Zrmanja napaja žedne otoke

Kako se približavala špica sezone, na otocima se povećavao broj žitelja. K tomu je još i krajem srpnja zavladala suša koja je trajala cijeli kolovoz pa je, reći će Hrvoje Patrk, posljednjih mjesec dana s otoka počeo stizati velik broj zahtjeva za vodom. Čak i veći nego prošle godine u isto vrijeme

Dok svi zadarski otoci ne dobiju vodovodnu mrežu, brod Zrmanja bit će i dalje, a posebno ljeti, čest gost na rivama “u bodulima”.
No ima to i svojih čari. Uplovljavanje broda u luku djeca i mladi doživljavaju poput najveće ljetne atrakcije. Posebno ih raduje skanje u more s pramca broda koji je iznimno visok.
Raduju mu se i stariji otočani. Jer kad ponestane vode u gusternama, “Zrmanja” je jedini spas.
Po kubiku 11,64 kune
 Direktor zadarskog Vodovoda Hrvoje Patrk informira nas da je brod Zrmanja u privatnom vlasništvu te da Vodovod s njm potpisuje godišnji ugovor za distribuciju vode na zadarskom području.
– Brod Zrmanja, jedini brod na zadarskom području koji vrši distribuciju vode, zapremnine je 950 kubika, a vodu crpi iz hidranta na Liburnskoj obali.
 Što se tiče cijene kubika vode, ona je prema Zakonu o otocima jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj županiji.
Cijena isporuke pitke vode koju plaćaju domaćinstva čiji članovi imaju prebivalište na otocima iznosi 11,64 kune po kubiku, koliki je i prosjek u Zadarskoj županiji. Domaćinstva čiji članovi, pak, nemaju prebivalište na otocima, plaćaju i troškove prijevoza. Inače, kako nas je informirao direktor Vodovoda, prijevoz vode za otočna domaćinstva subvencionira resorno Ministarstvo.
Brod “Zrmanja” vodom opskrbljuje otoke koji administrativno pripadaju Gradu Zadru, a to su Molat, Brgulje, Olib, Rava, Iž, Silba, Premuda i Ist. No i pored spomenutih, “Zrmanja” utažuje žeđ i u ostalim otočnim mjestima gdje isporuku pitkom vodom organiziraju jedinice lokalne samouprave.
Djelatnici Vodovoda na tri otoka
– Na tri otoka – Ižu, Silbi i Molatu, imamo djelatnike Vodovoda koji vrše distribuciju vode po otoku iz lokalne vodospreme. Ovakav oblik vodoopskrbe vrši se na način da vodonosac napuni otočnu vodospremu te se pomoću pumpi i maniga voda distribuira u privatne cisterne, odnosno gusterne. Na ostalim otocima distribucija se vrši direktno iz vodonosca u domaćinstva, kazao je Patrk.
 S obzirom da je početak ovog ljeta bio kišovit te su se stare gusterne napunile dovoljnim količinama pitke vode, tijekom lipnja i srpnja prikupljen je manji broj narudžbi vode na otocima. No kako se približavala špica sezone, na otocima se povećavao broj žitelja. K tomu je još i krajem srpnja zavladala suša koja je trajala cijeli kolovoz pa je, reći će Hrvoje Patrk, posljednjih mjesec dana s otoka počeo stizati velik broj zahtjeva za vodom. Čak i veći nego prošle godine u isto vrijeme.
– Veća potražnja za vodom je uvijek tijekom lipnja, srpnja i kolovoza zbog turističke sezone. Zimi brod Zrmanja vozi po potrebi, ali uglavnom vrlo malo. Što zbog obilnijih padalina, što zbog manjeg broja ljudi na otocima i slabije potrošnje vode, navodi Patrk.
Jednog dana kad svi zadarski otoci budu imali izgrađenu vodovodnu mrežu, brod Zrmanja otplovit će u prošlost. Kao i stare gusterne. Tko zna, možda ih netko i prenamijeni. Primjerice, u apartmane.