Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

SINDIKALAC VEDRAN URANIJA: Nadam da će Ustavni sud stati u zaštitu temeljnih ljudskih prava

03.06.2018. 14:05
SINDIKALAC VEDRAN URANIJA: Nadam da će  Ustavni sud  stati u zaštitu  temeljnih  ljudskih  prava


Benefiti ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju  i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije, već su vidljivi, a uskoro će biti još i bolji i veći. Žene se na svojim  radnim mjestima osjećaju puno sigurnije i zaštićenije su, puno više respekta imaju od poslodavaca, a ujedno je i prevenirano nasilje u nekim  segmentima. Od početka smo govorili kako ratifikacija te konvencije  može donijeti samo dobro i već se pokazalo se da smo bili u pravu, kaže  Vedran Uranija, pravni povjerenik Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru, jedan od aktivnih zagovornika IK za koju  kaže da je sindikatima važna zbog pravne borbe za zaštitu prava žena  koje su u nepovoljnom položaju upravo po rodnoj osnovi. No, Uranija  odmah naglašava kako spominjanje roda u IK nije politički obojeno i ne  predstavlja rodnu niti bilo koju ideologiju, već samo oznaku ženskog  spola uz muški. Upravo stoga i nadalje podupire primjenu IK i u Hrvatskoj, a osvrnuo se i na prikupljanje potpisa za ukidanje IK, odnosno referendum o tom pitanju.


Činjenice o diskriminaciji žena
– Smatram kako je legitimno pravo osoba koje ne podržavaju ratifikaciju Istanbulske konvencije imati drugačije mišljenje, pa i prikupljati  potpise i to nesmetano i bez naplate poreza. Međutim, protivnici IK kojih je sudeći po prikupljenim potpisima gotovo 400 tisuća nisu u pravu i  to im treba reći. Da nisu u pravu kažu stručnjaci iz različitih područja, a  vjerujem kako to misli i većina ljudi u Hrvatskoj, kaže Uranija dodajući  da je IK međunarodni standard koji štiti ljudska prava i osiguravanje  primjene pravila i zakona koji su u Hrvatskoj, po njegovu mišljenju jako  dobri.
– Dakle, imamo činjenice da se ženama samo zato što su žene nude  manje plaćeni poslovi, oni manje atraktivni, da su diskriminirane pri samom zapošljavanju i na poslovima koje rade. Činjenica je i da su žene  puno manje zastupljene u upravnim i nadzornim odborima društava, a  nerijetko su za iste poslove manje plaćene od muškaraca. IK osim što  žene, ali i djecu, štiti od nasilja, u rodnom smislu štiti i na radnim mjestima i taj rod se isključivo s tim ciljem i na taj način spominje u Konvenciji, pojašnjava Uranija, izražavajući nadu kako će Ustavni sud odbaciti  referendum protiv Istanbulske konvencije, ali i inicijativu pod krilaticom  »Narod odlučuje« za koju su se diljem Hrvatske istovremeno prikupljali  potpisi. Uranija ističe kako je njegovo mišljenje da se referendum ne bi  smio odobravati kad se pitanjem zadire u Ustavom i zakonom zajamčena temeljna ljudska prava i kad su u pitanju međunarodne konvencije i ugovori koji se tiču te civilizacijske razine.


