Sanader prvi optuženik za ratno profiterstvo

USKOK optužnicom traži od suda da Ivi Sanaderu oduzme 3,6 milijuna kuna imovine, kolika je protuvrijednost sedam milijuna šilinga provizije iz 1995. koje je dobio od Hypa
Bivši premijer Ivo Sanader postao je prva osoba u Hrvatskoj koja će biti kazneno gonjena zbog ratnog profiterstva. Naime, USKOK je jučer podignuo prvu optužnicu protiv Sanadera, a kako se radi o slučaju uzimanja provizije od Hypo banke iz 1995. godine koji je već pao u zastaru, USKOK je iskoristio ustavne promjene i posebni zakon, te pokrenuo kazneni postupak protiv bivšeg premijera. USKOK optužnicom traži od suda da Sanaderu oduzme 3,6 milijuna kuna imovine, kolika je protuvrijednost tadašnjih sedam milijuna šilinga provizije.
Velike ambicije
Optužbe protiv Sanadera postale su poznate prije šest mjeseci, kad je USKOK otvorio istragu u slučaju Hypo. Precizno, Sanadera se tereti da je zloupotrijebio položaj zamjenika ministra vanjskih poslova i dogovorio sebi milijunsku proviziju. I to “za vrijeme trajanja Domovinskog rata i vrijeme kad je Hrvatska zbog ratnog stanja, visoke inflacije i izuzetno visokih kamatnih stoga na kredite u zemlji”. Potonja je formulacija iz optužnice važna, jer je USKOK koristi da se pozove na Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, koji dozvoljava da se nakon proteka zastarnog roka progone i počinitelji onih kaznenih djela kojima nije neposredno pričinjena šteta za državu.
A prema samoj optužnici, u dogovaranju provizije i nema izravne štete za državu. U optužnici se, naime, navodi da je Sanader s direktorima Hypo banke Guntherom Striedingerom i Wolfgangom Kultererom dogovorio da mu banka, za kredit od 140 milijuna austrijskih šilinga kojeg je Vlada podigla za opremanje veleposlanstava, isplati proviziju od sedam milijuna austrijskih šilinga. Zauzvrat, Hypo banka je trebala dobiti lakši ulazak u Hrvatsku. Državi tu izravne štete nema, a o šteti bi se moglo govoriti eventualno ako bi se računali gubici zbog olakšavanja Međutim, kako sam USKOK sugerira opisujući ratno vrijeme u Hrvatskoj, strane banke nisu tad bile posebno zainteresirane za hrvatsko tržište. Na sreću države i onih koji su uzeli proviziju, Hypo banka je bila zainteresirana za ulazak na hrvatsko tržište. Radilo se o maloj hipotekarnoj banci s velikim ambicijama, koja je tad bila u vlasništvu austrijske pokrajine Koruške.
Posrednik preminuo
Proviziju je Sanader dogovorio u pregovorima s Hypo bankom, a isplaćivana je preko Eugena Laxe, masona koji se zalagao za hrvatsku neovisnost i preko kojeg su navodne išle brojne provizije takve vrste. Eugen Laxa je, navodno, od Kulterera primio desetinu dogovorene provizije na ruke, svega četiri dana nakon jednog od sastanaka na kojem su se dogovarali detalji provizije.
Prema dokumentaciji iz Austrije kojom raspolaže USKOK, Laxi je Hypo banka na ime 1995. godine isplatila preko osam milijuna šilinga. Kome je Laxa proslijedio novac, sam neće moći posvjedočiti jer je u međuvremenu preminuo. Međutim, njegovi srodnici još su živi i USKOK predlaže da budu ispitani tijekom procesa. Osim njih, na suđenju Sanaderu bit će ispitani i direktori Hypa Wolfgang Kulterer i Gunther Striedinger, ondašnji premijer Nikica Valentić i ondašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, te diplomat Zdenko Škrabalo.
Sam Sanader već je pred uskočkim istražiteljima porekao da je primio ikakvu proviziju. Ispričao im je da je u pregovore s Hypom uključen isključivo zato jer dobro govori njemački jezik. Da je u vezi tog kredita bila dogovorena provizija, navodno su mu rekli osobno ljudi iz Hypo banke, ali ne za njega, već za Eugena Laxu o kojem su mu ranije pričali predsjednik Franjo Tuđman i njegov neposredni nadređeni ministar Mate Granić.

Hernadyu će Hrvatska suditi u odsutnosti?

Mađarsko tužiteljstvo odbilo je pomoći hrvatskim kolegama i zamolbeno ispitati predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadyja o optužbama da je Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi Hrvatska prepustila MOL-u upravljanje Inom.
O toj mogućnosti spekuliralo se prije mjesec i pol dana, no općinski tužitelji koji vode Hanfin predmet protiv MOL-a demantirali su da je odbijeno ispitivanje Hernadyja, barem što se tiče optužbi protiv nepoznatih osoba za pranje novca kupovinom Ininih dionica za račun MOL-a. Sad, međutim, nitko ne demantira da je Mađarska odbila saslušati Hernadyja. Štoviše, obrazložila je to nacionalnom sigurnošću, što je i razumljivo, jer se radi o predsjedniku uprave nacionalne naftne kompanije u djelomičnom vlasništvu države, ali i bivšem članu uprava i nadzornih odbora drugih važnih mađarskih poduzeća, uključujući i OTP banku. Mađarski tužitelji, doduše, priznali su da iz zamolnice za saslušanjem proizlazi sumnja na kaznena djela, pa su tražili dokaze da sami istraže optužbe.
Iz DORH-a i USKOK-a jučer nije bilo službenih komentara. Međutim, u kuloarima se moglo čuti kako je realno da će se predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadyju suditi u odsutnosti, dok će njegovi suoptuženici Ivo Sanader i Damir Polančec dolaziti na suđenje. Nije isključena ni mogućnost da USKOK zatraži pritvor za Hernadyja i raspiše tjeralicu, premda jučer iz USKOK-a takav zahtjev nije upućen prema Županijskom sudu.

Kosor: Vlada ne zna ništa o odbijenici mađarskog odvjetništva

Premijerka Jadranka Kosor, odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentira to što je mađarsko državno odvjetništvo odbilo zahtjev DORH-a da ispita bivšeg šefa MOL-a Zsolta Hernadija u vezi s navodnim mitom od 10 milijuna eura bivšem premijeru Sanaderu, rekla je da Vlada RH nema nikakvih obavijesti o tome. “Vjerujem kako ću uskoro imati prilike o mnogim stvarima razgovarati s premijerom Viktorom Orbanom. Ako itko dobro razumije što znači štititi interese i obvezu vlade i premijera da štiti nacionalne interese i u tom smislu donosi odluke – onda to razumije mađarski premijer”, rekla je Kosor.