Postojanje Zakona o otocima nije čarobni štapić kojim će se riješiti problemi otočana

Slika korisnika valentinam
Tonino Picula poručio s konferencije
Ono čega se mi u Hrvatskoj trebamo čuvati da ne bismo postali kolateralna žrtva jest upravo kohezijska politika koju Hrvatska još zapravo nije ni počela na pravi način koristiti, s obzirom na to da je najmlađa članica Unije. Trenutačna financijska omotnica koju je Hrvatska dobila čini je jednom od četiri ili pet zemalja koje su zapravo najviše dobile s obzirom na sredstva po glavi stanovnika, govori Picula
Andrina LUIĆ
Konferenciju o kohezijskoj politici u središtu EU organizirao je Tonino Picula

Unatoč velikim pritiscima da se budžet Europske unije znatno smanji, učinit ćemo sve kako bismo zadržali kohezijske fondove i posredno preoblikovali investicije prema otocima. Jedan je to od zaključaka konferencije o kohezijskoj politici prema otocima nakon 2020. godine koju je u središtu Europske unije u Bruxellesu organizirao eurozastupnik Tonino Picula, potpredsjednik Međuskupine za otoke.

Hoće li nova kohezijska politika, odnosno kohezijski fondovi za razdoblje od 2021. do 2027., otocima donijeti više novca, ovisi, smatra Picula, o dvjema stvarima: da se Europska unija doista opredijeli za kohezijsku politiku, koja je jedna od njezinih najvažnijih i najuspješnijih politika uopće, i da je sačuva u osnovi netaknutu.

Pritisak na kohezijsku politiku

- Ako je već ne može unaprijediti, jer kao što smo čuli na konferenciji – ukoliko želimo biti prepoznati izvana i biti jaki kao EU, moramo biti dobro povezani iznutra. Vrijeme je pokazalo da je kohezijska politika najvažniji instrument upravo u procesu da se Unija ojača iznutra. Ali unatoč svim uspjesima, kohezijska politika pod velikim je pritiskom. Ne samo odlaskom Velike Britanije, koja je bila neto uplatitelj u fondu Europske unije, nego se postavlja pitanje ima li kohezijska politika smisla onako kako je prakticirana do danas, treba li je možda zamijeniti nekim fondovima koji će izravnije upućivati novac tamo gdje je potreban. Dakle, kohezijska politika treba ostati jer je najprepoznatljivija politika EU, pogotovo za one građane koji zarađuju manje od 75 posto prosjeka EU. Europska komisija objavit će novi financijski plan početkom svibnja i tada ćemo dobiti odgovore na tri pitanja koja su u sjeni nove kohezijske politike: koliko, kome i kako će se novac dodjeljivati? , istaknuo je Picula te napomenuo da trenutačni način prikupljanja podataka o otocima nije najbolji te da BDP kao pokazatelj nije dovoljan jer se regionalne razlike u EU povećavaju, a otočne regije zaostaju ili čak ispadaju u usporedbi s kopnenim područjima.

Povjerenica Europske komisije za regionalni razvoj Corina Cretu, koja je također sudjelovala u radu konferencije, upozorila je da nam predstoji borba za kohezijsku politiku prema kojoj postoji otpor zemalja koje uplaćuju više u proračun EU.

Problemi s procedurom

- Svjesni razlika između otoka i kopna, kao i među samim otocima, trebamo učinkovitiji način alokacije sredstava koji će u obzir uzeti okoliš, zaposlenost, životni standard... Dobrom kohezijskom politikom svi dobivaju, a s manje ne možemo napraviti više!, ustvrdila je Cretu te također naglasila potrebu pojednostavljivanja procedura bez kreiranja novih izvora financiranja, ali i za snažnijom ulogom nacionalnih i regionalnih vlada u poticanju razvoja.

Komentirajući izrazito negativan stav nekih zemalja prema kohezijskoj politici, eurozastupnik Picula kazao je kako praktično od 2014. godine djeluje jedna gotovo pa službena koalicija zemalja članica EU koje bi htjele vrlo ozbiljno revidirati kohezijsku politiku, za koju drže da ne opravdava očekivanja jer se novac ne upućuje na pravilan i transparentan način tamo gdje bi mogao pomoći onima koji žive ispod prosječne razine nekih dijelova EU.

- To je moguće opovrgnuti argumentima jer je riječ o jednoj vrsti političke debate. Poznato je da unutar EU postoji sudar različitih koncepcija o tome kako bi Unija trebala izgledati sutra. Čini mi se da je u ovom trenutku riječ o čistom političkom suprotstavljanju i tendencijama koje smjeraju da se ne samo smanje sredstva za kohezijsku politiku. Prema konzervativnim predviđanjima, ta bi sredstva zbog Brexita i niza drugih okolnosti trebala biti između pet i 15 posto manja u odnosu na novac kojim kohezijski i drugi fondovi raspolažu. Riječ je o sudaru dviju, ako ne i više vizija kakva je to Unija u kojoj bismo trebali živjeti u budućnosti. Ono čega se mi u Hrvatskoj trebamo čuvati da ne bismo postali kolateralna žrtva jest upravo kohezijska politika koju Hrvatska još zapravo nije ni počela na pravi način koristiti, s obzirom na to da je najmlađa članica Unije. Trenutačna financijska omotnica koju je Hrvatska dobila čini je jednom od četiri ili pet zemalja koje su zapravo najviše dobile s obzirom na sredstva po glavi stanovnika. Nitko ne može reći da je Hrvatska zanemarena, da ona nije u startu dobila dovoljno novca potrebnog za unutarnji razvoj. Dapače! I ovdje sam se još jednom zahvalio povjerenici Corini Cretu na podršci za Pelješki most, da se napokon preseli iz pregovaračkih ureda na gradilište. Ali, ne može jedan Pelješki most prekriti slabo iskorištavanje sredstava tamo gdje bi ona dala jednako veliki efekt, kao što je realizacija tog projekta. A to su lokalne, male sredine koje upravo zahvaljujući novcu iz EU fondova mogu osjetno popraviti kvalitetu života. Na konferenciji smo čuli kako to dobro rade u Švedskoj, gdje na jednom otoku poput Gotlanda nema problema, a riječ je o zemljopisno zakinutoj sredini. Čuli smo i da se otoci ne mogu promatrati i tretirati kroz jedinstveni model jer je svaki specifičan na svoj način. Ni u Hrvatskoj svi otoci nisu isti, a primjer švedskoga Gotlanda možemo i mi, u suradnji s EU, primijeniti na našim otocima, smatra Picula te dodaje kako ne moramo uvijek biti kritični prema Hrvatskoj jer smo jedina europska članica koja uz Finsku ima Zakon o otocima. Ali samo postojanje Zakona o otocima nije čarobni štapić kojim će se riješiti problemi otočana, naglasio je.

Primjer švedskog otoka

- Naš je zakon upravo u fazi promjene i sada ćemo vidjeti u kolikoj je mjeri Vlada kao predlagatelj usvojila preporuke koje sadržava Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji s europskim otocima. Preporuka je 19, a tiču se ne samo transporta, kvalitete javnih servisa, školovanja, poticanja poduzetništva, zaštite endemske poljoprivrede, održivog turizma… Dakle, sve što je već uspješno primijenjeno na nizu europskih otoka treba primijeniti i na našim otocima, ustvrdio je.

Na konferenciji „Kako kohezijska politika nakon 2020. može pomoći izazovima otoka u EU“ sudjelovali su predstavnici Europskog parlamenta, Europskog ekonomskog i socijalnog odbora za otoke, predstavnici otoka iz Grčke, Malte, Portugala, Cipra, Švedske, Španjolske, Sardinije, Korzike, Europskog odbora regija za otoke i prvi put naše Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Broj potpisanih ugovora za EU novac značajno povećan

Predstavljajući hrvatske otoke i razvojne potencijale otočnih sredina u svjetlu nove kohezijske politike, pomoćnica ministrice za regionalni razvoj i fondove EU Tajana Huzak govorila je o specifičnostima i razlikama naših otoka te naglasila kako je jako bitno što je Hrvatska imala priliku prvi put se predstaviti na ovaj način i na ovoj razini. Napomenula je kako Hrvatska u posljednje vrijeme izrazito dobro koristi novac iz EU fondova te da je broj potpisanih ugovora prošle i ove godine značajno povećan.

- Osim što Vlada intenzivno surađuje s EU, ministrica Gabrijela Žalac prisutna je u svim dogovorima i planiranjima, tako da Hrvatska ima perspektivu. Naši otoci od toga mogu iskoristiti više i bolje, pogotovo u trenutku kad se u Hrvatskoj radi novi Zakon o otocima koji bi trebao anticipirati neke dosadašnje pozitivne mjere, ali i uključiti nove. Naravno, treba čuti otočane što je njima potrebno i koji su prioriteti jer svaki otok ima svoje potrebe. Od 50 naseljenih otoka, nažalost, 28 otoka nema jedinicu lokalne samouprave na svom području i to ih stavlja u lošiji položaj. Zaboravljeni su ili su lošije tretirani i oni zaostaju u razvoju. Novi Zakon o otocima uzima u obzir i takve probleme, radimo na otočnim razvojnim pokazateljima, u izradi su analize i studije što pojedinom otoku treba. Jer je, kako je nekoliko puta istaknuto na konferenciji, svaki otok specifičan. I tako mu se treba pristupiti, treba vidjeti koje su njegove mogućnosti i dometi njegove razvijenosti. Skup takvih pokazatelja reći će državi, Vladi i Europskoj uniji koliko novca i za koja tematska područja treba definirati. Za koje otoke treba pojedine mjere možda preformulirati, a možda i neke nove uvesti, pojasnila je Huzak te potvrdila kako je novi Zakon o otocima upravo poslan u proceduru te da bi do kraja godine trebao biti na snazi.

Izaslanstvo EK dolazi i na Pag

Deset dana nakon inauguracije Otočnog foruma, koji je 22. rujna prošle godine uspostavljen na Kreti sa ciljem praćenja i napredovanja otoka, poticanja umrežavanja i razmjene iskustva i znanja, od 18. do 21. lipnja u Hrvatskoj će boraviti Delegacija iz Opće uprave za energetiku Europske komisije.

Bit će to prvi radni posjet hrvatskim otocima koji će obuhvatiti Zadarsku i Primorsko-goransku županiju, odnosno otoke Pag, Krk, Lošinj i Unije, a kako je najavio Tonino Picula, četveročlana delegacija Europske komisije želi se upoznati s energetskim projektima koji se financiraju iz fondova EU, s planovima otočana za ostvarivanje energetske samoodrživosti i prikupiti informacije o specifičnim problemima hrvatskih otoka. Sastat će se s predstavnicima primorskih županija, otočnih gradova i općina i predstavnicima poslovnog i civilnog sektora.

Riječ je o prvom posjetu takve vrste hrvatskim otocima koji zajednički organiziraju Ured eurozastupnika Tonina Picule, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Cilj je Otočnog foruma ubrzati prijelaz na čiste izvore energije, kojim će se osigurati sigurnost opskrbe i povoljna cijena energenata te potaknuti otvaranje novih radnih mjesta na otocima. A sve zajedno dio je akcijskog plana koji je Tonino Picula s dvojicom kolega predložio prošle godine, kada je iz proračuna Europske unije odobreno dva milijuna eura, na što je Europska komisija dodala još deset milijuna eura iz Programa za istraživanje.

Otočni forum funkcionirat će kao tehnička pomoć otocima u pripremi energetskih projekata.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno