Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Proizvodnja mlijeka u “Vrani” bila je više od 13 tisuća litara dnevno

31.05.2012. 22:00
Proizvodnja mlijeka u “Vrani” bila je više od 13 tisuća litara dnevno


Nas je sve na neki način veselilo dolaziti na posao i motiv dolaska na posao je bio da se danas proizvede jedna litra više nego jučer i to smo i ostvarivali. Tako je bilo sve do devedesete godine, rekao je Piškor


Razgovarajući sa stručnjacima koji su proteklih desetljeća sudjelovali u stvaranju i razvoju poljoprivredne proizvodnje na zadarskome području, posjetili smo i dipl. ing. Ivana Piškora, koji je dobar dio svog radnog vijeka proveo upravo u stočarskoj proizvodnji.
– Odmah po završetku Poljoprivrednog fakulteta, stočarski smjer, 1970. godine, kod danas pokojnog profesora Cara, bilo mi je ponuđeno radno mjesto u Vrani. Bio sam dobar student koji nije padao na ispitima, a Vrana je tad imala i stručnu suradnju s prof. Carom i tako sam odmah drugi dan nakon diplome došao u Vranu i tu zasnovao prvi radni odnos, u stočarstvu, proizvodnja mlijeka i mesa, priča nam Piškor i nastavlja.
Rentabilna proizvodnja
– Kad sam došao proizvodnja je bila cca 2 tisuće litara mlijeka i ukupno 400 grla stoke. Nakon deset godina moga rada, gdje sam uveo strojnu mužnju i tehnologiju u suradnji s prof. Carom koji je bio stručnjak svjetskoga glasa, postigli smo dnevnu proizvodnju od 13 i više tisuća litara mlijeka dnevno. Tržište je bilo i onda osigurano, premda se mlijeko i onda uvozilo, ali je tako visoka proizvodnja bila tada ujedno i rentabilna proizvodnja. I bili smo u bivšoj državi najbolji. Mi i Vukovar smo se natjecali tko će biti bolji. Bili smo u samom svjetskom vrhu, naglasio je dipl. ing. Piškor koji također ukazuje kako se tada u proizvodnji našao jedan cijeli tim ljudi koji je dobro surađivao i zato ni rezultati nisu izostajali.
– Nas je sve na neki način veselilo dolaziti na posao i motiv dolaska na posao je bio da se danas proizvede jedna litra više nego jučer i to smo i ostvarivali. Tako je bilo sve do devedesete godine, rekao je Piškor, navodeći kako su s početkom nemira, a potom i rata sve te brojke počele pomalo padati.
Neslaganje s pretvorbom
– Ljudi su počeli odlaziti, neki i u inozemstvo, a radnici srpske nacionalnosti su prestali dolaziti na posao. Uslijedila su bombardiranja, ubijanja, stresovi, ali nakon toga je počeo drugi rat, drugo ‘bombardiranje’, a to je pretvorba 1992. godine. S koncepcijom te pretvorbe ja se tad kao jedini u kolegiju nisam slagao. Zagovarao sam drugi način pretvorbe na način na koji ju je napravio Željko Mudražija u ‘Danilu Štampaliji’ u Zadru. To jest da svi radnici uđu u dioničarski odnos i da kupe to poduzeće, znači zaposlenici i umirovljenici koji imaju radom stečena prava, međutim to nije prošlo. Vidio sam da ne mogu ništa sam i tad sam potražio drugi posao. Nije mi ga bilo teško naći jer sam imao ime i odem u Poljoprivrednu inspekciju u Općini Biograd, za poljoprivredu i morsko ribarstvo i tu sam i ostao, a prije toga sam 22 godine radio na Vrani, kaže Ivan Piškor koji je ovako usporedio načine proizvodnje nekad i danas.
– Došli su vlasnici koji su zamijenili teze motiva. Ono što je nama bilo proizvesti litru ili kilogram više, njihova je da uzmu kunu više nego jučer. Nisu je trebali ni otimati jer je bio takav zakon da su oni to mogli uzeti. I tako je firma s tih 13 tisuća litara mlijeka sad pala opet na, mislim, oko dvije. Iako postoji tržište, iako se mlijeko uvozi – to je tako, a tako je manje-više i u svim drugim poduzećima koja su doživjela tu našu pretvorbu, ustvrdio je Piškor. Mnogi, međutim, Vranu d.o.o. drže za tvrtku koja je dobro prošla u tim procesima, o čemu dipl. ing. Piškor kaže:
– Vrana je dobro prošla, no ona je prošla i trnovit put. Nekad je na Vrani radilo 600 radnika i primalo plaću, dijelili smo i viškove, tu je živjelo 600 obitelji iz cijele regije. Po mojem saznanju sad ih ima stotinjak. Promijenila je nekoliko vlasnika, bila je i u stečaju, pojavio se Bubalo koji ju je kupio, nešto je i uložio i obnovio, ali sad je tu država uletjela sa svojim novim modelom poticaja, uvedenih po hektaru. I sad taj mali broj ljudi može nesmetano životariti od tih državnih poticaja. Ti poticaji stimuliraju nerad, to je moje duboko uvjerenje, ističe Piškor te obrazlaže:
Poticaj nezaposlenosti
– Ako se dobivalo 2.200 kuna po hektaru, a zemlju obrađivalo ovako ili onako, onda to ne stimulira rad, nego ga destimulira. Nema interesa da se to poveća jer je ionako dosta. Država nadalje stimulira i nezapošljavanje. Nezaposlenost dobrim dijelom proizlazi iz raznih naknada na zavodima za zapošljavanje. Poslodavac daje malo – 2 do 2,5 tisuće kuna. Na Zavodu dobije 1.200 kuna, zaradi još nešto na crno i slobodan čovjek zašto bi radio? I nastaje problem radne snage, istaknuo je Ivan Piškor, kojeg pitamo je li moguće na zadarskom području ponovno uspostaviti proizvodnju kakva je bila prije 20 i više godina.
– To bi bilo vrlo teško. Ta čuvena pretvorba je uzrokovala negativnu selekciju kadrova u proizvodnji. Svi koji su nešto vrijedili, imali ponosa, znanja i htijenja su bili gurnuti u drugi plan. Mene nitko nije trebao niti me treba, a zašto? Zato jer ja jednostavno ne bih dopustio da se ovako radi. Došao je drugi ešalon ljudi i zauzeli su položaje. Mi smo već pomalo i ostvarili, izgubili smo volju i ne može se tako lako to preokrenuti, jer je učinjena šteta za koju ne znam kako bi se više mogla nadoknaditi, kazao je Ivan Piškor.
U IDUĆEM BROJU: PRETVORBA I NAKON NJE – PROCJENE I ANALIZE


Razlika između poticaja u EU i RH




– Poticaji postoje i u Europskoj Uniji i u razvijenim zemljama. Znate zašto? Jer te zemlje imaju razvijenu industriju i druge djelatnosti, trgovinu pa i monopol na pojedinim tržištima, dakle jedan osigurač. Svoju poljoprivredu potiču zato da ne zaostane, a imaju iz čega uzeti i poticati. Oni uzimaju industriju i onima koji zarađuju više od onoga koji radi u poljoprivredi i tako preusmjeravaju sredstva. Mi, koji nemamo razvijenu industriju i koji nemamo od koga uzeti, mi se ugledamo na njih. Oni čak daju poticaje da se ne obrađuje poljoprivredna površina i da se ne stvori višak proizvoda. A mi uzimamo penzionerima i onima koji tako malo imaju da bi davali našima, određenim ljudima koji to zloupotrebljavaju i osiromašuju cijelu državu.


Krava i rekorderka se i otelila


– Imao sam kravu koja je dnevno davala 63 litre mlijeka i ostala zdrava te donijela zdravo tele, u toj proizvodnji. To je struka i nauka u tome dijelu. Nije problem forsirati proizvodnju pa da životinja strada, istaknuo je Ivan Piškor.