Projekti trebaju spremno dočekati postpristupna sredstva

Po ulasku Hrvatske u EU, iznosi sredstava za pojedine programe bit će uvećani i preko 10 puta, uz pojednostavljenje metodologije apliciranja i odobravanja projekata, što automatski znači da će Gradu neki kapitalni projekti postati izgledni za realizaciju, govori Kociper

Upravni odjel za  gospodarstvo Grada Zadra  izrađuje jedinstvenu bazu  razvojnih projekata u Gradu Zadru, u kojoj se trenutačno nalazi 48 projekata  ukupne procijenjene vrijednosti od 150 milijuna eura.
Kako kaže gradski pročelnik za gospodarstvo, Alan  Kociper, to je jedan od prvih  koraka na putu kvalitetnije  apsorpcije sredstava iz fondova EU.
Ogledalo gospodarstva
– Baza bi na jednom mjestu  trebala objediniti sve projekte važne za grad,  opisane istim parametrima, bez obzira  na buduće izvore financiranja. Proces punjenja i ažuriranja baze projekta postaje  kontinuirani proces, a kako je  taj proces još u začetku, trebat će neko vrijeme da se  projekti detaljno razrade  kroz bazu, govori Kociper.
Govoreći o gospodarskoj  slici u Zadru, Kociper kaže  da postoji velika međusobna  ovisnost između sposobnosti  Grada da financira sve potrebne aktivnosti i općenitog  stanja u gospodarstvu.
– Drugim riječima, loše stanje u gospodarstvu automatski se reflektira na gradskom  proračunu, poput ogledala.  Naime, najveći dio prihoda  proračuna jedinice lokalne  samouprave dolazi iz poreza  na dohodak te komunalnih  doprinosa i naknada, što je  usko vezano sa stanjem i aktivnostima u gospodarstvu.  Upravo stoga je jako važno  pronalaziti nove izvore financiranja da bi se ta međusobna  zavisnost umanjila. Uz bolje  iskorištavanje imovine u  vlasništvu i pod upravljanjem  Grada, kao što su naprimjer  naplata prava služnosti i korištenja javnih površina telekom operaterima, legalizacija objekata i slično, EU fondovi su jedna od mogućnosti  financiranja, kaže Kociper.
Iako su EU fondovi samo  jedan od potencijalnih izvora  financiranja, kako ističe Kociper, oni u idućih 10-15 godina mogu biti jedan od najznačajnijih izvora sredstava  za realizaciju važnih projekata za Grad.
A proces apsorpcije bespovratnih sredstava iz europskih pretpristupnih fondova  za Grad Zadar traje zadnjih  desetak godina.
Edukacija kadrova
– Ipak, to će posebno doći  do izražaja po ulasku Hrvatske u EU jer će onda biti  dostupni puno izdašniji programi bespovratnog financiranja. Kroz strukturne i  kohezijske fondove EU, Hrvatskoj i jedinicama lokalne  samouprave otvaraju se novi  izvori financiranja kojima je  zapravo cilj ujednačavanje  razvoja europskih regija. Tako će iznosi sredstava za pojedine programe biti uvećani  i preko 10 puta, uz pojednostavljenje metodologije  apliciranja i odobravanja  projekata, što automatski  znači da će Gradu neki kapitalni projekti postati izgledni za realizaciju, ističe Kociper, dodajući da je zato  potrebna kvalitetnija priprema Gradske uprave u organizacijskom i kadrovskom  smislu kako bi ovo razdoblje  dočekali spremnije i sa što  većim brojem projekata u visokoj fazi pripremljenosti.
Kako nastavlja pročelnik  za gospodarstvo, njegov  Upravni odjel služi za potporu ostalim gradskim  upravnim odjelima te trgovačkim društvima i ustanovama u vlasništvu ili suvlasništvu Grada u smislu pomoći u organizaciji, koordinaciji i edukaciji te razmjeni  informacija.
– Osim toga, da bi se projekti doveli do realizacije,  potrebno je izgraditi što širu  mrežu kadrova unutar tih institucija, oboružanih znanjem i sposobnostima. Tako  su već provedene prve edukacije, a ta praksa trebala bi  postati permanentna. Nositelji projekata prije svega su  upravo gradski odjeli, trgovačka društva i ustanove, a  za svaki projekt je formiran  ili će se formirati projektni  tim koji će biti odgovoran za  njegovo praćenje i provedbu,  navodi Kociper.

