Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Pomorsku zbirku uvrstiti u Muzej grada Zadra NMZ

Autor: Nikola Markulin

31.05.2009. 22:00
Pomorsku zbirku uvrstiti u Muzej grada Zadra NMZ


S obzirom na svekoliku, iznimno bogatu i značajnu povijesno-kulturnu baštinu grada Zadra, pa dakako u tom smislu i cijele Dalmacije, sasvim je razumljivo da Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru adekvatno tome i zaslužuje svoj položaj
Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru početkom je svibnja, kako smo već pisali, dobio novog upravitelja. Prof. dr. sc. Milka Brkovića na toj je funkciji naslijedio mladi zadarski povjesničar dr. sc. Zlatko Begonja. Profesor Begonja zaposlenik je Zavoda od 2004. godine, a njegovo središnje znanstveno polje istraživanja jest povijest dvadesetog stoljeća, ponajprije ona zadarska. S novim upraviteljem  razgovaramo o položaju i funkciji Zavoda, dosadašnjem radu, skorijoj i izglednijoj budućnosti…
Kako vi kao novi upravitelj gledate na položaj i značaj Akademijinog Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, potom u Dalmaciji?
– S obzirom na svekoliku, iznimno bogatu i značajnu povijesno-kulturnu baštinu grada Zadra, pa dakako u tom smislu i cijele Dalmacije, sasvim je razumljivo da Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru adekvatno tome i zaslužuje svoj položaj. Naime, uvažavajući spomenute činjenice može se kazati kako je cjelokupni dosadašnji značaj Zavoda, uglavnom bio određen unutar takvoga okvira. To je zapravo značilo, da je njegov stečeni status bio izravno vezan uz dostignutu razinu provedenih znanstvenoistraživačkih djelatnosti, kao i njihovom primjerenom prezentacijom, odnosno publiciranjem. Kada se pritom zna, da su u prethodnom razdoblju sve takve aktivnosti bile dostatno zastupljene, onda bez dvojbe možemo smatrati kako je Zavod u gradu Zadru ipak relativno dobro pozicioniran.
Plejada znanstvenika
Naravno, to ne znači da on ne može biti i bolji, naprosto zato jer za takvo mjesto ima još sasvim dovoljno prostora. Međutim, pomak u tom pravcu, jedino i isključivo ovisi o razini znanstvenoistraživačke angažiranosti samih djelatnika Zavoda.
Možete li se osvrnuti na dosadašnji rad Zavoda? Po čemu je postao značajan?
– Za objektivnije sagledavanje sveukupnog djelovanja Zavoda, neophodno je ogledno se osvrnuti na trenutke uspostave i početak njegova funkcioniranja. Dakle, Zavod je u vrijeme uspostave iz 1954. godine prvotno nosio ime Institut JAZU u Zadru, te od 1978. godine Zavod za povijesne znanosti JAZU u Zadru, a osamostaljenjem Republike Hrvatske i promjenom imena Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, ova Akademijina znanstvenoistraživačka jedinica od 1991. godine nosi ime, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru. U početnom razdoblju djelovanja ove ustanove, ravnatelj je bio akademik Josip Badalić, a od 1956. pa do 1974. godine tu je dužnost, na najbolji mogući način, obnašao dr. sc. Vjekoslav Maštrović. Nakon njega, na mjestu upravitelja do 1981. godine nalazio se prof. Seid M. Traljić, kojega je zamijenila dr. sc. Vesna Jakić-Cestarić, na čije mjesto je 1984. godine došao dr. sc. Šime Peričić. Od 1991. pa sve do prve polovice 2009. godine tu je dužnost obnašao dr. sc. Milko Brković. U tom slijedu također vrijedi napomenuti, i to da je svrha uspostave i postojanja ovoga Zavoda, bila prioritetno zasnovana na potrebi znanstvenoistraživačkog i stručnoga rada vezanog uz sagledavanje prošlosti južne Hrvatske, s posebnim naglaskom na zadarsko, odnosno šire sjevernodalmatinsko područje. O kvaliteti toga rada najbolje nam svjedoči postojeći bogati fond izdavačke djelatnosti Zavoda, koji je po svojoj naravi nastao isključivo kao rezultat opsežnoga znanstvenoistraživačkog rada. Promatrajući dakle s te perspektive dosadašnje djelovanje Zavoda, onda se sasvim sigurno može raspoznati sav njegov trag, ali i znatan utjecaj kojega je ostavio u domeni istraživanja determinirane prošlosti. I to je upravo ono po čemu je Akademijin Zavod u Zadru zaslužio svoj značaj.
