Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Predstavljene povijesne kondure

01.04.2020. 15:13


U vrijeme kada su mjere protiv širenja koronavirusa zatvorile muzeje, Arheološki muzej Zadar na svojoj Facebook stranici predstavlja novi online popularno-znanstveni program pod nazivom »Nedjeljom iz Nina«.
Naime, kako stoji na spomenutoj stranici, tijekom 2020. godine, svake nedjelje na Facebook stranici objavljivat će članke u kojima će se moći više saznati o arheološkim nalazima iz Nina, predmetima iz fundusa odjela Muzeja ninskih starina, ali i o različitim temama iz (pra)povijesti koje će se promatrati kroz ninski arheološki materijal.
Donosimo objavu.
»Na ovaj način želimo vam u kratkim crticama predstaviti kulturnu baštinu o kojoj skrbi Muzej, iskoristiti priliku da dublje ili na drugačiji način istražimo teme iz prošlosti i kada se Muzej ponovo otvori, pozvati vas da nas posjetite na adresi Trg Kraljevac 8 u Ninu!
Za prvu temu odabrali smo kondure, hrvatske srednjovjekovne brodove.
Na ulazu u ninsku luku, 1966. i 1968. kustos tadašnje Područne zbirke u Ninu Zdenko Brusić na dnu mora pronašao je dva namjerno potopljena srednjovjekovna hrvatska broda. Nalazi su prepoznati kao izrazito vrijedni i ubrzo su započeta arheološka istraživanja u kojima su dijelovi brodova dokumentirani i izvađeni iz mora 1974. godine. Uslijedili su konzervatorski zahvati, rekonstrukcija i izlaganje u prostoru Područne zbirke Nin. Prema opisu sastava i veličine hrvatske vojske u djelu »O upravljanju Carstvom« (De administrando imperio) bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, brodovi su nazvani kondurama (Condura Croatica). Uzorci drveta analizirani su metodom određivanja starosti radioaktivnog izotopa ugljika 14C i datirani u 11. i 12. stoljeće. Oba broda očuvana su u dužini od oko 6,5 m i širini od oko 1,6 m. Izrađeni su najvećim dijelom od hrasta, a pojedini elementi od obične jele. Kondure su bile manja plovila na vesla s jednim ili dva jarbola za jedra. Na bočnim stranama trupa nalazile su se dvije grede koje su stabilizirale brod pri plovidbi i čuvali oplatu kada je brod bio izvučen na kopno. Konstrukcija i manje dimenzije brodova pogodni su za plovidbu uz jadransku obalu po uvalama, otocima i kanalima te su vjerojatno služili za manje ratne i trgovačke pothvate.
Jedinstveni srednjovjekovni hrvatski brodovi spadaju u najvrjednija dobra hrvatske kulturne baštine. Kada se Muzej ponovno otvori, moći ćete ih vidjeti uživo i o njima više saznati na odjelu Muzeja ninskih starina, Trg Kraljevac 8, Nin. U međuvremenu, pratite našu stranicu i ne propustite naučiti nešto novo i zanimljivo u sljedećem članku iz programa »Nedjeljom iz Nina« za sedam dana, objavljeno je na Facebook stranici Arheološkog muzeja Zadar.