Zatvor zbog mobbinga i sprječavanja štrajka

Prođe li zakon, poslodavcu koji radniku zbog sudjelovanja u štrajku otkaže ugovor o radu prijeti zatvor od tri godine, koliko bi dobio i onaj tko na poslu maltretira radnike

Vlada je odustala od toga da već sa današnje sjednice u Sabor pošalje kazneni zakon po kojem bi se oštrije kažnjavala neisplata plaća, izbjegavanje plaćanja doprinosa, nezakoniti otkazi ili mobbing na poslu. Nakon još jednog sastanka s poslodavcima, u Vladi su odlučili da će te izmjene kaznenog zakona pričekati sljedeći tjedan kako bi se postigao dogovor i izbrusili i najsitniji detalji. Prema zakonskom prijedlogu koji je objavljen  na stranicama Ministarstva pravosuđa s tri godine kažnjavao bi se onaj koji je imao sredstva ali nije isplatio dio ili cijelu plaću, te ako nije uplatio mirovinsko ili zdravstveno osiguranje bez obzira je li isplatio plaću radniku. Ista kazna prijeti i onome tko ne uplaćuje doprinose, za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ili lažno obračunava plaću kako bi uplatio manje doprinose.
Drsko ponašanje
Kazneni zakon i dosad je za neisplatu plaća predviđao kaznu zatvora do tri godine ali i novčanu kaznu, ali sada više neće biti novčanog, nego isključivo  kažnjavanje zatvorom za takve poslodavce.
Kazneno djelo postaje i mobbing na poslu, koji je dosad bio tek prekršaj, a poduzeće je dosad moglo platiti najveću novčanu kaznu do 350 tisuća kuna.  Ako se taj dio prijedloga ne promjeni kaznom zatvora do jedne godine kažnjavat će se onaj tko “na radu ili u vezi s radom ponovljenim vrijeđanjem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugoga u ponižavajući položaj ili kod njega izazove opravdani strah”. Ako je drugom na taj način narušeno zdravlje, pogoršani uvjeti rada ili umanjena mogućnost napredovanja, počinitelju prijeti kazna do tri godine zatvora.  Prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa kazna zatvora od jedne godine prijeti i poslodavcu koji “uskrati ili ograniči pravo na štrajk koji se organizira i provodi u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata”. Ako radniku zbog sudjelovanja u štrajku otkaže ugovor o radu – poslodavcu  prijeti zatvor od tri godine.
Promjena sustava
Ministarstvo predviđa i kaznenu odgovornost za protuzakonito zapošljavanje. Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina prijeti onome tko strane državljane, koji nisu iz zemlja članica EU, a nezakonito borave u Hrvatskoj, zaposli pod uvjetima rada koji su iskorištavajući, ako zaposli osobu koja je žrtva trgovine ljudima ili zaposli mlađe od 18 godina.
Što će od ovoga ostati u zakonu vidjet će se sljedeći tjedan, jer poslodavci su imali primjedbe i na kažnjavanje zbog nezakonitih otkaza, kazne zbog mobbinga, ali i kažnjavanje poslodavca zatvorom do godinu dana ako je otpustio radnika koji je ukazivao na  korupciju u svome poduzeću.
U Vladi zasad ne žele govoriti gdje su spremni popustiti tek ističu da se će se sljedeći tjedan odraditi završno brušenje zakona.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjeća da je je neisplata plaća već dugo kazneno djelo, te ističe da ni nove odredbe neće značiti puno ukoliko se u Hrvatskoj ne promijeni cijeli sustav kad je  plaćanje obveza u pitanju. Primjećuje da će će sudska praksa, ako se dogodi primjena tih odredbi, pokazati da će biti teško razlučiti tko opravdano a tko neopravdano kasni s isplatom plaće.
– Vlada bi  prava svojim ponašanjem trebala poručiti da je plaćanje obavljenog posla, naručene robe ili usluga obavezno i da nema alternativu i da se svi moraju tako ponašati. U tom slučaju bilo bi manje i poslodavca koji su zbog nenaplaćenih potraživanja u problemima i zbog toga kasne s plaćanjem i za sobom povlače i druge, kaže Novosel.
Dodaje da ne može biti loše to što država poručuje da je maltretiranje radnika, odnosno mobbing, koji se u mnogim tvrtkama smatra uobičajenim poslovnim ponašanjem,  uskraćivanje plaće ili doprinosa te nezakoniti otkaz kazneno djelo, ali napominje i to da takvi stavovi iz zakona moraju prijeći i u poslovnu praksu u Hrvatskoj.