Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

NOVI PAKET POMOĆI Nema rezanja plaća u javnom sektoru, otpis tvrtkama kojima je zabranjen rad

01.04.2020. 10:03


Za razliku od predsjednika Zorana Milanovića, premijer Andrej Plenković još ne misli da bi zbog ozbiljnih posljedica epidemije na hrvatsko gospodarstvo trebalo smanjiti plaće u javnom sektoru. Na jučerašnjem sastanku čelnika parlamentarne većine razgovaralo se o novim ekonomskim mjerama, ali, doznajemo, o rezanju tih plaća nije bilo riječi, toga neće biti niti u paketu što će ga ovaj tjedan predstaviti Vlada. Iako će Vlada u gospodarstvo »uliti« milijarde kuna i značajno će zbog krize pasti prihodi proračuna, pa će se i minus u proračunu vratiti na rekordne razine, Vlada je očito odlučila da se ni u drugom paketu mjera neće posegnuti za rezanjem plaća u javnom sektoru i tako ugroziti potrošnju i kakvu takvu gospodarsku aktivnost.


Briga o likvidnosti
U ponedjeljak je i Institut za javne financije upozorio na to da bi čak i »drakonski« rezovi plaća u općoj državi imali relativno skromne učinke na državne financije, a da posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje mogu biti dugotrajne i velike. Uz to, sastanak koalicijskih partnera otkrio je i da je Vlada spremna na otpis doprinosa i poreza onima koji su zbog odluka Nacionalnog stožera morali prekinuti poslovanje, poput restorana, kafića, trgovina, osim trgovina prehrambenih proizvoda, a da će se o tome u kojoj će se mjeri razgovarati o otpisu ostalima čije je poslovanje ugroženo još razgovarati.
I prije samog sastanka predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kazao je da je neupitan otpis davanja onim gospodarskim subjektima kojima je zabranjen rad zbog pandemije koronavirusa, a da još treba vidjeti kojim mjerama osigurati likvidnost onima koji rade s 10, 20 ili 30 posto radnih kapaciteta.
– Otpis davanja je neupitan onima kojima je zabranjen rad, ako ti je zabranjen rad ne možeš stvoriti ni minus. To je neupitno i mislim da će u tom smjeru ići mjere, rekao je Vrdoljak koji je dodao i da svaka zemlja mora pronaći model kako na što bolji način izaći iz krize. Ključno je koje će biti makroekonomske i financijske mjere nakon izlaska iz krize. Investicije u industriju su Hrvatska budućnost, poručio je Vrdoljak. On je i nakon sastanka na pitanje o otpisu duga rekao da se ide u tom pravcu.
Dodao je i da je ono što im je Vlada predstavila na sastanku dokaz da se brine o likvidnosti i trenutnoj situaciji i da se razmišlja o tome što je budućnost i što će se događati u gospodarstvu nakon što epidemija prođe.
– Ono što mi je bilo jako važno, Vlada nalazi modele financiranja svojih obveza prema zdravstvu, policiji, prema svima koji su ovisni o državnom proračunu izvan izvora realnog sektora i to je dobro, pojasnio je Vrdoljak.
Iako nije bio spreman govoriti o detaljima novog Vladinog paketa, ono što je nakon sastanka rekao Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, upućuje na to da je država u drugom krugu spremna na otpis duga onima koji zbog epidemije uopće nisu mogli raditi. Bačić je poručio da će se novim mjerama ići na dodatno olakšanje poslovanja poduzetnika i na očuvanje radnih mjesta, pa će se voditi računa i o likvidnost poduzetnika kojima je ova epidemija otežala poslovanje.


Mjesec po mjesec
Na pitanje znači li to da je Vlada spremna na otpis ili još stoji samo na odgodi, Bačić je odgovorio da se o tome vodila rasprava u Saboru i javnosti a da će nove mjere donijeti »značajno poboljšanje pozicija poduzetnika u odnosu na očuvanje radnih mjesta«. Po svemu sudeći, mjera otpisa ipak ne bi bila u startu određena kao i mjera odgode, odnosno ne bi se odmah odobravala na razdoblje od tri mjeseca, uz mogućnost dodatna tri mjeseca, nego bi se ona ovisno o situaciji odobravala mjesec za mjesec. Tako bi Vlada kontrolirala i to da je ne koriste i oni kojima nije namijenjena.
Vrdoljak je napomenuo i da se na sastanku razgovaralo i o tome što će Hrvatskoj biti važno, u što treba ulagati i što treba financirati, jer će brzina izlaska iz krize biti jedan od ključnih elementa kako će hrvatsko gospodarstvo izgledati za nekoliko godina.
Ministar financija Zdravko Marić upozorio je pak da se u odnosu na prvi set mjera još uvijek ne zna ključna varijabla, do kad će sve vezano za epidemiju koronavirusa trajati. Marić je još manje od Bačića bio spreman govoriti o detaljima mjera.
– Ideja je na tragu mjera koje smo do sada napravili, opet je fokus na osiguranju likvidnosti i očuvanju radnih mjesta, ponovio je Marić, koji nije želio komentirati prijedlog oporbe o moratoriju na plaćanje kredita od godinu dana, jer prijedlog nije vidio.




Slabija naplata PDV-a
Zanimalo je novinare i hoće li drugi paket mjera biti sažetiji, jer prvi je sadržavao 63 mjere, a Marić je odgovorio da nije važno koliko će novih mjera biti, nego da budu nadomjestak za postojeće, da uvažavaju određene komentare poduzetnika i drugih s kojima vlada komunicira.
Otkrio je ministar i da će gubitak države od slabije naplate PDV-a biti i veći od 1,5 milijardi kuna za mjesec i pol dana, što su procjene koje se ovih dana iznose u javnosti.
– Bilo bi sjajno kad bi pad bio samo toliko, rekao je ministar koji je najavio da će sve proračunske podatke otkriti kad se budu predstavljale i nove mjere. U ožujku, kaže on, neće biti nekih značajnih posljedica od epidemije koronavirusa, no očekivanja za travanj i svibanj su drukčija. Ministar je upozorio i na to da je i država sudionik u gospodarstvu, kroz potrošnju i plaće i da zato sve treba dobro izbalansirati i u sadašnjim okolnostima pronaći mjeru.
– Ne možemo zanemarivati jedan, na račun drugog sektora, a izbalansirani pristup je vrlo važan, kaže Marić koji upozorava da država sa značajnim padom prihoda mora pronaći načina da i u proračunu osigura likvidnost, a jedan od načina je i zaduženje.
Osim o gospodarskim mjerama, koalicijski partneri razgovarali su i o mogućnosti da se premijer, kao i prije donošenja prethodnog paketa mjera, sastane s predsjednicima svih zastupničkih klubova, dakle i oporbenih. Tada su opozicijske stranke imale niz prigovora na Vladine prijedloge, ali su ipak, u želji da se pokažu kao konstruktivne, podržale u Saboru sve te mjere.