SVJETSKI DAN NEPUŠENJA Pušenje je povezano s nastankom čak dvije trećine svih malignih bolesti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Pulmologinja dr. Gordana Karuza o pogubnim posljedicama cigareta
Pasivno pušenje kao nedobrovoljno pušenje izdahnutog dima u blizini pušača, povećava rizik za sve navedene pušačke bolesti. Osobito je opasno za djecu jer se inhaliranjem tog dima povećava rizik od respiratornih infekcija, pa takva djeca imaju veću sklonost razvoju astme, upozorava dr. Gordana Karuza
Svijest o pogubnosti pušenja još uvijek nije dovoljno visoka

U Hrvatskoj, gdje je svaka treća odrasla osoba pušač, od posljedica pušenja godišnje umre oko 14 tisuća ljudi, ali svijest o pogubnosti ove štetne navike još uvijek nije dovoljno visoka. Iako država raznim načinima pokušava smanjiti broj pušača, cigareta je i dalje prisutna u unutrašnjosti mnogih ugostiteljskih objekata, stajalištima javnog prijevoza, u krugu bolnica i sl. Osim štetnosti za zdravlje samog pojedinca, pušenje predstavlja ogromno opterećenje za hrvatski zdravstveni sustav, na što se nastoji ukazati i na Svjetski dan nepušenja koji je ove godine obilježen jučer, 31. svibnja.

Rak pluća u uznapredovaloj fazi

Da je pušenje najraširenija ovisnost koja je odgovorna za čak 20 posto smrtnih slučajeva u svjetskoj populaciji, potvrđuje dr. Gordana Karuza, spec. pulmologije u Općoj bolnici Zadar, ujedno i članica Predsjedništva Lige protiv raka Zadar.
- Pušenje je povezano uz razvoj dvije trećine svih malignih bolesti - raka usne šupljine, grkljana, jednjaka, pluća, gušterače, mokraćnog mjehura, vrata maternice, ali i kardiovaskularnih bolesti i bolesti povezanih s aterosklerozom krvnih žila koja dovodi do srčanog i moždanog udara, kaže dr. Karuza i upozorava da, uz rak pluća, pušači češće obolijevaju i od ostalih plućnih bolesti kao što su kronični bronhitis, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) i emfizem pluća, kao i od gastroenteroloških bolesti poput kroničnog gastritisa, kroničnog ulkusa želuca i dvanaesnika.
Ipak, najčešći karcinom koji nastaje kao izravna posljedica pušenja jest rak pluća. Prema brojnim istraživanjima, ali i iskustvima samih liječnika, čak 95 posto umrlih od raka pluća bili su pušači.
- U Hrvatskoj od raka pluća na godišnjoj razini oboli oko 3.000 osoba, navodi dr. Karuza i ističe da je riječ o vrlo podmukloj bolesti koja se najčešće otkriva u već uznapredovaloj fazi kada su rezultat liječenja i prognoze, nažalost, najčešće loše, te je statistički petogodišnje preživljavanje nakon dijagnoze i terapije samo 10 posto.
- Tijekom ove godine donesen je Nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća koji će obuhvaćati osobe koje imaju između 50 i 75 godina, koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina. U timu će biti liječnik obiteljske medicine, radiolog, i pulmolog, a pretraga će se obavljati niskom dozom zračenja na CT uređaju, kaže dalje pulmologinja Karuza i naglašava da je cilj ovog programa smanjiti smrtnost od ovog karcinoma na godišnjoj razini za 20 posto.
- Nažalost, pandemija COVID-a 19 usporila je početak ovog programa, ali se nadamo da nećemo dugo čekati na početak provedbe, dodaje dr. Gordana Karuza koju smo upitali i koliko je danas razvijena svijest građana Zadarske županije o pogubnim posljedicama pušenja u odnosu na razdoblje prije 20-tak godina kada se uobičajeno pušilo i na radnim mjestima.

Pušači i mnogi mladi zdravstveni djelatnici

- Nakon što je Hrvatski sabor 2008. donio deklaraciju o zabrani pušenja u svim javnim, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, i stanovnici Zadarske županije uglavnom se pridržavaju navedenih naputaka. Nažalost, navika pušenja se ipak nije bitno smanjila što dodatno potvrđuju bolesti koje su u porastu, a riječ je o raku pluću i KOPB-u. Osobito me brine i žalosti velika navika pušenja među mlađim zdravstvenim djelatnicima koji bi trebali biti primjer odgovornog ponašanja, ističe dr. Karuza, te otkriva kako bolesnici kojima je dijagnosticiran rak pluća u većini slučajeva odmah prestaju pušiti, za razliku od bolesnika koji imaju teški oblik kronične opstruktivne plućne bolesti, a koji, prema iskustvu ove liječnice, bolest uglavnom ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, te je u njihovom slučaju učinkovitost liječenja bitno smanjena, a napredovanje bolesti do respiratornog invaliditeta vrlo brzo.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje od posljedica pušenje u svijetu umre 6 milijuna ljudi, a tragično je da čak 900.000 ljudi godišnje umire od posljedica pasivnog pušenja. Naime, dulja izloženost duhanskom dimu, tzv. pasivno pušenje, znatno pridonosi obolijevanju od niza bolesti i prijevremenom umiranju i nepušača, od kojih su neki od najranije dobi u roditeljskom domu izloženi duhanskom dimu.
- Pasivno pušenje kao nedobrovoljno pušenje izdahnutog dima u blizini pušača, povećava rizik za sve navedene pušačke bolesti. Osobito je opasno za djecu jer se inhaliranjem tog dima povećava rizik od respiratornih infekcija, pa takva djeca imaju veću sklonost razvoju astme, upozorava dr. Gordana Karuza i zaključuje kako je pušenje pošast globalnih razmjera čije se posljedice mjere velikim brojevima umrlih i oboljelih, ali i ogromnim financijskim gubicima zdravstvenih sustava mnogih zemalja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)