Studenti osmislili Lanternu Sali, Kualjski vijaz i Studentsko selo Molat

Slika korisnika valentinam
Završila treća Interdisciplinarna ljetna škola Zadar 2020.
Tematski je ljetna škola bila određena naslovom "Grad i otoci", i to s ciljem osmišljavanja rješenja koji bi doprinijeli razvoju otoka i oživljavanju kvalitete života, kako lokalnog stanovništva tako i njegovih posjetitelja
Jedno od rješenja je Kualjski vijaz

Prezentacijama studentskih projekata završila je treća po redu Interdisciplinarna ljetna škola Zadar 2020., koja nastaje u suradnji Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uz potporu Društva arhitekata Zadra, Grada Zadra i Zadarske županije. Voditelji ljetne škole bili su izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te prof. dr. sc. Tihomir Jukić i prof. dr. sc. Feđa Vukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Tematski je ljetna škola bila određena naslovom "Grad i otoci", i to s ciljem osmišljavanja rješenja koji bi doprinijeli razvoju otoka i oživljavanju kvalitete života, kako lokalnog stanovništva tako i njegovih posjetitelja.

Započela je 25. kolovoza uvodnim predavanjima o otocima i otočnom životu, a s obzirom na to da su projektni zadaci uključivali lokacije na otoku Ugljanu, Molatu i Dugom otoku, studenti su s profesorima u nedjelju, 26. kolovoza, unatoč vremenskim neprilikama, posjetili naselja Sali na Dugom otoku, Kali na Ugljanu i Molat na otoku Molatu. Svrha posjeta bila je upoznavanje lokacija i lokalne zajednice za koje su studenti trebali osmisliti svoja projektna rješenja.

Na Dugom otoku studenti su imali zadatak oživjeti staru zgradu solionice te osmisliti kopneni ulaz i info punkt u Parku prirode Telašćica. Objekt stare solionice i starog skladišta tvornice Mardešić osmišljen je pod nazivom "Lanterna Sali". Cilj projekta bilo je stvaranje osjećaja povezanosti cijelog otoka, stvaranje kulturno-zabavnog središta koje je otvoreno cijelu godinu, povezivanje turista sa Saljanima te podrška u promociji lokalnih OPG-ova i "malog čovjeka". U Lanterni su tako predviđeni mjesto za opuštanje, ispijanje kave, degustaciju domaćih vina i rakija, nautički shop, prostor za informiranje o vremenskim uvjetima za odlazak na more, Mardešić shop, fish fast food...

Sjeverni ulaz u Park prirode Telašćica osmišljen je kao infopunkt sa suvenirnicom, koji bi trebao privlačiti turiste na izlazak u park, umjesto da, kao što je uobičajeno, samo prođu kroz uvalu. Posjetiteljima bi se uz edukativni materijal nudili i bicikli kojima bi sami mogli istražiti PP Telašćicu.

Na Ugljanu su se studenti bavili naseljem Kali kako bi mu vratili identitet ribarskog sela i osmislili prostor centralnog mjesta okupljanja uz obalu. Jedno od rješenja je Kualjski vijaz, potez koji se proteže obalom, a počinje od mola i završava rtom. Svrha obalnog pojasa je multifunkcionalna – jedan dio služi kako bi ribari nakon povratka iz ribolova imali mogućnost praktičnijeg obavljanja poslova koje brodske luke ne podržavaju, a ostatak prostora zamišljen je kao šetalište, kupalište, sunčalište te mjesto okupljanja u večernjim satima.

Na otoku Molatu, koji administrativno pripada Gradu Zadru, studenti su trebali urediti i oživjeti devastirane vojarne te osmisliti način kako dostojanstveno urediti ostatke koncentracijskog logora. Grupa studenata u starom vojnom objektu zamislila je Studentsko selo Molat, kojeg bi po uređenju koristili studenti /polaznici ljetne škole, lokalno stanovništvo, izletnici i turisti, posebice jedriličari, koji bi se ovdje mogli upoznati s tradicijom, kulturom i gastronomskom ponudom mjesta.

Drugi tim, koji je promišljao o uređenju mjesta kroz koje je u 2. svjetskom ratu prošlo 20.000 ljudi, od čega je oko 1.000 umrlo, primijetio je nedostatak memorije mjesta i edukacije o koncentracijskom logoru. S obzirom na to da je Molat turistički dosta nerazvijen, s manje od 5.000 noćenja u 2017. godini, predlaže se revitalizacija spomen-područja koncentracijskog logora, adaptacija devastiranih objekata i dodavanje novih sadržaja koji bi se mogli turistički valorizirati.

Kroz prezentacije svojih projektnih ideja, studenti su pokazali da su prepoznali problematiku života na otocima te su nastojali kroz manje ili veće intervencije u prostoru dati novi duh navedenim lokacijama. Sljedeće godine tema ljetne škole bit će "2019. - gradski koridori i pristupi gradu". (ZL)

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno