Benefiti ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije, već su vidljivi, a uskoro će biti još i bolji i veći. Žene se na svojim radnim mjestima osjećaju puno sigurnije i zaštićenije su, puno više respekta imaju od poslodavaca, a ujedno je i prevenirano nasilje u nekim segmentima. Od početka smo govorili kako ratifikacija te konvencije može donijeti samo dobro i već se pokazalo se da smo bili u pravu, kaže Vedran Uranija, pravni povjerenik Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru, jedan od aktivnih zagovornika IK za koju kaže da je sindikatima važna zbog pravne borbe za zaštitu prava žena koje su u nepovoljnom položaju upravo po rodnoj osnovi. No, Uranija odmah naglašava kako spominjanje roda u IK nije politički obojeno i ne predstavlja rodnu niti bilo koju ideologiju, već samo oznaku ženskog spola uz muški. Upravo stoga i nadalje podupire primjenu IK i u Hrvatskoj, a osvrnuo se i na prikupljanje potpisa za ukidanje IK, odnosno referendum o tom pitanju.
Činjenice o diskriminaciji žena
– Smatram kako je legitimno pravo osoba koje ne podržavaju ratifikaciju Istanbulske konvencije imati drugačije mišljenje, pa i prikupljati potpise i to nesmetano i bez naplate poreza. Međutim, protivnici IK kojih je sudeći po prikupljenim potpisima gotovo 400 tisuća nisu u pravu i to im treba reći. Da nisu u pravu kažu stručnjaci iz različitih područja, a vjerujem kako to misli i većina ljudi u Hrvatskoj, kaže Uranija dodajući da je IK međunarodni standard koji štiti ljudska prava i osiguravanje primjene pravila i zakona koji su u Hrvatskoj, po njegovu mišljenju jako dobri.
– Dakle, imamo činjenice da se ženama samo zato što su žene nude manje plaćeni poslovi, oni manje atraktivni, da su diskriminirane pri samom zapošljavanju i na poslovima koje rade. Činjenica je i da su žene puno manje zastupljene u upravnim i nadzornim odborima društava, a nerijetko su za iste poslove manje plaćene od muškaraca. IK osim što žene, ali i djecu, štiti od nasilja, u rodnom smislu štiti i na radnim mjestima i taj rod se isključivo s tim ciljem i na taj način spominje u Konvenciji, pojašnjava Uranija, izražavajući nadu kako će Ustavni sud odbaciti referendum protiv Istanbulske konvencije, ali i inicijativu pod krilaticom »Narod odlučuje« za koju su se diljem Hrvatske istovremeno prikupljali potpisi. Uranija ističe kako je njegovo mišljenje da se referendum ne bi smio odobravati kad se pitanjem zadire u Ustavom i zakonom zajamčena temeljna ljudska prava i kad su u pitanju međunarodne konvencije i ugovori koji se tiču te civilizacijske razine.
Konzervativni stavovi i objektivna istina
– Građanska inicijativa koja figurira pod nazivom koji je fascinantan »Narod odlučuje« nije mišljenje naroda, odnosno uvjeren sam da nije mišljenje većine hrvatskih građana. Nedopustivo je agitirati za smanjenje temeljnih ljudskih prava, a u ovom slučaju prava pripadnika nacionalnih manjina u donošenju odluka vezanih za proračunska sredstva i povjerenje Vladi. To je civilizacijska razina jednog demoktarskog društva. Zahtjevi oko preferencijalnih glasova koji idu »u paketu« su u redu, ali ne ono drugo što podrazumijeva izmjenu Ustava RH, kaže Uranija, dodajući kako se kroz ove dvije inicijative očito žele neki konzervativni pa čak i ultrakonzervativni stavovi inplementirati u hrvatske zakone i društvo. Kao žalosnu Uranija ističe činjenicu da većina potpisnika nije pročitala Istanbulsku konvenciju već stav o njoj temelji na onome što je čula od drugih osoba koje, bilo namjerno ili iz čistog neznanja, krivo tumače neke njezine djelove, te nameću zaključak kako će se ratifikacijom IK nametnuti neki treći rod što je u suprotnosti s prirodnim. To, kaže Uranija, naprosto nije istina, kao što nije istina da IK ima veze s raspravama o korištenju nekih osobnih podataka, odnosno imena i prezimena, primjerice u školama, vrtićima i slično. To, naglašava, ima veze s novim Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a baš nikakve s Istanbulskom konvencijom.
– Naš zakon nije dovoljno jasan je li u ovakvim slučajevima dozvoljen referendum, no ja se nadam da će Ustavni sud stati odlukom u zaštitu temeljnih ljudskih prava, zaključuje Uranija dodajući kako svatko ima svoju istinu, no da je ona objektivna jedina prihvatljiva.
IK pomaže i u radnim sporovima
– Kao sindikalni povjerenik bavim se zaštitom prava radnika, vrlo često žena – žrtava na radnim mjestima zbog fizičkog, psihičkog, psihofizičkog nasilja, mobbinga, diskriminacije… Konvencija u toj borbi nam može puno pomoći u svakodnevnim djelatnostima, kaže Uranija, navodeći kako je više od polovice članova SSSH upravo ženskog roda.
– U Konvenciji nema rodne ideologije što bi značilo svojevrsno uvođenje trećeg spola, zaštitu transvestita i slično. Pojam roda koji se navodi koristi se u smislu da postoje muški i ženski spol. Sadržaj Konvencije proizlazi iz već postojećih akata, kao što su Opća deklaracija o zaštiti ljudskih prava i žena od nasilja iz 1993. godine koja je potpisana u Vijeću sigurnosti u New Yorku, a sadrži i ono što stoji u Konvenciji stavak 100. koja govori o jednakosti spolova kod visine plaća, zatim 111. gdje se govori da se ne smiju žene diskriminirati na radnom mjestu i kod zapošljavanja, pojašnjava Uranija, apostrofirajući da pojam roda u Istanbulskoj konvenciji predstavlja pravni instrument za zaštitu žena od nasilja te da je ona svojevrsni međunarodni zakon koji jača nacionalne zakone.
– Konvencija objedinjuje sve ono najpozitivnije što imaju nacionalna zakonodavstva i međunarodne konvencije kao i Opća povelja o zaštiti ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije nad ženama, a predviđen je i stručni nadzorni mehanizam kojim bi se kontrolirala primjena i izvršavanje odredbi Konvencije u nacionalnim institucijama. Današnji hrvatski Zakon o radu je jako dobar nakon što je nedavno dorađen i dopunjen u dijelu diskriminacije, dostojanstva i mobbinga, a isto tako i Kazneni zakon, ali je loše to što se ne provode u praksi i što nije ujednačena sudska praksa, naglašava Uranija.
Provedba i manjkavosti
Kao manjkavost Konvencije Uranija navodi nedovoljno jasnu definiranost na koji će se način provoditi kontrola i tko i kako će to financirati.
– Postoje dva nivoa kontrole – GREVIO koji podrazumijeva grupu nezavisnih stručnjaka iz raznih zemalja, koji bi trebali kontrolirati primjenu Konvencije u nacionalnom zakonodavstvu temeljem dojava građana i Političko tijelo, komitet članica sastavljen od političara zemalja članica, čija uloga je stvaranje ozračja da se provodi, a ne nikako političko ideologiziranje. Ratifikacijom Konvencije zapravo se skraćuje put do Europskog suda za ljudska prava, odnosno do pravde, zaključuje Uranija, ističući ujedno i važnost prevencije nasilja nad ženama i djecom koja je također predviđena Konvencijom u smislu osiguranja zaštite, pravne i psihoške pomoći i skloništa.
najnovije
najčitanije
Svijet
NOVI DOGAĐAJI
Obrat u potrazi za djevojčicom Dankom u Srbiji. Policija kopa u dvorištu kuće, roditelji će morati na poligraf
Hrvatska
MINISTRICA
Brnjac: Dodijeljeno 106 milijuna eura bespovratnih sredstava za zdravstveni, aktivni i posjetiteljski turizam
Crna Kronika
STRAŠAN KRAJ
Utvrđen identitet i uzrok smrti muškarca pronađenog u jezeru HE Čakovec. Utopio se 24-godišnjak
Ostali sportovi
Skokovi u vodu
Osam medalja Zadranima, Luni Perić tri zlata
Zadar
PROJEKTNA RAZMJENA
Medicinska škola domaćin gostima iz Maribora: ‘Projekt E-medice je više od toga…’
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
PANEL RASPRAVA