Potop zadarskih obrtnika ugostitelja?!

Slika korisnika admin
pusenje_kafici
Zvonko KUCELIN
Valja vidjeti hoće li srpanj i kolovoz, u kojima je Zadar slovio za najdinamičniji grad na Jadranu, spasiti ugostitelje

U hrvatskom je ugostiteljstvu u prvoj polovini ove godine ostvaren 4,3 posto manji promet nego u istom lanjskom razdoblju, odnosno ukupno 6,1 milijarda kuna, od čega 67 posto ili 4,1 milijarda kuna samo u drugom ovogodišnjem tromjesečju, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ostvareni ugostiteljski promet u drugom tromjesečju ove godine nominalno je za 5,4 posto manji nego u istom tromjesečju 2008., no s obzirom na 3,8 postotni porast cijena ugostiteljskih usluga realno je manji za 8,9 posto, navodi DZS.

Ukupni polugodišnji promet u ugostiteljstvu (6,1 milijarda kuna) ostvaren je u 15.099 poslovnih jedinica (2.215 poduzeća/trgovačkih društava i 12.884 radnje), s ukupno 86.499 zaposlenih.

Poduzeća je ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje bilo 9,5 posto više, radnji pet posto manje, dok je broj zaposlenih manji za četiri posto.

Najveći dio ukupnog prometa, 42,6 posto ili 2,6 milijarde kuna, ostvaren je u 466 (ili sedam više nego lani) hotela, čime su ti objekti zabilježili pad tog prometa od 6,3 posto u odnosu na prošlogodišnje prvo polugodište.

U hotelima je bilo i najviše od ukupno zaposlenih u ugostiteljstvu ove godine, 35,7 posto ili 30.900.

Slijede objekti za pripremu i posluživanje pića koji su s polugodišnjim prometom od 1,6 milijardi kuna zabilježili minus od 9,2 posto, dok su restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s prometom od 1,4 milijarde kuna u plusu od 1,9 posto u odnosu na lanjsko prvo polugodište.

Znatni porast od 51,1 posto zabilježili su ove godine kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak, s 235,6 milijuna kuna prometa.

Podaci DZS-a pokazuju da je među 21 županijom većina njih ili 13 u svom ugostiteljstvu u prvom polugodištu ove godine zabilježila pad prometa, dok je ostalih osam imalo poraste prometa u prosjeku od 0,4 do 10,3 posto.

S najvećim prometom od po 1,1 milijarde kuna u prvoj polovici ove godine izjednačili su se Istarska županija i Grad Zagreb, pri čemu je Istra zabilježila pad prometa od četiri posto, a Zagreb porast od 1,2 posto.

Slijedi Primorsko-goranska županija s ugostiteljskim prometom od 907,1 milijun kuna ili 5,4 posto manje, dok je Splitsko-dalmatinska županija s 588,8 milijuna kuna u minusu od 7,8 posto.

Pad od 6,8 posto ove godine imalo je i ugostiteljstvo Dubrovačko-neretvanske županije s prometom od 474,6 milijuna kuna, a veći pad od 10,7 posto, s 296,5 milijuna kuna, bilježi ugostiteljstvo Zadarske županije.

Ugostiteljski promet iznad 200 milijuna kuna, odnosno 218,7 milijuna kuna, u prvoj polovici ove godine ostvarilo je još samo ugostiteljstvo Zagrebačke županije, koje je također u minusu od 11,8 posto.

Podaci odogovaraju pritužbama i žalopojkama ugostitelja tijekom godine kao i njihovim primjedbama na turističku sezonu. No, treba kazati da je pad manji nego su ga javno predstavljali. Isto tako valja kazati da je razdoblje koje je za sad obradila statistika tek uvod u pravu ugostiteljsku sezonu koja u svojoj punini ovdje traje, nažalost, svega dva mjeseca, odnosno koncentrirana je na treći kvartal za koji podatke još nemamo.

Pad do konca listopada poklapa se s turističkim brojkama jer je i hrvatski turizam u tom razdoblju bilježio minuse. No, na kraju je kolovoz bio taj koji je spašavao i spasio turističku godinu. Ostaje primjdba ugostitelja da je gostiju na kraju ipak bilo, ali - malo su trošili. Podaci će konačno pokazati koliko je i to istina. Naravno, podatke prometa u ugostiteljstvu uvijek valja primati s dozom rezervi spram prijavljivanja i neprijavljivanja, dakle sive ekonomije koja je u tom sektoru i statistički priznata i u EU, a pogotovo u Hrvatskoj.

 ZADARSKI UDIO

Najveći promet ostvaren je u Istarskoj županiji, 928 milijuna kuna (22,4%), u Primorsko-goranskoj županiji, 658 milijuna kuna (15,9%), u Gradu Zagrebu, 580 milijuna kuna (13,9%), u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 430 milijuna kuna (10,4%), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 409 milijuna kuna (9,8%), u Zadarskoj županiji, 203 milijuna kuna (4,9%) i u Šibensko-kninskoj županiji, 133 milijuna kuna (3,2%), što je ukupno 3 343 milijuna kuna (80,6%. Zadarska je župania visoko pozicionirana a potvrđuje se to is lejdećim pdoacima:

Od ukupnog broja zaposlenih u drugom tromjesečju 2009. godine, 71,8% zaposlenih je u sljedećim županijama: Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

U Gradu Zagrebu, u Primorsko-goranskoj, u Istarskoj, u Splitsko-dalmatinskoj te u Zadarskoj županiji nalazi se 56,8% poslovnih jedinica, ugostiteljskih poduzeća/trgovačkih društava i ugostitelja obrtnika.

 ZADARSKI PAD OD 11 POSTO

Zadarsko ugostiteljstvo spada u važnije u zemlji, a zabilježilo je i jedan od većih padova u zemlji od 10 posto. Zadarska je županija uvećala broj ugostiteljskih poslovnih jedinica u ovom razdoblju za čak 30 posto, a riječ je o širenju, ali i mnoštvu sezonskih obrta, odnosno lokala. S tim uvećanjem lokala i prihodom od 203 milijuna kuna u drugom tromjesečju pad ugostitelja iznosio je čak 12 posto. U šest mjeseci je sa 296 milijuna prihod ugostitelja pao 11 posto.

 Kod pravnih osoba (ugostitelja u hotelima i trgovačkim društvima) smanjen je broj lokala, sjedalica i zaposlenih, a sa 131, odnosno 163 milijuna kuna prometa u drugom kvartalu, odnosno u pola godine njihov je pad iznosio pet, odnosno u polugodištu svega dva posto. Jasno je da su, dakle, žrtve pada bili zadarski ugostitelji obrtnici inače prethodnih godina jedni od prvaka rasta prometa u zemlji. 71,6 ili 133,7 milijuna kuna njihov je promet u drugom kvartalu, odnosno polugodištu s padom od 22, odnosno u polugodištu sa 20 posto (!?). No, to nije sva nevolja jer ugostitelji obrtnici uvećali su broj lokala za čak 40 posto s manje od 800 na preko 1.100, digavši i broj zaposlenih (prijavljenih) na čak 3.500 (gotovo 20 posto), što znači da su ionako smanjeni "kolač" dijelili na puno više usta. Pad iskazanih prihoda zadarskih ugostitelja obrtnika najveći je u zemlji uz najveće povećanje radnji i broja zaposlenih u zemlji.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno