Lani je Ukrajinu posjetilo 25 milijuna stranih turista

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Velimir BRKIĆ
Ekipa Turistihotela u samostanskom kompleksu Lavra, Unescovoj svjetskoj baštini

Ukrajina je država sa 48 milijuna stanovnika, rasprostire se na 603.700 kilometara četvornih i jedna je od najvećih i najmnogoljudnijih europskih zemalja. Izvan Ukrajine živi i preko 16 milijuna etničkih Ukrajinaca ili čak do 20 milijuna osoba koje imaju ukrajinsko podrijetlo. Po državnom uređenju Ukrajina je republika, a zakonodavnu vlast obnaša Verhovna Rada - ukrajinski parlament sa 450 zastupničkih mjesta.

Ukrajinski standard je niži od hrvatskog, prosječna plaća u Ukrajini je 400 dolara. Ljudi žive teško, primjerice prosječna plaća u obrazovanju iznosi oko 1500 grivnja, a zdravstvene zaštite oko 1.400 grivnja. Prema podacima HNB-a tečaj ukrajinske grivnje prema HRK iznosio je 1,5 grivnja za 1 kunu, odnosno oko 0,70 kuna za jednu grivnju (70 kuna=100 grivnja).

Značajan dio njenog teritorija u 24 oblasti, jednoj autonomnoj republici i dva grada je plodno poljoprivredno zemljište radi kojeg je Ukrajinu svojevremeno krasio epitet "žitnica Europe". Međutim, poljoprivredni sektor je u vrijeme sovjetske vlasti bio na određeni način podređen industrijskom i nisu u dovoljnoj mjeri praćena suvremena znanstvena i tehnička dostignuća u sferi poljoprivredne proizvodnje.

Trojezična zemlja

Ukrajinu, zemlju u kojoj se govore čak tri jezika, ukrajinski, ruski i sudžuk (mješavina ta dva), smatra zemljom punom kontradiktornosti, gdje se miješaju postkomunizam i želja za samostalnošću.

Ukrajina žudi za užim sigurnosnim vezama sa Zapadom. U tom je cilju bila najbliže poslije Narančaste revolucije 2004. No, što se više približavala tom cilju, horizont je bio sve udaljeniji i, čini se, nedostižan. Istovremeno, pravoslavni vjernici podijeljeni su napola. Jedni su lojalni Ruskoj pravoslavnoj crkvi, a paralelno s tim ne podržavaju ulazak Ukrajine u NATO savez i Europsku uniju, dok oni drugi, proeuropski, podržavaju Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.

Zbog nedostatka energenata nafte i plina, vjerovali ili ne, preko 85 posto potrebnih količina se uvozi. Iako je Ukrajina energetski gotovo u potpunosti ovisna o Rusiji, danas predstavlja jedno od najdinamičnijih gospodarskih tržišta na svijetu.

Ukrajina danas vidi Hrvatsku kao vodeću zemlju jugoistočne Europe, buduću 28 članicu Europske unije, lidera regije u gospodarskom razvoju i procesima europske integracije, te jamstvo stabilnosti i sigurnosti za susjedne zemlje. U prilog tomu rječito govori kako je zagrebački Dalekovod u konkurenciji sa šest uglednih međunarodnih kompanija početkom godine dobio novi posao u Ukrajini vrijedan 71 milijun eura.

Uspostavljeni kontakti između Zadarske županije i Hersonske oblasti

Postoji prilično mnogo veza i podudarnosti u povijesti, jeziku te kulturi naših dviju država. Poznata je činjenica da su se slavenska plemena Bijelih Hrvata doselila na prostore suvremene Hrvatske krajem 6., početkom 7. stoljeća s područja zapadne Ukrajine. No, ima mnogo zanimljivih detalja koji su nešto manje poznati. Na primjer, jezične podudarnosti: naziv hrvatskog grada Šibenika u prijevodu na Ukrajinski znači "vragolasti dečko". U stalnom postavu Nacionalnog muzeja u Lavovu, koji je među najvećim ukrajinskim muzejima, biserom kolekcije smatra se ženski portret "Dalmatinka".

Putovi razvoja Ukrajine i Hrvatske po mnogo čemu su slični. Slijedimo europski trend suštinske decentralizacije i jačanja regionalne suradnje. Tijekom 2010. bio je obavljen golemi posao u uspostavljanju suradnje između ukrajinskih i hrvatskih lokalnih izvršnih vlasti i lokalne samouprave.

Uspostavljeni su bliski kontakti između Zadarske županije i Hersonske oblasti koja se nalazi se u južnoj Ukrajini uz Crno more te grada Paga i Mukacheva, grada smještenog u dolini Latorica rijeke u Zakarpattia oblasti, u jugozapadnoj Ukrajini.

Župan Stipe Zrilić je za vrijeme boravka u Kijevu proteklog tjedna na XVII. Međunarodnom turističkom sajmu "UITT 2011" (Ukraine travel and tourism 2011), zajedno sa svojim suradnicima, županijskim pročelnicima Milenom Ikić, Jerolimom Urodom i Ivanom Šimunićem te Darkom Frletom sa Sveučilišta u Zadru i Denisom Ikićem iz HGK Županijske komore Zadar bio u posjeti kijevskom Nacionalnom sveučilištu za trgovinu i ugostiteljstvo. Pored rektora Anatolya Mazarakia i njegove zamjenice Lily Borisivna Kulikova nazočili su i predstavnici Hersonske oblasti koje je predvodio zamjenik župana Andriy Yatsenko. Predložena je suradnja na području razmjene studenata pomorstva između dvije regije, dok je suradnja sa ukrajinskim obrazovnim institucijama i Sveučilištem moguća na području studija jezika i pomorskih studijskih programa.

Ljudi gostoljubivi i srdačni

Ukrajina i Hrvatska dijele zajedničku viziju o budućnosti ujedinjene Europe. Kontakti na visokom nivou uspostavljeni su i između Zagrebačke županije i Kijevske oblasti, Varaždinske županije i Černivecke oblasti, Brodsko-posavske županije i Hmeljnycke oblasti te Zakarpatske oblasti i Vukovarsko-srijemske županije, hrvatskog grada Lipika i ukrajinskog Drogobyča. Ukrajinci su posebno ponosni na Katedru za ukrajinski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Važan most za povezivanje Ukrajine i Hrvatske je ukrajinska manjina u Hrvatskoj, dok je za Zadarsku županiju značajan ukrajinski konzulat u Zadru, čiji je počasni konzul Nikola Malić.

Razvoju ne samo turističkih, nego i poslovnih, kulturnih i obrazovnih kontakata doprinosi i postojeći bezvizni režim između Ukrajine i Hrvatske. Vlada RH tijekom zadnjih dviju godina ukidala je vizni režim za državljane Ukrajine za vrijeme turističke sezone u trajanju šest, sedam mjeseci te je Hrvatska zabilježila znatan porast broja turista iz Ukrajine.

Ukrajinska kuhinja je vrlo ukusna, dok su vrlo niske cijena votke (litra četiri, pet eura) i cigareta (šteka Marlbora 83 kune). U kijevskim restoranima, barovima i hotelima rade uglavnom mladi ljudi do najviše 30 godina koji znaju engleski jezik. Ljudi su zatvoreni, još uvijek nespremni prihvatiti globalizaciju i otvorenost, ali s druge strane vrlo gostoljubivi i srdačni.

Stranca u Kijevu iznenadi činjenica da na svim namirnicama piše "bez GMO", čak i na vodi koja je tražena jer ona iz slavine strancima i nije preporučena za piće. Šokira činjenica da su posvuda zaštitari, naročito u muzejima, crkvama i samostanima, pa tako u trgovinama ima više zaštitara nego kupaca, što ponekad zaista iritira.

A kada pomislimo na seks turizam, na pamet nam najčešće padnu azijske države. U Europi je poznata amsterdamska Crvena ulica. Ali ni u Amsterdamu, Parizu ili bilo kojem drugom europskom gradu ne možemo govoriti o tako masovnom i ciljano usmjerenom turizmu, kao što je to slučaj s Ukrajinom koja ima, neslužbeno oko 15.000 prostitutki. Od toga se njih preko 5.000 nalazi u glavnom gradu Kijevu.

Najčešći razlog je siromaštvo stanovništva, pa ne čudi što je Ukrajina po tome vodeća u cijeloj Europi. Pa još prije 25,30 godina bi vam se, svjedoci smo, usprkos komunističkoj diktaturi i na kijevskim ulicama žene nudile za traperice, košulju, najlon čarape, šuškavac, pa čak i za žvakaće ili tek vegetu. Danas su ipak interesantniji dolari kojima Ukrajinci, odnosno Ukrajinke najviše vjeruju.

Lani je Ukrajinu posjetilo 25 milijuna stranih turista. Najviše ih dolazi iz Zapadne Europe, Amerike, Kanade, ali stižu i iz Japana. Jasno je da u Ukrajinu stranci dolaze zbog raznih razloga. Za mnoge je, nažalost, nezamislivo doći u Ukrajinu i ne spavati s ovdašnjim prostitutkama.

Cvjeta i seks turizam

Ukrajina nije Tajland, ali brzo napreduje. Osim domaće prostitucije Ukrajina je, sve od raspada Sovjetskog Saveza, velika izvoznica žena u svjetsku porno industriju. Od 1991. godine je njih čak pola milijuna odvedeno u inozemstvo, u spolno ropstvo. Inače u Ukrajini 'Opens internal link in current window prostitucija' nije legalna, a po njihovim zakonima kaznu plaćaju samo prostitutke, dok je njihove mušterije ne plaćaju. Međutim, država zapravo prostituciji pruža tihu podršku jer im, posredno preko turizma, donosi preveliku dobit da bi je se odrekli. Policija čak i ne progoni prostitutke.

Seks turizam u Kijevu cvjeta jer mlade i zanosne ukrajinske djevojke pokušavaju brzo i lako zaraditi novac. Zbog želje za boljim životom mnogo mladih Ukrajinki otpluta u vode prostitucije. Među njima mnogo ih je iz provincije, iz siromašnijih dijelova zemlje. Nadaju da će se u tim kontaktima sa strancima netko zaljubiti u njih i poslije ih oženiti. Želi li se doznati pravi razlog takva ponašanja djevojaka, mora se analizirati životni standard u zemlji. Brojni stranci željni avantura dolaze radi zabave, a domaće ih djevojke pokušavaju "upecati" da bi pobjegle iz provincije.

Dobrodržeće Kijevljanke, Liza i Miša koje sam upoznao proteklog tjedna u srcu Kijeva, na kavi i votki u jednom od brojnih barova u najvažnijoj ulici Hreščatik, misle da seks turizam bogati prostitutke, ali moralno siromaši zemlju. Liza i Miša se nadaju da će nakon poboljšanja ekonomske situacije u Ukrajini Kijev ustupiti mjesto seksopola nekoj drugoj, siromašnijoj europskoj zemlji.

Zbog želje za boljim životom mnogo mladih Ukrajinki otpluta u vode prostitucije. Atraktivna 26-godišnja blondinka Kseniya koju sam upoznao u restoranu, karaoke klubu znakovita imena Mafia kod Trga neovisnosti, ne smatra se prostitutkom, ali priznaje da se sa strancima druži zbog novca. Sve subote i nedjelje provodi po noćnim klubovima. Za jedno "poznanstvo" zaradi i do 300 dolara.

Mnoge od tih djevojaka izvještile su se i imaju svoju priču o teškom financijskom položaju. One koje igraju na sentimentalnost klijenata mogu ispričati kako im majka boluje od raka, zbog čega joj treba novac za liječenje!?

Znamenita kijevska zdanja

Kijev, Kyiv ili Kiev, glavni je i najveći grad Ukrajine smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Kao glavni grad, administrativno je zasebna jedinica, koja je ujedno i središte Kijevske oblasti. Predstavlja prestižno industrijsko, trgovačko i kulturno ukrajinsko i europsko središte sa sveučilištem, znanstvenim akademijama, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i kazalištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza, koja uključuje i metro sustav.

Kijev i nakon raspada SSSR-a predstavlja vrlo važno povijesno i kulturno središte svih Istočnih Slavena. Poznata je uzrečica: 'Kijev je majka svih staroruskih gradova'.

Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Najpoznatije drvo u Kijevu je kesten.

Za ljubitelje vojne industrije i naoružanja, ovdje je golemi kompleks Muzeja Drugog svjetskog rata sa spomenikom Majci Domovini koji sa ukupno 104 metra visine dominira Kijevom. Atrakcija je i hidropark smješten na otočiću usred Dnjepra.

Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko pravoslavnih hramova, a posebno crkveni kompleks Kijevo-pečerska lavra, samostan u spiljama.

Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen Bogdanu Hmeljnickom i spomenik Volodimiru Velikom, koji je 988. godine primio kršćanstvo. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica Hreščatik, koja vodi prema Trgu neovisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani Ukrajine, dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra, kao što je bio slučaj za vrijeme Narančaste revolucije.

Svatko tko prošeta kijevskim Andrijevskim uzvizom, posjeti crkvu Sv. Sofije i Sv. Mihajla arhanđela, vidi Zlatna vrata, prošeta Trgom nezavisnosti, šetnicom Hrešatik, posjeti hidropark smješten na otočiću usred Dnjepra, Kijevskopečersku lavru, najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena pod Unescovom zaštitom, i cijeli taj potez od Lavre do centra i pritom vidi palaču Marijinsky, memorijalni kompleks s Muzejom II. svjetskog rata, planetarij, Dinamov stadion, spomenik princa Vladimira koji je Ruse preobratio na kršćanstvo, dva prekrasna parka, muzeje, dječje kazalište, nacionalnu operu, ... ne može Kijev doživjeti nikako drugačije nego pozitivno.

Svaki dan događa se mnoštvo toga, teško je sve pratiti, pa zaista nikada, nikada, nitko ne može reći da je Kijev dosadan grad. I ono što fascinira je... Kijev je multimilijunski grad i kad šećete parkovima, unatoč činjenici da su oko vas stotine ljudi, osjećate takav mir, kao da ste sami na svijetu.

A nakon večere za Kijevljane u restoranima sa poprilično skupim vinima preporučamo svojevrsno neobvezujuće opuštanje, odlazak u jedan od mnogobrojnih kijevskih noćnih klubova.

Votka, pivo i lijepe žene
U Kijevu smo se proteklog tjedna uživo uvjerili u četiri ukrajinske "znamenitosti": jeftino, votka, pivo i lijepe žene. Sve, ali baš sve žene imaju sređene nokte. Najčešće je to stiletto. Znate, oni dugački, u špic gelirani, u jarkim bojama. Ali i one koje nemaju gelirane nokte imaju uredne i manikirane nokte. Začuđujuće je koliko žene usprkos hladnoći nose "mini" minice, koliko su ovdje žene uvjerene u svoju ljepotu, s razlogom.

 

EURO 2012.

Od mnoštva športskih klubova u Kijevu zacijelo je najpoznatiji nogometni klub Dinamo Kijev, osvajač dva Kupa pobjednika kupova te brojnih sovjetskih i ukrajinskih trofeja. Osim Dinama, poznate su nogometne momčadi Arsenala i Obolona. Veliku popularnost uživaju i hokejaški klub Sokol Kijev te košarkaški klub BK Kiev. Kijev je jedan od gradova u kojem će se održavati Europsko prvenstvo u nogometu 2012., ovdje popularno zvano "EURO dvadeset dvanaest". Kijev je zbog EURA veliko gradilište jer zbog mnogočega svi radovi kasne godinu dana.

Nema gotovo nikog u trimilijunskom Kijevu koji ne zna za hrvatskog nogometnog reprezentativaca Ognjena Vukojevića koji je u njihovu Dinamu Kijev, vatrenog kapetana Darija Srnu koji je već osam godina u Šahtaru iz Donjecka i njegova suigrača Eduarda, ali i novaka, donedavnog Hajdukova nogometaša Ivana Strinića koji igra u Dnjepru iz Dnjepropetrovska.

 

Na deset novorođenčadi šest djevojčica
Prema legendi, mladić imena Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tijekom svoje dugotrajne povijesti Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Europe, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Štoviše, tijekom drugog svjetskog rata i poraća ubijen je ili nestao svaki treći Kijevljanin. A posljednjih desetljeća se na deset novorođene djece rađa preko šest djevojčica.

 

Turistička destinacija - Černobil
Usprkos visokoj kontaminiranosti do kraja godine Černobil, mjesto najveće nuklearne katastrofe novijeg vremena, najvjerojatnije će biti otvoren za turiste. Oni koji se odluče za ovaj izlet, moći će vidjeti cijelu nuklearku, pa i kobni reaktor broj 4 koji je zaliven u posebni sarkofag. Posjetit će i Pripjat, grad u kojem je nekada živjelo 50 tisuća stanovnika, a koji je sada grad duhova. Na kraju ture na kontrolnoj točki izmjerit će se i radioaktivnost njihova tijela.
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)