Grad kao potpora gospodarstvu

Kako govori Kociper, Grad u lokalnom gospodarstvu ima prvenstveno potpornu ulogu.
– Potpora je moguća samo u onoj mjeri i onim segmentima na koje Grad može utjecati, s obzirom na ovlasti u odnosu na postojeću zakonsku regulativu. Vezano za to, mogućnosti jedinica lokalne samouprave uglavnom su ograničenog karaktera, a najveći utjecaj na gospodarstvo ima zakonodavstvo na nacionalnoj razini. Grad može djelovati na način da unapređuje lokalne uvjete za razvoj poduzetništva u smislu razvoja poduzetničkih zona, tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora, subvencioniranja kreditnih linija za poduzetnike, ubrzanja lokalne administracije, djelomičnog ili potpunog oslobađanja lokalnih poreza i nameta, razvoja kvalitetne komunalne infrastrukture, sređivanja zemljišnih knjiga, donošenja prostorno-planske dokumentacije i slično. Sve ovo u većoj ili manjoj mjeri Grad uspješno provodi što se vidi na primjerima razvoja zone Crno, Nove luke Zadar u Gaženici, novog prostornog plana, informatizacije gradske uprave…, nabraja Kociper.
Grad provodi mjere poticanja i potpore gospodarstvu kroz Gradski projekt razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Program korištenja sredstava namijenjenih razvoju turizma, zatim financira rad Razvojne agencije Zadarske županije i Poduzetničkog inkubatora, pruža potpore udruženjima na području gospodarstva.

Kapitalni razvojni projekti

U bazi razvojnih projekata Grada Zadra, prema procijenjenoj vrijednosti, najskuplji projekt je izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom u iznosu od 473,6 milijuna kuna. Nositelj projekta je Zadarska županija (EKO d.o.o., Grad Zadar), a planirani rok realizacije je 2015. godina. Izvori financiranja su pretpristupni i postpristupni fondovi EU te nadležno ministarstvo.
Velik dio dokumentacije je pripremljen, a nakon donošenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata slijedi ishodovanje dozvola, uređenje imovinsko-pravnih odnosa i izrade projekata.
Županijski centar za gospodarenje otpadom slijedi projekt od 400 milijuna kuna, Gospodarska zona Crno. Dosad je završeno Idejno rješenje odvodnje sanitarnih, oborinskih i fekalnih voda s područja zone koje je predano Hrvatskim vodama na verifikaciju. U tijeku je nekoliko projekata koji se odnose na komunalnu infrastrukturu u neposrednom okruženju zone Crno, bez kojih bi konačna realizacija bila nemoguća. To se odnosi na pristupne ceste, vodovod, odvodnju, vodospreme i slično.
Nadalje, potpuno je završena projektna dokumentacija za prvih 300 od ukupno 800 metara pristupne ceste iz smjera zapada, a od toga je započela izgradnja 200 metara zajedničke prometnice kroz zonu Murvica jug. Počela je izgradnja vodovodne mreže za opskrbu gospodarskih zona Crno i Murvica jug. Ishoduje se lokacijska dozvola za pristupnu cestu zoni iz smjera Babinduba, a u izradi je i dokumentacija za vodospremu kod groblja u Murvici.
Završetak izgradnje I. faze se očekuje u ožujku sljedeće godine, II. faze u srpnju 2015., a treće faze u srpnju 2017. godine.

Gradnja, rekonstrukcija, sanacija

Od velikih gradskih razvojnih projekata treba izdvojiti Projekt prometnog sustava grada Zadra: Inteligentni prometni sustav i rekonstrukcija prometnica u gradu Zadru (182,5 milijuna kuna), zatim Prenamjenu sklopa Kneževe i Providurove palače u Muzej grada Zadra – Centar za baštinu (146 milijuna kuna), Sanaciju odlagališta komunalnog otpada Diklo (90,3 milijuna kuna) i Odvodnju otpadnih voda naselja Kožino i Petrčane (37,2 milijuna kuna). Nositelj tih projekata je Grad Zadar, a izvor financiranja u većem dijelu su postpristupni fondovi EU.