Najviše uvozimo iz EU, a izvozimo – susjedima

Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, iznosio je u prvih sedam mjeseci ove godine 38,1 milijardu kuna, što je 5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Udjel Zadarske županije kod ribarstva, marikulture i prerade ribe je dobro rastao, pa će nam Japan biti prvi izvozni partner u ovom razdoblju
Hrvatska nastavlja sa snažnijim, iako usporenim, rastom izvoza od uvoza. Izvoz je kunski izraženo rastao pet, a uvoz dva posto. Možemo ga pripisati i krizi koja u Hrvatskoj još ne prolazi, dok je dio zemalja prema kojima putuju naši proizvodi iz krize izišao i uvećava potrošnju, ali nadajmo se i opredjeljenju gospodarstva, možda i za ovo vrijeme neobično visokom tečaju eura i slično.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,3 posto. Deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 25,1 milijardu kuna i manji je za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Raste ribarstvo, pada brodogradnja
Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do kraja srpnja iznosio je 5,1 milijardu eura, što je za 3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz istodobno porastao za 0,1 posto, na 8,5 milijardi eura.
Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom izražen u eurima u prvih sedam mjeseci bio je 3,4 milijarde eura, što je za 4 posto manji deficit nego u istom razdoblju prošle godine.
Statistika po pojedinim značajnijim izvoznim djelatnostima u prvih sedam mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje bilježi visok rast izvoza u djelatnosti poljoprivrede, ribarstva i šumarstva s 19 posto, proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda koja je izvoz povećala za 18,6 posto, na 519,9 milijuna eura. Izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda porastao je za 17,1 posto, na 382,7 milijuna eura, proizvodnja strojeva i uređaja za 19,2 posto, na 333,4 milijuna eura, itd.
S druge strane, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstva, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, u prvih sedam mjeseci ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 739,16 milijuna eura, što je 5,8 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Raste izvoz u Sloveniju i BiH
Više od 61 posto hrvatskog robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine odnosi se na zemlje EU, a taj je izvoz, ostvaren u vrijednosti od 3,16 milijardi eura, povećan za 1,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Pritom se bilježi osjetan pad izvoza u Italiju, za 10,7 posto, na 936,6 milijuna eura, izvoz u Njemačku smanjen je za 2,9 posto, na 529,5 miljuna eura, dok je istodobno hrvatski izvoz u Sloveniju povećan za 8,4 posto, na 417,5 milijuna eura.
Visok rast hrvatskog izvoza bilježi se na tržištu Bosne i Hercegovine na koje je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 603,3 milijuna eura, što je porast od 10,3 posto prema istom razdoblju prošle godine.
U nedavno objavljenim informacijama o konačnom, makar 0,8 postotnom rastu BDP-a u zemlji, u drugom kvartalu uračunat je i pozitivan doprinos izvoza. Neizvjesno je kazati kako će pokazatelj izgledati u daljnjem tijeku godine. Naime, snažnija turistička sezona, koja donosi značajne devize na drugi način, ipak dovodi do povećanja uvoza. Također i, nažalost, u povoljnijim socijalnim prilikama u zemlji dio gospodarstvenika umjesto bitke za proboj na svjetska tržišta uspijeva veći plasman svojih proizvoda osigurati na domaćem tržištu.

Zadarska županija put Japana?!

Iz općih je podataka nemoguće iščitati podatke za Zadarsku županiju, dok uskoro putem Gospodarske komore i Državnog zavoda ne dobijemo podatke i o tome. Ipak u djelatnosti u kojoj ova županija ima ključan udjel u izvozu cijele zemlje, moguće je dati neke ocjene već sada. Riječ je o ribarstvu, odnosno ribarstvu i marikulturi te prerađevinama od ribe, u čemu je ova županija dominantna u zemlji.
U 19 posto većem izvozu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva vrijednom 175 milijuna eura, ribarstvo je s 55 milijuna eura imalo rast od 53 posto. Kod ribarstva je odnos izvoza i uvoza inače najpovoljniji od svih segmenata, jer je uvoz svega sedam milijuna eura. Kod riba i prerađevina izvoz je iznosio 79 milijuna eura i rastao je 30 posto. U situaciji kada se naši ribari, ali i uzgajivači i riboprerađivači, uvelike žale na stanje djelatnosti i odnos države spram njih, podatak izgleda kontroverzno, no objašnjenje je jednostavno. Izvoz iz Hrvatske u Japan koji se, na žalost, u velikoj mjeri svodi na tune, rastao je do 42 milijuna eura i uvećan je za 70 posto. Zadarska županija u ovom drži najveći dio posla u zemlji.