Općini Privlaka prijeti isplata 45 milijuna kuna Želimiru Dodderu

Slika korisnika anamarijabilan
RO-RO PROJEKT Nakon što su nepravomoćno izgubili spor na sudu
Sud zaključuje kako je tuženik sporni iznos primio za nekretninu koja je predmet prodaje Ugovora o kupoprodaji između Općine Privlaka i trgovačkog društva RO-RO projekt d.o.o. Zagreb od 8. travnja 2005., iako je ona kasnije pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena kao vlasništvo Republike Hrvatske, stoji u presudi Općinskog suda u Zadru
Zadarski list
Općina Privlaka je ovoj tvrtki svojedobno prodala tri parcele ukupne površine oko 20 hektara

Općina Privlaka nepravomoćno je izgubila sudski spor  s kontroverznim zagrebačkim poduzetnikom Želimirom Dodderom  težak ukupno 45 milijuna kuna. Dodder, čije je ime javnosti poznato po  aferi Paška rebra, tužbom podnesenom pred Općinskim sudu u Zadru  zatražio je povrat novca za zemljište koje je tvrtka RO-RO projekt d.o.o.  Zagreb od Općine Privlaka kupila još 2005. godine za 21.116.401,50 kuna.  

Dodder je u tužbi naveo da je tvrtka RO-RO projekt, čiji je on vlasnik,  odnosno direktor i jedini osnivač, sklopila kupoprodajni ugovor, a naknadno i aneks tom ugovoru s Općinom Privlaka, koju je u to vrijeme zastupao načelnik Kažo Kolanović. Temeljem tih dokumenata, a nakon  uplate cjelokupnog iznosa na općinski žiro-račun, tvrtka se uknjižila na  zemljište - tri parcele ukupne površine oko 20 hektara. Četiri godine kasnije RO-RO projekt to je zemljište prodao zagrebačkoj tvrtki Hrisaor  d.o.o., a taj ugovor poništen je nakon što je Republika Hrvatska na Trgovačkom sudu u Zadru ishodila presudu kojom je utvrđeno da je  država  vlasnica te nekretnine. Dodder je stoga u tužbi ustvrdio kako je Općina  Privlaka njegovoj tvrtki prodala tuđu nekretninu i zadržala novac, a sudac Tomislav Bago njegov je tužbeni zahtjev ocijenio kao osnovan.

Zemljište prodano tvrtki Hrisaor

Općina Privlaka, koju zastupa načelnik Gašpar Begonja, usprotivila se  tužbi i iznijela svoje argumente. I u odgovoru na tužbu, a i na nepravomoćnu presudu  prema kojoj Općina mora Doderru isplatiti uplaćeni iznos za zemljište, namiriti troškove sudskog postupka te isplatiti zatezne  kamate, što u konačnici iznosi vrtoglavih 45 milijuna kuna, stav Općine  je da je da je takav tužbeni zahtjev neosnovan. Općina osporava Dodderu pravo potraživanja uplaćenog iznosa za zemljište kojeg više i nije vlasnica najprije zbog činjenice da u vrijeme kupoprodaje i uknjižbe vlasništva on nije bio niti direktor, niti jedini osnivač, već je to bio Roman  Rogović, a nakon njega Slaven Subotić, te se u toj ulozi on pojavio tek nekoliko godina kasnije. Kao sporno navodi se i činjenica da je RO-RO projekt kupoprodajni ugovor raskinuo s tvrtkom Hrisaor, nakon što je RH na  sudu ishodila presudu da je vlasnica te nekretnine, a izražena je i sumnja  kako je to odigrano fiktivno upravo zbog te presude. Nadalje, Općina tvrdi kako nikada na sudu nije nije proglašen ništetnim kupoprodajni ugovor između Općine Privlaka i RO-RO projekta, pa ni ugovor s Hrisaorom,  što ističu kao argument da nisu nepripadno stekli imovinsku korist, već  temeljem ugovora o kupoprodaji koji tvrde da je pravno valjan. Činjenicu da se prvo RO-RO projekt, a potom i Hrisaor uknjižio na kupljenu nekretninu Općina apostrofira kao dokaz da u vrijeme sklapanja ugovora  na toj nekretnini nije bilo nikakve zabilježbe, pa ni one RH. Kao još jedan  od argumenata iznesen je i podatak da je tvrtka RO-RO projekt još 2013.  godine otišla u stečaj, a potom da je i izbrisana iz sudskog registra. navode kako stoga nije jasno da Želimir Dodder može predstavljati vlasnika  koji tvrdi da su njegovi udjeli u tvrtki upravo toliki koliko je plaćeno zemljište te tražiti da mu se taj novac uplati na njegov privatni račun, jer  onaj na ime tvrtke također više odavno ne postoji. Kao bitno iznijeli su i  podatak da ta tvrtka nikada nije podizala iznos temeljnog kapitala od  20.000 kuna, a osim toga da je Dodder podigao tužbu dvije godine nakon  likvidacije tvrtke. 

Leasing kuća isplatila Općinu

Kad je o novcu riječ, iz Općine su naveli i činjenicu da nikada RO-RO  projekt nije uplatio nikakav iznos na njihov račun, već da je novac za zemljište uplatila Hypo Alpe Adria Bank, odnosno Hypo leasing Kroatien  d.o.o. A kao bitnu činjenicu u svoju korist iznijeli su i podatak da je RO- RO projekt nakon uknjižbe raspolagao s tom nekretninom i na nju upisao založno pravo banke, što ne bi bilo moguće da prodaja nije obavljena potpuno legalno i pravno valjano. 

Sudac Bago u zaključku presude citirao je nekoliko članaka zakona  prema kojima, među ostalim, nije bitno ni je li račun podmiren kreditom  ili zajmom kod banke. Da je Dodder legitiman vlasnik koji ima pravo potraživati povrat novca Bago je potkrijepio citatom izjave Kaže Kolanovića  pred sudom kada je kazao „kada me pitate jesam li ikada razgovarao s  Dodderom baš o tome poslu kojeg opisujem, odgovaram da sam već rekao da sam razgovarao s Romanom Rogovićem, a kasnije je s Rogovićem  dolazio i Dodder te je normalno da se i s Dodderom o tome razgovaralo". 

Ključna izjava bivšeg načelnika

- Sud zaključuje kako je tuženik sporni iznos primio za nekretninu koja je predmet prodaje Ugovora o kupoprodaji između Općine Privlaka i  trgovačkog društva RO-RO projekt d.o.o. Zagreb od 8. travnja 2005., iako  je ista nekretnina u vrijeme stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima bila uknjižena kao društveno vlasništvo, a naknadno i pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena kao vlasništvo Republike Hrvatske, a ne tuženika, čime je tuženik postupio suprotno članku  8. predmetnog Ugovora, u kojem je jamčio kupcu RO-RO Projekt d.o.o.  Zagreb da su predmetne nekretnine isključivo njegovo vlasništvo, te da  nisu opterećene knjižnim ili izvanknjižnim teretima u korist trećih osoba. Na taj način tuženik je stekao imovinu druge osobe, a prijelaz te imovine nema osnove u nekom pravnom poslu, odnosno ta osnova se nije  ostvarila, jer kupac nije mogao steći vlasništvo nekretnine za koju je platio kupoprodajnu cijenu, pa je kao takav stjecatelj dužan tu imovinu vratiti, stoji u presudi suca Bage. 

U Općini Privlaka nadu polažu u drugostupanjski sud koji ovu presudu može ukinuti, ali i potvrditi, preinačiti ili vratiti na ponovno odlučivanje.

 
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)