Konzervativni stavovi i objektivna istina 
– Građanska inicijativa koja figurira pod nazivom koji je fascinantan  »Narod odlučuje« nije mišljenje naroda, odnosno uvjeren sam da nije  mišljenje većine hrvatskih građana. Nedopustivo je agitirati za smanjenje temeljnih ljudskih prava, a u ovom slučaju prava pripadnika nacionalnih manjina u donošenju odluka vezanih za proračunska sredstva  i povjerenje Vladi. To je civilizacijska razina jednog demoktarskog  društva. Zahtjevi oko preferencijalnih glasova koji idu »u paketu« su u redu, ali ne ono drugo što podrazumijeva izmjenu Ustava RH, kaže Uranija, dodajući kako se kroz ove dvije inicijative očito žele neki konzervativni pa čak i ultrakonzervativni stavovi inplementirati u hrvatske zakone i  društvo. Kao žalosnu Uranija ističe činjenicu da većina potpisnika nije  pročitala Istanbulsku konvenciju već stav o njoj temelji na onome što je  čula od drugih osoba koje, bilo namjerno ili iz čistog neznanja, krivo tumače neke njezine djelove, te nameću zaključak kako će se ratifikacijom  IK nametnuti neki treći rod što je u suprotnosti s prirodnim. To, kaže  Uranija, naprosto nije istina, kao što nije istina da IK ima veze s raspravama o korištenju nekih osobnih podataka, odnosno imena i prezimena,  primjerice u školama, vrtićima i slično. To, naglašava, ima veze s novim  Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a baš nikakve s Istanbulskom konvencijom.
– Naš zakon nije dovoljno jasan je li u ovakvim slučajevima dozvoljen  referendum, no ja se nadam da će Ustavni sud stati odlukom u zaštitu  temeljnih ljudskih prava, zaključuje Uranija dodajući kako svatko ima  svoju istinu, no da je ona objektivna jedina prihvatljiva.




IK pomaže i u radnim sporovima
– Kao sindikalni povjerenik bavim se zaštitom prava radnika, vrlo često žena – žrtava na radnim mjestima zbog fizičkog, psihičkog, psihofizičkog nasilja, mobbinga,  diskriminacije… Konvencija u toj borbi nam može puno pomoći u svakodnevnim djelatnostima, kaže Uranija, navodeći kako je više od polovice članova SSSH upravo  ženskog roda.
– U Konvenciji nema rodne ideologije što bi značilo svojevrsno uvođenje trećeg  spola, zaštitu transvestita i slično. Pojam roda koji se navodi koristi se u smislu da  postoje muški i ženski spol. Sadržaj Konvencije proizlazi iz već postojećih akata, kao  što su Opća deklaracija o zaštiti ljudskih prava i žena od nasilja iz 1993. godine koja  je potpisana u Vijeću sigurnosti u New Yorku, a sadrži i ono što stoji u Konvenciji  stavak 100. koja govori o jednakosti spolova kod visine plaća, zatim 111. gdje se  govori da se ne smiju žene diskriminirati na radnom mjestu i kod zapošljavanja, pojašnjava Uranija, apostrofirajući da pojam roda u Istanbulskoj konvenciji predstavlja  pravni instrument za zaštitu žena od nasilja te da je ona svojevrsni međunarodni zakon koji jača nacionalne zakone.
– Konvencija objedinjuje sve ono najpozitivnije što imaju nacionalna zakonodavstva i međunarodne konvencije kao i Opća povelja o zaštiti ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije nad ženama, a predviđen je i stručni nadzorni mehanizam kojim  bi se kontrolirala primjena i izvršavanje odredbi Konvencije u nacionalnim institucijama. Današnji hrvatski Zakon o radu je jako dobar nakon što je nedavno dorađen i  dopunjen u dijelu diskriminacije, dostojanstva i mobbinga, a isto tako i Kazneni zakon, ali je loše to što se ne provode u praksi i što nije ujednačena sudska praksa, naglašava Uranija.


Provedba i manjkavosti
Kao manjkavost Konvencije Uranija navodi nedovoljno jasnu definiranost na koji  će se način provoditi kontrola i tko i kako će to financirati.
– Postoje dva nivoa kontrole – GREVIO koji podrazumijeva grupu nezavisnih  stručnjaka iz raznih zemalja, koji bi trebali kontrolirati primjenu Konvencije u nacionalnom zakonodavstvu temeljem dojava građana i Političko tijelo, komitet članica  sastavljen od političara zemalja članica, čija uloga je stvaranje ozračja da se provodi,  a ne nikako političko ideologiziranje. Ratifikacijom Konvencije zapravo se skraćuje  put do Europskog suda za ljudska prava, odnosno do pravde, zaključuje Uranija, ističući ujedno i važnost prevencije nasilja nad ženama i djecom koja je također predviđena Konvencijom u smislu osiguranja zaštite, pravne i psihoške pomoći i skloništa.