Glavne dosadašnje djelatnosti Zavoda bile su istraživačka i izdavačka. Kako promišljate njihovu skoru budućnost?
– Kao što sam prethodno kazao, postojeća zavidna istraživačka i izdavačka djelatnost Zavoda, poglavito prepoznatljiva do sada neprekinutim objavljivanjem znanstvenog godišnjaka Radovi, zatim ranijim tiskanjem određenih Zbornika, publikacijom Adriatica maritima, kao i zasebnim djelima odnosno izdanjima, ostavljaju u naslijeđe rad na njihovom nastavku. Ali pritom traže i prilagodbu okolnostima, dakako usko vezanim uz razvoj novih znanstvenoistraživačkih spoznaja. U tom smislu, zajedno sa svojim kolegama, svakako ću ustrajati na redovnom nastavku objavljivanja Radova, kao i pored toga na novim izdanjima koji bi u budućnosti trebali dati onaj dodatni značaj Zavodu.
Monografija o Domovinskom ratu
Nadam se da će i skorašnje tiskanje monografije o prilikama u Zadru od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata, u suradnji sa Odjelima za povijest i geografiju Sveučilišta u Zadru, biti jedan od pokazatelja takvoga pravca.
Zavod je nerijetko bio i organizator znanstvenih i stručnih skupova, okruglih stolova… Sprema li se na tom polju nešto u skorijoj budućnosti?
– Naravno. Tijekom jeseni ove godine namjeravamo u predavaonici u Zavodu javnosti predstaviti prethodno spomenutu monografiju, kao i nakon toga novo izdanje Radova. To bi zapravo trebao biti početak takvoga principa djelovanja Zavoda, koji pored svojih osnovnih zadaća znanstvenoistraživačkog tipa, ima i onu kojom će rezultate svoga rada moći iskazivati kroz organizaciju znanstvenih i stručnih skupova u svojoj ustanovi.
Kako gledate na odnos Zavoda, s jedne, te Grada i Županije, s druge strane?
– Do sada su, to moram posebice naglasiti, suradnja i iskazano razumijevanje od strane grada Zadra i Zadarske županije za djelovanje Zavoda, bili na iznimno visokoj razini. Vjerujem da će se takva suradnja i dalje nastaviti, a Zavod će u tom pogledu sa svoje strane, isključivo u okviru djelokruga svoga rada, pokušati zadržati stečene pozicije.
Dojma smo da je šira zadarska javnost slabo upoznata s radom Zavoda. Mislite li na tom planu nešto poduzeti?
– Promatrajući to s jedne strane vjerojatno ste u pravu, premda je poznata činjenica da Zavod u gradu Zadru postoji i funkcionira preko pedeset godina. Naime zašto su, kako i sami iznosite, upravo takvi dojmovi u javnosti, i to bez obzira na spomenutu okolnost dugotrajnosti djelovanja Zavoda, ovdje je iz sasvim razumljivih razloga nemoguće podrobnije analizirati.
Sudbina pomorske zbirke
No, ono što je pritom važno za podvući jest namjera da se stubokom promijene takvi dojmovi, odnosno da Zavod sa svojim radom bude u cijelosti prepoznatljiv, i na taj način dostupniji široj javnosti. Mišljenja sam da će se takva percepcija Zavoda bitno mijenjati i najavljenim predstavljanjima rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Što je s relativno bogatom pomorskom zbirkom koja je u vlasništvu Zavoda? Kako gledate na njenu budućnost?
– Još je 1966. godine u sklopu tadašnjeg Instituta, u Zadru osnovan maleni Pomorski muzej, sa svojom pomorskopovijesnom izložbom. U razdoblju upraviteljstva dr. sc. Vjekoslava Maštrovića, ta je pomorskopovijesna izložba bila stalno obogaćivana novim eksponatima, ali je njegovim odlaskom ostala na toj razini. Sve što je potom slijedilo, bilo je zapravo sadržano u neophodnosti očuvanja ove pomorske zbirke, koja ipak nije u međuvremenu prerasla u muzejsku izložbu. Zbirka je trenutno izložena u susjednoj zgradi Zavoda, u kojoj je svojedobno bila smještena restauratorska jedinica Instituta. I upravo iz razloga svoga smještaja, a prvenstveno zbog udaljenosti od gradskog poluotoka, zbirka je relativno slabo posjećena. U tom smislu neophodno je u dogledno vrijeme premjestiti na komunikacijski primjerenije mjesto, a jedna od takvih mogućnosti je i uklopiti u sastav budućega Muzeja grada Zadra. Pored toga, svakako je zbirku potrebno i dodatno obogatiti novim eksponatima, čime bi ona na primjereniji način mogla predstavljati pomorsku prošlost grada Zadra i njegova akvatorija.