Zadarska županija među ugostiteljskim velesilama

Slika korisnika admin
Hrvatska potrošnja u ugotiteljstvu ključno je vezana uz turizam

Prema podacima Državnog  zavoda za statistiku o stanju i  prometu u ugostiteljstvu vidljivo je da su od 2006. do 2010.  godine ugostitelji u Hrvatskoj s  15.000 poslovnih jedinica dorasli do 17.650, a da je broj  zaposlenih s 84.000 najprije  rastao do 2008. godine do gotovo 91.500 da bi do 2010. godine pao na 89.500. Promet je u  prošloj godini iznosio 16,2 milijarde kuna, što je znatno više  nego 2006. godine kada je iznosio 13,8 milijardi, ali i manje  od 16,7 milijardi u 2008. godini. Pri tome je u pravnim  osobama promet bio 11,7 milijardi i simbolično je pao u  odnosu na statistički najpovoljniju 2008. godinu. Obrtnici su  imali 4,5 milijardi u 2010. godini što je bitno manje od preko pet milijardi u 2008. godini  uz istovremeni rast broja poslovnih subjekata i jedinica, što  znači da su dijelili sve manji  kolač.

Indeksi pokazuju pad u  2009. kao i 2010. godini.

Dominacija ljeta

Približno tri četvrtine prometa (recimo 12 od 16 milijardi) ugostitelji odrađuju u  drugom i trećem kvartalu, dakle od travnja do konca rujna,  što se poklapa s turističkim sezonama.

U pravnim osobama najveći  dio ugostiteljskog posla dorađuje se u hotelima, preko 50  posto, dok su kampovi na  10-12 posto, a sami restorani  oko osam posto itd. Lavovski  do posla odrađuje se u primorskim mjestima, odnosno u  2010. godini 8,5 od 11,7 milijardi, a značajan je s 1,6 milijardi i Zagreb.

U obrtništvu oko 13.200  obrtnika u 2010. godini imalo  je 14.000 radnji s prosječno  40.000 zaposlenih i ostvarili  su promet od 4,5 milijardi  kuna u segmentima pružanja  smještaja, odnosno usluživanja hrane i pića.

Po županijama

Od 16,2 milijarde kuna prometa najveći udjel po županijama s 3,75 milijardi imala je  u 2010. godini Istra, slijedila je s  oko 2,5 milijardi Primorsko-goranska županija, Zagreb je tome pridružio dvije milijarde,  Splitsko-dalmatinska županija  1,95 milijardi, Dubrovačko-neretvanska 1,7 milijard, a nadomak milijarde s 990 milijuna  bila je Zadarska županija. Sljedeća županija prema ostvarenom prometu uz bitan zaostatak bila je Šibensko-kninska s  570 milijuna kuna.

 Kada je u pitanju promet  ugostiteljstva po stanovniku  hrvatski je prosjek 3.662 kune.  Dakle, ispalo bi da toliko svaki  stanovnik Hrvatske ostavi godišnje u ugostiteljskom lokalu.  U prometu trgovine na malo  svaki stanovnik stavi 25.800 kuna godišnje. Hrvatska ima  12.700 turističkih noćenja na  1.000 stanovnika prema čemu  ima izniman intenzitet turizma  u europskim razmjerima.  Inače, kada bi smo usporedili  promet ugostiteljstva po stanovniku ispada da po noćenju  u ugostiteljstvu ostvarimo 288  kuna.

 

Udjeli Zadarske županije

Zadarska županija sudjeluje u broju stanovnika Hrvatske sa četiri posto,  dok je u prometu ugostiteljstva participirala sa 6,1 posto, što je 50 posto  snažnije od njenog udjela u stanovništvu. Kažimo ovdje da je u u prometu  trgovine na malo ova županija participirala s pet posto, dakle također iznad  svog udjela u stanovništvu, ali sa 25 posto. Istovremeno je u noćenju turista  udjel Zadarske županije na državnoj razini bio 11 posto. Ovdje ćemo samo  napomenuti da Državni zavod za statistiku odvaja tzv. komercijalni i  nekomercijalni promet pa golem dio boravaka vlasnika vikendica i stanova,  ali i gostiju kod njih računa u nekomercijalni promet u čemu je Zadarska  županija uz Primorsko-goransku najjača u zemlji. S tim u zbiru udjel ove  županije u turističkim noćenjima bio bi oko 13 posto.

 Zadarska županija u ovim gledanjima imala bi promet u ugostiteljstvu više  5.600 kuna po osobi godišnje od čega su jači samo Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija. U  prometu trgovine Zadarska županija ima prosjek 32.700 kuna godišnje po  osobi, a veći prosjek u zemlji ima samo - Zagreb.

 

Pravne osobe - obrtnici
U Hrvatskoj pravne osobe u ovim  djelatnostima ostvare 11,7 a obrtnici  4,5 milijardi kuna. Kada je u pitanju  Zadarska županija pravne osobe ostvare 630 milijuna kuna, a obrtnici  360 milijuna kuna. S time da u  pravnim osobama ovo odrađuje  manje od 2.000 zaposlenih, a u  obrtništvu preko 4.000. Poanta razlike je što pravne osobe najveći dio  novca ostvare na pružanju smještaja  s manjim udjelom radne snage, dok  obrtnici lavovski dio posla odrađuju  u usluživanju hrane i pića s jakim  radnim  intenzitetom.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno