Kad Lalovac traži novac...

Slika korisnika admin

Ministar financija Boris Lalovac izrazio je zabrinutost kako će u proračun namaknuti novac, odnosno kako će rezati troškove da deficit s planiranih 13,5 milijardi kuna ne naraste na 18-19 milijardi kuna, te je postalo jasno da su državne financije u velikim problemima i da su ministarske škare došle i do - plaća.

Naime, poznata je priča da je veliki dio proračuna zadan i odnosi se na plaće, pa kada prođe prvo kresanje zna se što slijedi. Samo nije poznato zašto se često ponavljalo kako se plaće i mirovine neće dirati. Istina, spominjane su plaće državnih i javnih službenika iznad deset tisuća kuna, pa je rečeno da će se rezati svima, a od svega ostaje samo konfuzija u glavama građana koji su jedino mogli zaključiti: „Ni Lalovac ne zna s novcem". Kako se može istodobno govoriti o ukidanju najveće stope poreza na dohodak što bi potaknulo potrošnju, a onda najavljivati rezanje plaća?

Rebalans koji se planira na jesen unio je nemir među ministre, te državne i javne službenike jer se nakon prethodnih "reckanja" došlo i do onoga što su vladajući obećavali ne dirati. Posve je neshvatljivo i zašto se stalno trubi o neophodnoj reformi neučinkovite, glomazne i skupe državne uprave, a nikako da se netko odvaži početi je, a kamoli provesti. Zna se i zašto je to tako - jer je ta reforma i politički bolna, jer bi stvorila revoltirane glasače i pomela zaposlene po stranačkoj poslušnosti. Ovako, rezanje plaća u državnoj i javnoj upravi, bez razrađene i dobro promišljene cjelovite reforme igra sporednu ulogu u Lalovčevom filmu o uspješnom krpanju proračunske rupe, kojega zasigurno i nećemo gledati.

Uspješno smanjenje deficita i konsolidacija državnih financija već je niz godina velika enigma za hrvatske financijske stručnjake, pa je tako i Hrvatska po dugotrajnosti recesije šampionka u Europskoj uniji. Nikako da nam grane sunce. Štoviše, Lalovac se požali na kiše.

Smrknuo se i naoblačio velik dio srpnja, pa je i njegova rupa (računa Lalovac, ne priznaje Lorencin) kriva za proračunsku rupu. Hotelijeri traže mjere koje bi turizam spasile od katastrofe, a među njima je i smanjenje PDV-a na smještaj s 13 na 5 posto. Grčka je zabilježila turistički rast jer je jeftinija. Pa, nije samo Hrvatska lijepa zemlja koja već u startu nudi sunce i more, a kada sunce zamijene oblaci, pa ostane samo more, bez druge zanimljive i atraktivne turističke ponude, ostaje samo noćna mora ministru turizma Darku Lorencinu, a onda i ministru Lalovcu koji se žali da je prihod od PDV puno manji od planiranog pa kada se manjim prihodima, dodaju povećani rashodi eto problema koji će se teško riješiti bez ponovnog rezanja. Ne trebaju se građani previše radovati ni vremenu koje dolazi jer potpredsjednik Vlade Branko Grčić sada govori kako narednih godina slijede najprije porez na kamate na štednju, pa porez na nekretnine. Rekli bi siromašni građani da ionako nemaju štednje i previše nekretnina koje bi dolazile na udar poreza, no svaki novi namet govori nešto i o gospodarskoj stabilnosti i poreznoj dosljednosti zemlje te investicijskoj klimi koju se toliko dugo bezuspješno zaziva kao i sunce u srpanjskom nevremenu. Naime, teško se oteti dojmu kako je puno toga u „slobodnom padu" i prepušteno stihiji pa ne čudi da mnogi upiru oči prema suncu na koje kao da je pala kocka da ono spašava sezonu, a dijelom i proračun.

Mada su do sada Milanović, Grčić, Lorencin, Lalovac..., morali shvatiti da novac ne pada s neba!

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno