Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Sjemeništu “Zmajević” u naslijeđe ostavili sedamdesetak umjetničkih djela

31.05.2017. 22:00
Sjemeništu “Zmajević” u naslijeđe ostavili sedamdesetak umjetničkih djela


Prva likovna kolonija “Zmajević” završena je u svom trodnevnom održavanju u prošlu nedjelju u Nadbiskupskom sjemeništu “Zmajević” u Zadru. Taj, dosad na takav način nikad održan, duhovno-likovni susret trideset vrhunskih umjetnika iz Hrvatske i BiH ostavio je sjemeništu u naslijeđe sedamdeset vrijednih umjetničkih radova. Voditelj kolonije bio je akademski umjetnik Mate Ljubičić, prof. likovne umjetnosti u zadarskoj Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Ideja za takvim jedinstvenim događajem inicijativa je prof. Ljubičića koja se javila u razgovoru s rektorom sjemeništa don Antom Dražinom, u želji da se unutrašnjost vrijedne zgrade ispuni umjetničkim radovima prepoznatljivih akademskih potpisa.
– Svrha kolonije je slavljenje Boga kroz umjetničko stvaranje, promoviranje svećeničkog poziva i svećeništva uopće. Događa se u sjemeništu i na taj način sjemenište se otvara svijetu. Zatim i uljepšati unutrašnjost. Svi su ti radovi na čast i ukras kući, ali i svima koji budu dolazili u sjemenište, rekao je don Ante.
Sudionike je prvog dana održavanja kolonije pozdravio i na sudjelovanju im zahvalio i zadarski nadbiskup Želimir Puljić podsjetivši na velikog papu, sv. Ivana Pavla II., “zaljubljenika umjetnosti koji je i sam bio umjetnik, pjesnik, glumac; imao je poseban osjećaj za svijet umjetnika”, rekao je nadbiskup.
‘Osjećaj za iznad’
– Umjetnici su ljudi koji imaju osjećaj za iznad, doživljavaju i to pretvaraju u djelo. Čuli su u svojoj duši, u mašti su bili otvoreni prema gornjoj, nebeskoj knjizi i harmoniji. Pod utjecajem nebeskoga, pustili su da to nađe odraza u njihovoj duši i djelu, rekao je mons. Puljić, dodavši da su slike, note, kipovi veličanstvena djela, plod nadahnuća u datom trenutku.
Prof. Ljubičić kaže kako su se svi umjetnici rado odazvali, pogotovo kad su čuli da je Zadar u pitanju. Sjemenište im je osiguralo boravak u svojoj zgradi i obroke, platilo put i kupilo materijal za slikanje, a zauzvrat su dobili višestruko darovanu vrijednost vrhunskih umjetničkih radova. Među njima su i Ljubičićevi radovi nadbiskupa Zmajevića sa sjemenišnom zgradom te slika s motivom uskrsnuća.
– Sjemeništarci su bili divni prema nama, nadahnuli su nas da radimo sa srcem i dušom. Sjemenište je prostor u kojem osjećate puninu duše svih koji su tu došli svojom voljom, izborom, poslanjem i pozivom od Boga. Tako se i mi osjećamo pozvani doći, biti s njima nakratko kao dio nekog nebeskog svijeta. Tu se skupa s njima osjećate bliže nebu. Imaju čiste duše, vesele, pune ljubavi pa to i nas zaokupi, rekla je Ana Marija B. Peruzović koja je sjemeništarcima ostavila sliku Gospe, zaštitnice sjemenište.
– Da bude blizu svima koji joj se žele moliti u sjemeništu. Neka im bude bliska u svakom njihovom trenutku sumnje, patnje, udaljenosti od doma i od vlastitih majki, rekla je Peruzović.
Silvijanini križevi
Uz poziv kolege Ljubičića, umjetniku Anti Mamuši sjemenište je bio dodatni poticaj za sudjelovanje.
– Obogatio sam se duhovno radeći i družeći se s kolegama. Evocirali smo uspomene, mnogi napreduju u radu. Bilo je predivno. Motiv je uvijek Isus Krist, samo je bitno koji prizor iz Kristovog života. Kad sam došao, razmislio sam, meditirao i osjetio taj poziv da slikam Krista. Kao da mi Krist kaže, ‘Pa slikaj, što čekaš’. Naslikao sam tri lika Krista: u Getsemaniju, koji umire i uskrisava. To je priča o Kristu kroz njegove portrete, rekao je umjetnik Mamuša.
Zadovoljstvo je izrazila i Karolina Čulina iz Pridrage. Mate ih je motivirao da i oni slično organiziraju u zadarskom zaleđu gdje je lijepa priroda. Atmosfera u sjemeništu podiže i motivira na stvaranje, kaže Karolina. Njen je stil apstraktna ornamentika, naslikala je ženski sanjarski lik, jači kolorit.
Miljana Ćavar Radić živi u Karinu, a rodom je iz Hercegovine. U nadrealnom stilu naslikala je prizor majke, djeteta i križa; predstavlja sv. Stošiju koja je bila zaštitnica djece.
– Ovakve kolonije su odlične. Uvijek je dobro da se vide stare kolege i upoznaju novi. Pozitivna atmosfera ponese cijeli kolektiv, kaže Miljana.
Silvijana Dražović smatra da Zadru nedostaje održavanje kolonija, osim kad ih organizira škola za djecu s poteškoćama u razvoju i Dom za odgoj djece.
– Kad sam ušla u sjemenište i vidjela koliko je metraža zidova, a nema slika. Svi sjemeništarci su zadovoljni, radosni pa je pogotovo gušt raditi, komentirala je ova poznata zadarska umjetnica koja je na dva platna naslikala dva križa, u vedrom tonu.
Završilo izložbom
Antun Boris Švaljek sjemeništu je ostavio sliku aviona Alitalije koja prikazuje prelet pape u zrakoplovu preko Hrvatske, a druga slika je simbolika dijeljenja u kršćanstvu, motiv dviju ptica koje dijele crva. Sudionik kolonije bio je i Švaljekov student Dino Surać iz Murvice, koji je 2014. godine magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Surać je naslikao motive Dolazak Hrvata i crkvu sv. Donata. Unutrašnjost zadarskog simbola crkve sv. Donata naslikao je i Zadranin Dragan Jelavić, a slikala je i njegova kćer.
Anđelko Mikulić sa Širokog Brijega školski je kolega Mate Ljubičića.
– Nisam mogao ne odazvati se. Ovdje je krasno. To je i prilika za odmor, a sjemeništu na korist. Naslikao sam Isusovu posljednju večeru s apostolima i lik sv. Franje, što nam osobito treba, kaže Mikulić. Ante Brkić iz BiH naslikao je motiv uskrsnuća i lik Krista na križu. Brkić je izradio i brončani kip bl. Ivana Merza za susret s papom Ivanom Pavlom II. na Merčevoj beatifikaciji u Banja Luci 2003. godine.
Sudionici kolonije imali su prigodu i za razgledavanje povijesnih znamenitosti, a zaključno je u prostoru sjemeništa održana izložba umjetničkih radova nastalih na koloniji.