno koristi u ulici Stjepana Radića i koja ne može zbog guste i raširene krošnje tamošnjih crnika dovoljno dobro osvijetliti ulicu može se postaviti i odozdo (umjesto odozgo) ili sa strane kako bi se postiglo dobro osvjetljenje. Uostalom da su se stručno i plansko izvršavale mjere rezanja i oblikovanja krošnje crnika problem osvjetljenja bio bi riješen i još se na taj način može riješiti. Najgora solucija je da se stabla odrežu i tako unište. Svakako preporućujem oblikovanje i podrezivanja djelova krošnji crnika kako bi se riješio problem osvjetljnjenja koji se od gradske vlasti prezentira kao uzrok sječe stabala u navedenoj ulici.

Na televiziji sam gledala da Španjolci prodaju svoje prekrasne, 1000 godina stare masline. Vlasnici ih vade iz zemlje da bi na istom mjestu posadili nove mlade masline koje im daju više ploda. Postoje posebni strojevi koji ih vade iz zemlje zajedno s korijenom te se one nakon toga presađuju.

Preporučujem nabavku stroja za presađivanje stabala. Takva dobra iskustva poznajem preko tvrtke Horting Sisak d.o.o., ono su se bavili time uspješno. Takav stroj bi grad mogao dalje koristiti u problematici nekih drugih ulica ili područja unutar gradskog prostora. Grad Zadar preko Nasada d.o.o. može spomenuti stroj koristi i u uređivanju i iskorištavanju resursa na području budućeg rekreativnog centra na području Musapstana ili bilo kojeg drugog istog ili sličnog projekta.

Na tribini bitna informacija dobivena od predstavnica Grada Zadra i Nasadi d.o.o. je mogućnost da građani mogu zatražiti sadnice stabala za svoja dvorišta. Prazna ili zapuštena područja mogu se tako pretvoriti u resurse zajednice, stvarajući parkove i javne zelene površine gdje se ljudi mogu susretati i opustiti.

Izbjegnimo pustoš betona i asfalata! Drvo predstavlja najtrajniji element vrta. Svojim masivnim izgledom ono čini jedinstveni detalj svake zelene površine. Drveće je vrlo važna komponenta našeg eko sustava. Ima vrlo važnu ulogu u stvaranju kisika i reduciranju ugljičnog dioksida, u vrelim ljetnim danima ono nam pruža ugodan ambijent snižavajući temperature zraka 5°C, čak i više! Kod planiranja vrtova, i uopće zelenih površina, osnovu dizajna čini drveće, jer ono svojim životnim vijekom nadmašuje ostale biljne vrste, te je zato vrlo važan pravilan odabir. A crnika je kvaliteno stablo za ukrašavanje gradskih prostora. Drveće crnike, s velikom lisnom površinom, osim toga što u vrijeme ljetnih sunčanih dana pravi prirodnu sjenu i ugodno mjesto za sjedenje, ono svojom lisnom masom zadržava prašinu i druge nečistoće. Uloga drveća je i u apsorbiranju buke, te se često prave veći nasadi drveća bjelogorice i crnogorice oko velikih prometnica ili nekih tvornica, i time se izoliraju ta područja od naseljenih prostora. Svakako, u funkciji drveća je i zaštita od vjetra. Drveće pored svih ovih korisnih funkcija ispunjava i dekorativno-estetsku funkciju, ona nas opuštaju svojom bojom, mirisom i oblicima. Stabla nas smiruju ona smanjuju stres suvremenog urbanog čovjeka. Drveće kao najvažniji strukturni element zelenih površina svojom formom, teksturom i koloritom ima opredjeljujući značaj u formiranju zelenih površina. Vrijednost drveća se povećava njegovim rastom, te se zato u gradskim uslovima najčešće daje prednost dugovječnim vrstama. Pri odabiru drveća potrebno je znati koju funkciju to stablo treba da zadovoljava. Ako tražimo stablo koje će u narednim godinama da nam služi kao zaklon od sunca te da nam da pravi ambijent za odmor a s druge strane da je fleksibilno na razvoj (gradnju i nadogradnju raznih urbanih građevinskih elemenata) novih ili budućih kompozicija gradskog prostora, svakako je potrebno birati drveće, s velikom lisnom masom i sklonom oblikovanju, a to je crnika. Kad nam je potreban zaklon od nepoželjnih pogleda - vreva gradske gužve ljudi i automobila, prisutnost mnogobrojnih balkona, ulaza i prolaza, onda je zimzeleno bilje pravi odabir, jer i tokom zime zadovoljava svoju funkciju.

 POZITIVAN PRIMJER - ZELENI KROVOVI

Posljednjih desetljeća arhitekti, građevinari i urbanisti diljem planeta počeli su se vraćati zelenim krovovima, ali ne samo zbog ljepote, nego i zbog praktičnosti i sposobnosti ublažavanja ekstremnih vremenskih uvjeta. Nijemci su još 1960. godine uz pomoć vlade počeli razvijati moderne, zelene krovove te su uzor u tehničkoj regulativi i napretku. Osvrtom na tržište zelenih krovova u Hrvatskoj, u Europi i svijetu, vidljivo je da se unatoč nepostojećoj potpori kroz građevinske propise, subvencije državnih ili lokalnih jedinica uprave, i kod nas bilježi porast interesa i gradnje zelenih krovova (u domeni privatne gradnje, ali i u većim urbanim zahvatima, izgradnji podzemnih garaža, turističkih kompleksa i slično). Razmislite o milijunima hektara neprirodnih krovova širom svijeta. A sada zamislite da se taj ogromni ljudski trag vrati natrag prirodi tako da se stvore prekrasni zeleni prostori na mjestu gdje su asfalt i šljunak.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno