Manipulacija – tihi ubojica svake veze

Na ovogodišnjim nedavnim Danima seksualnosti Udruga studenata psihologije Kasper proslavila je 10. godišnjicu organizacije na jednoj novoj razini.
Ono što možda razlikuje one koji će kliknuti na prijavu za sudjelovanje na Danima seksualnosti i one koji neće, jest želja za informiranjem, interes prema nekoj temi i općenito spremnost da se čuje nešto iz perspektive ljudi koji su svoje karijere posvetili istraživanju ljudske seksualnosti, neovisno o tome hoće li se u svakoj temi pronaći, poručuju iz Udruge Kasper.
– Svake godine, pozitivne reakcije javnosti prevagnu nad onim negativnima, ali ove godine moram priznati kako smo ugodno iznenađeni količinom podrške koju smo dobili od raznih udruga, institucija te pojedinaca različitih profila, godišta i struka. Iako se često pretpostavlja da su studenti nešto liberalniji u odnosu na ostatak populacije po pitanju tema kao što je ljudska seksualnost, u proteklih pet godina, otkad sudjelujem u organizaciji Dana seksualnosti, uvidjela sam da to zaista nije nužno kao i da je generalizacija potpuno pogrešna i nepotrebna, kazala je Ana Bubrić, predsjednica USP Kasper.

Izbor je u konačnici naš
Partnerski odnosi u ljubavnim vezama još uvijek su tabu tema bez obzira na liberalnost vremena u kojem živimo. Ljubavne veze izgubile su kvalitetu zbog emancipacije, diskriminacije, dobne granice i seksualne orijentacije. Javnosti je kontroverzno razmatranje uvođenja predmeta o seksualnom odgoju u obrazovne ustanove, što zapravo sprječava sazrijevanje pogleda na zdrav partnerski odnos u vezama. Upravo ove razlike dovode do pogrešnog tumačenja određenih pojmova koji obilježavaju toksične veze. Statistike pokazuju da je sve veća zastupljenost manipulacije u vezama.
Definiciju manipulacije u ljubavnim vezama, stručno nam je objasnila profesorica psihologije i klinička psihologinja, Ana Bačić.
– Kada se govori o manipulativnom ponašanju obično se misli na način upravljanja ljudima oko sebe i to putem utjecaja na njihove emocije. Ako na manipulaciju gledamo kao na nešto što zahtijeva razumijevanje te upravljanje vlastitim i tuđim emocijama u istraživanjima pretpostavljamo da će uspješni ‘manipulatori’ posjedovati više
razine emocionalne inteligencije. Bitno je za napomenuti da, iako je znanost prilično napredovala te je veliki broj istraživanja posvećen upravo istraživanju emocija, još uvijek ne možemo sa sigurnošću tvrditi da ‘manipulatori’ doista postoje, govori Bačić dodavši da sa stajališta realitetne psihoterapije ne postoji takva vrsta utjecaja u kojem možemo kontrolirati drugu osobu.
– Osoba može pokušati utjecati na način da koristi određene taktike koje mogu povećati vjerojatnost željenog ishoda, ali ne i direktno utjecati na željeno ponašanje. S druge strane, čovjekova stalna potreba da zadovolji primarne potrebe za ljubavlju i pripadanjem, moći, slobodom i zabavom je nešto što osobu čini manje ili više podložnom pokušajima drugih ljudi kako bi oni utjecali na ponašanje individue. Slobodna volja čovjeka je vezana samo i isključivo za smisao koji vidimo u nekom ponašanju. Ako se i dogodi da se netko koristi određenim taktikama u nastojanjima da promijeni nečije ponašanje, pojedinac će se ponašati na takav način samo ako u tome vidi neki smisao, odnosno osobnu dobit. Sve što čovjek radi, radi za vlastiti, a ne tuđi smisao. Mi smo slobodna bića u svakom trenutku i izbor je u konačnici uvijek naš, naglašava Bačić.

Krhki ego i zakržljale emocije
Iz navedenoga proizlazi da svaki pojedinac uvijek ima neku svoju taktiku kojom se koristi kako bi »natjerao vodu na svoj mlin«. Veze su postale kompetitivne, a sudionici rivali jer sudeći po slici društva još uvijek pribjegavamo onoj inačici »tko jači, taj tlači«. U pokušajima utjecaja na društvenu okolinu čovjek se koristi različitim taktikama među kojima se najčešće navode: šarm, tretman šutnjom, prisila, razum, regresija, samoponižavanje, pozivanje na odgovornost, usporedba s drugima, obećavanje ugode, novčana nagrada, grubost i reciprocitet.
Kako doznajemo, iz velikog osjećaja nemoći često proizlazi velika potreba za moći. Potreba da budemo važni, sigurni, cijenjeni, uvaženi. Što se više čovjek u svom svijetu osjeća nemoćan više koristi taktike, rizik da bude povrijeđen je prevelik. U njegovom svijetu tada nema drugoga, u njegovom svijetu postoji samo on, njegov krhki ego i zakržljale emocije. U svijetu gdje je čovjek usmjeren samo na sebe, nema mjesta davanju od sebe. Ne možemo ulaziti u crno-bijelo vrednovanje ljudskog bića i reći da je takav čovjek zao, on je samo slijep za cijeli spektar svega onoga što život čini vrijednim življenja.
– U kontekstu toga ja ne bih pričala o emocionalnoj inteligenciji, konstruktu koji je i danas nejasan u svojoj definiciji ne samo laicima nego znanstvenim krugovima, prije bih govorila o emocionalnoj i moralnoj nezrelosti osobe koja se koristi ‘taktikama utjecaja’. Kao ekstreman primjer možemo navesti psihopatske strukture osobnosti, koje itekako dobro funkcioniraju u društvenom svijetu zbog razvijenih socijalnih vještina, a u podlozi se nalazi ne nešto što bi nazvali emocionalna inteligencija, nego prije nerazvijene emocije i nizak stupanj moralnog razvoja, ističe psihologinja Bačić naglasivši kako se slika svijeta koju imamo razvija u ranoj dobi, a ono što je najvažnije u ranoj dobi je osjećaj sigurnosti i povjerenja u nama važne ljude, odnosno roditelje.

Preduvjet sreći
– Istraživanja pokazuju da su kompetencije u romantičnim odnosima u kasnijoj dobi usko vezane za dinamiku odnosa između djeteta i roditelja kroz odrastanje. Siguran i emocionalno usklađen roditelj stvara dobru bazu djetetu za odraslo doba u kojem je i samo sposobno vidjeti više od ‘posjedovanja drugoga’ i instrumentalnog gledanja na drugo ljudsko biće, koje je sposobno biti autentičan čovjek koji vidi da nikada, ali baš nikada, naša sreća ne ovisi o drugome, naglašava psihologinja Bačić.
Interes publike za ovom temom nahvalili su studenti Udruge Kasper koji su provodeći istraživanje za istu došli do zanimljivih spoznaja.
– Ljude se često upita što ste sve spremni napraviti za ljubav, međutim, rijetko se upita što niste spremni napraviti za ljubav. To pitanje bi se trebalo postaviti jer iako poslovica glasi »u ratu i u ljubavi nema pravila« ipak bi trebalo biti određenih granica. Problem današnjice je što ljudi ne znaju prepoznati manipulativan odnos. Potrebno je istaknuti kako manipulacija većinom ima negativnu konotaciju, dok manipulacija može biti način vrlo prilagođenog ponašanja, kaže Marija Ercegovac, studentica psihologije.
Mračna strana manipulacije je upravljanje emocijama drugih u vlastitu korist te sustavno narušavanje samopouzdanja i poimanje vlastite vrijednosti što dovodi do gubitka koncepta samoga sebe i vjere u vlastitu percepciju, čime je osoba pod kontrolom druge osobe koja njome manipulira. Bitno je istaknuti kako je uspješna emocionalna manipulacija prikrivena. Osoba koja je u manipulativnom odnosu ima niže razine zadovoljstva životom te više razine stresa, anksioznosti i depresije. Stoga ni ne čudi da se transformacijom individue na ovaj način, zaslužuje zvati ‘tihim ubojicom osobnosti’.
– Za kraj smo htjele istaknuti važnost stvaranja i održavanja romantične veze te razlike između zdravog i toksičnog odnosa. Iznimno je važno njegovati dobre odnose jer, kako istraživanja pokazuju, dobri odnosi s bliskim ljudima predstavljaju preduvjet sreći, zaključuju studentice.