Nezapamćeno kišno ljeto čeka ocjenu klimatologa

Slika korisnika admin
Autor: 
Fabio ŠIMIĆEV

Ljeto koje je na izmaku nezapamćeno je po količini oborina, svjedoče aktualni podaci, ali stručnjaci pozivaju da se na ozbiljnije klimatološke ocjene pričeka još neko vrijeme.

Dugoročnu prognozu kako bi ljeto moglo biti vlažno, snažno je poduprla već 6. lipnja olujna kiša u Dubrovniku, kada je palo oko 85 mm, dok je pet kilometara jugoistočno, na području Kupara, opći dojam pojačala pijavica, a nakon nje jače grmljavinsko nevrijeme s udarima vjetra. Mediji su javili da je taj dan u Opuzenu palo 53 mm kiše, a nešto malo manje u Komiži. Prema podacima DHMZ-a, u Dubrovniku je 15. lipnja palo 92 mm, a na Komiži u pet uzastopnih dana, od 15. do 19. lipnja, ukupna količina oborine iznosila je 176,5 mm, s time da je u jednom danu palo 84,7 mm!

Treba znati da je prosječna količina za cijeli lipanj dvostruko manja od toga jednog dana i iznosi 42 mm!

U Zadru je, prema podacima DHMZ-a, 10. srpnja za 24 sata palo 109,5 mm kiše po četvornome metru, pri čemu samo u jednom satu poslije ponoći 44,7 mm! To je najveća dnevna količina izmjerena tijekom srpnja u povijesti mjerenja, odnosno od 1961., budući je dosadašnja maksimalna oborina od 66,5 mm zabilježena 3. srpnja 1979. godine. Ekstremna količina oborina od 89,1 mm ponovila se u Zadru i zadnjeg dana srpnja. Isto toliko kiše palo je u Krapini 14. kolovoza, što je u jednoj noći više nego prosječna mjesečna količina. Krajem srpnja u Labinu je u nešto više od sat vremena palo 72 mm kiše. Dan kasnije na Malom Lošinju izmjereno je još više - 93,5 mm kiše. Velike količine oborina pale su i na području Istre i Kvarnera. Na Rabu je palo 63,5 mm, a prema drugim izvorima u Baderni 57 mm, zatim u Tinjanu 46, u Flengima 45 mm, itd.

Da spomenuti kišni događaji nisu bili uobičajeni ljetni pljuskovi, pokazuju prosječne mjesečne vrijednosti oborina. Prema podacima koje je Hini omogućila klimatologinja Ksenija Cindrić iz Odjela za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju DHMZ-a, te su vrijednosti na pojedinim mjernim postajama višestruko premašene. Primjerice na postaji Krapina do 28. kolovoza sveukupno je u ovom mjesecu palo 248,8 mm oborina, dok prosječna količina iz razdoblja 1994. do 2013. iznosi 94,3 mm. U Dubrovniku je tijekom lipnja palo 191 mm, što je trostruko više od prosjeka za taj mjesec. I Poreč i Split su u srpnju primili tri i četiri puta veću količinu od prosječne oborine. U Zadru je u srpnju palo blizu 341,3 mm, što je gotovo deseterostruko više od mjesečnog prosjeka, a približno 40 posto prosječne godišnje količine oborina!

Međutim, gornji podaci o oborinama nisu najveći u povijesti mjerenja. Prema podacima DHMZ-a, najveća 24-satna količina oborina zabilježena je u Zadru 11. rujna 1986. godine i iznosila je 352,2 mm. Potom slijedi Rijeka, 19. listopada 1998. s 200 mm i 15. rujna 1967. s 189,2 mm, te Dubrovnik, 23. studenoga. 2010. s 161,4 mm oborine. Svi maksimumi zabilježeni su u tijekom jeseni, meteorološki ili kalendarski.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno